Radmanović: Političke stranke iz Sarajeva ne žele dogovor
- Oni su se poigrali i s Vladom Federacije BiH uz pomoć visokog predstavnika, što je potpuno neprimjereno i doveli čitavu BiH u problem. Sad nastavljaju tu igru - kaže Radmanović.
Do kada bi Predsjedništvo moglo predložiti mandatara za Vijeće ministara BiH i, ako sve bude teklo kako treba, kada bi mogao biti završen proces formiranja vlasti na razini BiH?
Predsjedništvo BiH imat će 14. lipnja sjednicu i, ako do tada stignu ocjene iz SIP-a i SIPA-e, tajnim glasanjem izabrat će predsjedavajućeg. Predsjedništvo imenuje jednog od kandidata i to ime šalje u Parlament na potvrdu. Poslije te potvrde, izabrani sastavlja Vijeće ministara.
Nakon konsultacija s predstavnicima parlamentarnih stranaka predložena su tri kandidata. Je li bilo naznaka buduće većine u Parlamentu BiH?
Sadašnji odnosi snaga u Parlamentu i ono što smo mogli čuti na konsultacijama ne daju nadu da će prvi put kad se sastane Parlament, tko god bude predložen, imati potrebnu većinu za izbor. Ako ne prođe, procedura ide ponovo u Predsjedništvo. To potpuno komplicira situaciju u BiH. Ako prvi prijedlog Predsjedništva propadne, dalje će biti vrlo teško.
SDP je predložila svog Hrvata, a kažu da im pripada i pozicija ministra vanjskih poslova, te još jedna hrvatska pozicija u Vijeću ministara?
SDP se igra čitavom BiH. Postigli su dobar rezultat na posljednjim izborima, ali ne i pobjednički. Sve što rade od završetka izbora do danas je igranje s BiH, iako su im puna usta države i toga kako ona treba funkcionirati. Poigrali su se Vladom FBiH, političkim strankama, uz pomoć visokog predstavnika, što je potpuno neprimjereno, i doveli čitavu BiH u problem. Sada nastavljaju tu igru. Potpuno su neprimjerene priče da nekoj političkoj stranci konkretno pripada neko političko mjesto. Oko raspodjele političkih funkcija na razini BiH stalno se dogovara, jer nikad nismo utvrdili pravila. Naravno da mjesto ministra vanjskih poslova ne može pripasti nekom iz reda bošnjačkog naroda, jer je u proteklom četvorogodišnjem mandatu ministar bio onaj koga je predložila Stranka za BiH.
Kakav stav su o raspodjeli u Vijeću ministara iznijeli na Predsjedništvu?
Rekli su da da bi platformaši trebali imati imati pet mjesta u Vijeću ministara, a ostali, svi iz RS plus dva HDZ-a, takođe pet. To je potpuno nemoguće i takvim uvjetovanjem pokazuju da neće da se formira Vijeće ministara. Političke stranke iz Sarajeva neće da BiH funkcionira, ne žele dogovor i tako zadržavaju visokog predstavnika, a u isto vrijeme za sve to optužuju nekog drugog.
Kako komentirate prijedlog SDP-a za mandatara?
U sadašnjoj situaciji postavlja se pitanje kako su političke stranke platforme predložile nestranačkog kandidata. To bi mogla biti šira analiza. Kako u okviru stranaka platforme, iako imaju dvije političke stranke s hrvatskim predznakom, nisu došli na red njihovi kandidati. SDP je politička stranka koja kaže da ima i hrvatsko biračko tijelo, a nije predložila nikoga od tih, nego se opredijelila za nestranačkog kandidata. U BiH se rješenja moraju dogovarati. Isključivost s bilo koje strane ne donosi rješenja, a sada smo u takvoj situaciji.
Ali Mladen Ivanković Lijanović je kandidirao sam sebe. Je li ovom kandidaturom podijelio platformaše?
