Političari strahuju od rezultata popisa

Spor između entiteta

Posljednjih dana stižu najave da bi u rujnu mogao biti održan zajednički sastanak Središnjeg popisnog biroa u kojem su predstavnici Agencije za statistiku BiH, Republičkog statističkog zavoda RS i Federalnog zavoda za statistiku na kojem bi pokušali približiti stavove. Uzgred, posljednja sjednica održana je još u ožujku. Kako Dnevni list doznaje, stavovi su i dalje zakovani tako da se neizvjesnost nastavlja.

Prije više od dva mjeseca u BiH je boravila Međunarodna monitoring misija i dala svoje preporuke, ali su one i danas samo na papiru.

Uzaludna su i upozorenja koja dolaze iz Europske komisije da je popis stanovništva, odnosno njegovi rezultati, ključan za ekonomsko i socijalno planiranje. Ne pije vode ni što su državne i entitetske vlasti potpisale Reformsku agendu kojom se, pored ostalog, zahtijeva dogovor o metodologiji obrade podataka popisa stanovništva.

Zbog svega, može se izvući samo jedan zaključak - politika se uplela u popis stanovništva i najobičniji tehnički posao namjerno pretvorila u vruće političko pitanje i svađu kako bi se odugovlačilo s objavljivanjem rezultata.

Razlog - kalkulacije političke elite kada se radi o podacima o etničkoj pripadnosti stanovništva, preciznije koliko ima Bošnjaka, koliko Srba, a koliko Hrvata. Političke stranke i njihovi lideri znaju da će ti podaci u budućnosti predstavljati osnovu za raspodjelu pozicija u vlasti.

Ključni spor između entiteta vezan je za utvrđivanje broja stalnih stanovnika BiH.

Republika Srpska stoji na stanovištu da se taj broj izvede na osnovu odgovora popisanih na pitanje o mjestu školovanja i rada. Dobro upućeni u cijeli ovaj slučaj upozoravaju da RS želi u stalne stanovnike da uključi one koji se školuju u Hrvatskoj i Srbiji, ali ne i one koji se školuju u drugim zemljama Europe i svijeta!?

Tko su stalni stanovnici

Federacija zahtijeva da se broj stalnih stanovnika utvrdi na osnovu odgovora popisanih na pitanje o mjestu stalnog stanovanja ili mjesta privremenog stanovanja, razlozima i dužini odsustva iz BiH i učestalosti vraćanja u mjesto stanovanja. Dodatni sukob dolazi i iz činjenice da Zakon o popisu nije precizno definirao metodologiju obrade podataka, odnosno tko se smatra stalnim stanovnikom BiH.

Na osnovu ovako suprotstavljenih stavova o metodologiji obrade podataka, odmah je izvedeno i nekoliko računica. Po jednoj, ukupan broj stalnih stanovnika bio bi smanjen za 233.000, po drugoj za 316.000 ili 368.000, a po trećoj za čak 428.000 što je nešto više od 11,5 posto od ukupnog broja stanovnika po preliminarnim rezultatima.

Ovo su političke stranke odmah iskoristile za svoje interese pa se po jednima namjerno hoće umanjiti broj Bošnjaka, po drugima Srba, po trećima Hrvata. O stanovnicima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici nijednog konstitutivnog naroda i svrstani su u Ostale, svakako nitko ne brine.

Zanimljiva je i „matematika"

Međunarodne monitoring misije po kojoj 270.000 osoba ne može biti uračunato u ukupan broj stalnih stanovnika. Domaći eksperti za statistiku uglavnom se slažu da je to najrealnija računica, ali to malo vrijedi jer političke stranke koje same sebe predstavljaju „zaštitnicima naroda" imaju svoje računice.

Iz Banje Luke su nedavno lansirane informacije da će Republički statistički zavod RS samostalno objaviti rezultate popisa stanovništva primjenjujući svoju metodologiju obrade podataka. Da od toga nema ništa, potvrdila je Agencija za statistiku BiH - svi podaci su potpuno, kako kažu, dubinski zaštićeni i ne može im se ni prići, a kamo li ih koristiti, bez pismene suglasnosti državne i dvije entitetske statističke institucije.

Europska komisija upozorila je da nepostojanje statističkih podataka iz popisa stanovništva stavlja BiH u nepovoljan položaj i otežava planiranje politika „što je od posebne hitnosti u kontekstu Reformske agende".

U listopadu 2013. godine, prema službenim podacima, popisano je 3,791.652 stanovnika, od toga u Federaciji 2,371.692, u Republici Srpskoj 1,326.991, a u Brčko Distriktu 93.028 osoba, piše Dnevni list.