Neće uspjeti pokušaji da se BiH podijeli na dva dijela
Vijeće ministara utvrdilo je nacrt državnog proračuna, no uspjelo se čuti da je u značajnoj mjeri skresan od onoga što se planiralo. Ministre, zašto je to tako i kako će se to odraziti na živote ljudi?
Izradi proračuna za 2011. prethodi nekoliko poslova. U prvom redu to je izrada okvirnog proračuna za razdoblje 2011.-2013. i uvijek se planira jedna godina unaprijed. U dokumentu okvirnog proračuna određuju se osnovni makroekonomski pokazatelji zemlje. To znači da se procjenjuju koliki će biti ukupni prihodi, kako ćemo raspodijeliti prihode s jedinstvenog računa, kolika će biti potrošnja i ukoliko ne možemo iz prihoda pokriti tu potrošnju utvrđuje se koliki je deficit, koliko ga možemo snositi i kako ga možemo financirati. U dokumentu s MMF-om mi smo se dogovorili da naš deficit neće biti veći od 4 posto. U tim se okvirima i donosi dokument okrivnog proračuna. Osnovna odluka na Fiskalnom vijeću koji donosi globalni okvir je to da izvršimo raspodjelu prihoda s jedinstvenog računa.
To je, uz financijsku, počesto i politička odluka?!
Da, apsolutno.
Entiteti traže za sebe više novca, a država je za sada uglavnom bila žrtva. Hoće li to biti i ovoga puta?
Dva entiteta i država moraju se dogovoriti o tome. Po Zakonu o jedinstvenom računu država je prioritetna oko raspodjele prihoda, dok entiteti raspodjeljuju na temelju krajnje potrošnje. Međutim, nismo dobili potporu od entiteta za financiranje države na zadovoljavajućoj razini kako bismo osigurali euroatlantski put BiH, odnosno da bismo primijenili mjere koje nas vode prema Bruxellesu.
Može li iz ovoga što rekli zaključiti da su entitetima bitnija njihova pozicija, nego reforme zemlje i približavanja Europskoj uniji?
Da, apsolutno. Nijedan od entiteta nije pokazao razumijevanje za državu. Čak bih mogao reći kako je tehničko osoblje u Federaciji BiH bilo značajno nekooperativnije, dok pak s druge strane moram istaknuti vrlo dobru koordinaciju s ministrom Bevandom. Također želim reći kako FBiH i RS imaju golemih financijskih problema, imaju golemi teret. To su neizmirene obveze i nemogućnostima njihova pokrivanja.
O kolikim je iznosima riječ?
Za 2011. će deficiti iznositi između 500 i 600 milijuna maraka.
Koliko se od toga odnosi na Federaciju?
Oba entiteta će imati po 500 do 600 milijuna deficita koji su iskazani. Meni je posebno razočarenje to što u donesenim proračunima nisu uvažavani zahtjevi države da osigura osnovne funkcije za naš europski put.
Iako su ‘platformaši' potrčali zgrabiti fotelje, ova im godina neće biti nimalo jednostavna. Kako je vidite u financijskim okvirima?
Nema dvojbe da nas sve čeka teška godina i zbog obveza oko provedbe strukturalnih reformi koje su dogovorene s MMF-om. A uvjet nastavka aranžmana je socijalni sektor koji je najveći problem entiteta, u najvećoj mjeri Federacije.
Iako su Hrvati u posljednjih deset godina na razini države i entiteta prednjačili u reformama k EU-u i NATO-u, bili i most između srpske i bošnjačke stranke, postoji osjećaj da je uspostava nezakonite vlasti u FBiH, uz neskrivenu potporu međunarodne zajednice, bila upravo šamar Hrvatima. Zašto je to tako?
Iznimno sam razočaran posljednjim događanjima i stavljanja međunarodnih institucija na stranu kršenja ustava i zakona u pravcu dalje destabilizacije zemlje. Ako je netko pokazao opredijeljenost i angažiranost za europski put, onda s punim pravom mogu reći da su to bili hrvatski ministri u Vijeću ministara. Slobodan sam reći da se bez nas ne bi napravilo niti približno ono što se postiglo. Čak smo uspjeli sačuvati Vijeće ministara na okupu i spriječili da u više navrata ne dođe do eskalacije. Ovakvo ponašanje međunarodna zajednice mi govori da ne žele priznati ulogu kakvu smo imali u prethodnom mandatu. Napravljena je velika šteta BiH, a napose nama Hrvatima koji uistinu želimo stvarati modernu državu temeljenu na zakonima kojima bismo izjednačili prava svih naroda.