Teško se može reći da se radi o podjeli, jer u Parlamentu BiH Narodna stranka "Radom za boljitak" ima jedan glas koji ne može bitno utjecati na stav stranaka platforme gdje su glavni SDP i SDA. Na konsultacijama u Predsjedništvu lider SDP-a iznio je prijedlog u ime stranaka platforme da to bude Slavo Kukić. Nakon završetka stigao je akt "Boljitka" koji predlaže lidera te stranke Mladena Ivankovića Lijanovića. Mi u Predsjedništvu smo se dogovorili da to ne trebamo odbijati.
Platformaši su i dalje spremni da prave vlast bez dva HDZ-a?
Stranke platforme su potpuno spremne praviti Vijeće ministara bez HDZ-a. Pa čak možda i bez SNSD-a, što je vrlo opasno za BiH. Nisu to rekle javno, ali to se vidi iz njihovih ukupnih poteza. Kao predsjedavajući Predsjedništva BiH na meni je da sprovedem ono što piše u zakonu, a to je da izaberemo predsjedavajućeg i to ćemo uraditi 14. lipnja. Kao čovjek koji se nalazi na političkoj funkciji smatram da nas ovakva situacija može uvesti u još veće probleme u BiH. Sve što nije plod dogovora ili konsenzusa, nego pokušaj i nastavak preglasavanja, ne vodi BiH nigdje.
Vjerujete li da će prijedlog da mandatar bude kandidat HDZ-a podržati i Bakir Izetbegović, kao što je najavio nakon konsultacija?
Ako hoćemo da BiH funkcionira ili da opstane, u njoj mora biti osigurana rotacija. Logično je da u ovom četvorogodišnjem razdoblju predsjedavajući Vijeća ministara bude iz reda hrvatskog naroda. I logično je da to bude netko iz neke političke stranke koja ima podršku hrvatskih birača. Pretpostavljam da će Izetbegović slijediti stav svoje političke stranke. Odnos snaga u Predsjedništvu se zna, ali i u Parlamentu se zna, zato i kažem da situacija nije dobra, jer posao neće biti završen.
Kako komentirate početak strukturalnog dijaloga s EU o reformi pravosuđa u BiH i izjavu Stefana Fulea da približavanje BiH ne može ići na štetu entiteta?
EU se prvi put ozbiljno uključuje u raspravu o nečemu što u BiH funkcionira mimo Daytonskog sporazuma, što i jeste problem. Treba pohvaliti sve one iz RS koji su pokrenuli to pitanje, kao i razmišljanje ljudi u EU da je ovakvo pravosuđe suštinski problem daljeg razvoja BiH. To se ne može završiti na jednom dvodnevnom sastanku. U okviru toga je i ta izjava Stefana Fulea koja je sada službeni stav čovjeka zaduženog za proširenje. To znači da EU podržava Daytonski mirovni sporazum koji kaže da je BiH sastavljena iz dva entiteta. Nažalost, postoje domaći političari koji slušaju samo ono što se njima sviđa i onda imamo problem. EU je na dobrom putu za razliku od visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
Jeste li u medijima pročitali zajednički komentar o BiH državnog tajnika SAD Hilary Clinton i ministra vanjskih poslova Velike Britanije Vilijama Heiga?
To govori da postoje značajne ličnosti u svijetu koje još uvijek vode računa o BiH i iz tog ugla to može izgledati dobro. Ali nije dobro što nas stavljaju u kontekst zemlje koja je u problemu, dok svi u okruženju idu naprijed. Tvrdim da to nije točno. Moj poziv svima onima koji se bave BiH u EU i u svijetu je da nam pomognu, a ne da nas kritiziraju. U ovakvim pismima uvijek ima kritike koja može biti i pogrešna i onda mi ovdje imamo unutarnji problem. Mediji u zemljama iz kojih su lideri koji pišu pisma to onda i ne zabilježe i problem ostaje samo naš. Danas BiH treba podrška EU i to je jedini pravi put. Sve ostalo može stvoriti problem, pa i takve vrste pisanja.
Glas srpske
Vezani članci