Kako će se Hrvati, ili da budem precizniji Vaša stranka, ponašati u reformskim procesima za EU i NATO. Hoćete li biti protiv budući da je međunarodna zajednica praktično dekretom izbacila Hrvate iz vlasti?
Mi ostajemo za europski put i integracije. To je strategija HDZ-a i tu nema alternative. Međutim opasno je što neki prave kalkulacije da je puno jednostavnije riješiti odnose u BiH neuvažavajući Hrvate. Bojim se da to u konačnici vodi podjeli BiH bez Hrvata. Mi ne želimo sudjelovati u toj podjeli zemlje.
U zaključcima Vijeća za provedbu mira prvi put se navodi da postoji zabrinutost među Hrvatima i da se trebaju zakonskim izmjenama osigurati jednaka prava trima narodima. Kako to napraviti?
Uspjeli smo dokazati međunarodnoj javnosti i sada se često čuje da se mora promijeniti pozicija hrvatskog naroda jer to vodi stabilizaciji zemlje. Međutim, posljednji koraci nisu na tom tragu. Još uvijek nije kasno i međunarodna zajednica treba shvatiti ukupne okolnosti u BiH i pokušati po svaku cijenu vratiti se na kolosijek uspostave zakonite i legitimne vlasti, a zatim zemlja urediti na načelima da pripada svim trima njezinim narodima.
Što očekujete od OHR-a, tj. kako će postupiti s privremenom suspenzijom odluke Središnjeg izbornog povjerenstva nakon očitovanja Ustavnoga suda?
Pa, prije svega, da će prepustiti stvari odlučivanja domaćim institucijama. Posve je jasna odluka Središnjeg izbornog povjerenstva koje je jedino mjerodavno ocijeniti je li bila zakonita procedura izravnih i posrednih izbora. Svakomu je jasno da ta procedura u Domu naroda nije bila zakonita.
Kako gledate na to da je međunarodna zajednica najprije pustila krizu oko (ne)uspostave vlasti domaćim akterima, a kada je SDP nelegalno uspostavio vlast, stala je na njegovu stranu otvoreno se umiješavši u taj proces?
Institucijama BiH ne dopušta se da budu neovisne, nego da budu pod utjecajem vanjskih čimbenika. Ovdje se suspendirao ustav i zakonitost jer se znalo da će nadležne institucije djelovati onako kako je SIP postupio. Zbog toga je Visoki predstavnik gurnut u jednu tešku i nezavidnu poziciju. Servirala mu se odluka koja ga je diskreditirala.
Onda ispada da dio ‘međunarodne zajednice', pa što god predstavljao taj termin zemlju i dalje želi držati u uvjetima protektorata što upravo priželjkuju iz bošnjačkoga bloka SDP-a i SDA?!
Zanimljivo je da je OHR u posljednje dvije godine spavao i nije se moglo naslutiti da će uopće više djelovati. Uspjeli su, upravo mislim na ponašanje SDP-a kao dijela bošnjačke politike u Federaciji, gurnuti Hrvate u naručje Srbima što nam je bila jedina slamka spasa i na taj način stvorili vještačku napetost. Sve to rađeno je s ciljem da se produži ostanak OHR-a kao arbitra koji je stavio izvan snage domaći ustav i zakonodavstvo. Opet se pokušavaju Bošnjaci predstavljati žrtvom. Ovoga puta bilo je suprotno. Žrtvovana je volja hrvatskog naroda.
Spomenuli ste visokog predstavnika Inzka, a iz komentara se moglo zaključiti kako sumnjate da se radi o njegovoj autonomnoj odluci!
Apsolutno. Svima nam je poznato njegovo dosadašnje djelovanje, a napose stoga jer je gospodin Inzko tri dana prije donošenja odluke rekao kako će poštivati odluke legalnih institucija. OHR je bio samo izvršna poluga za donošenje posljednje odluke.
Slijedi zasjedanje Hrvatskoga narodnog sabora, a neskloni Hrvatima očekuju radikalizaciju odnosa. Kako će se Hrvati postaviti?
Hrvati su sada gurnuti u stanje beznađa, nisu zaštićeni institucionalno i nasiljem se provodi politika nad tim narodom. Narod u takvim uvjetima ima potrebu okupiti se i odgovoriti na legalan način. Mi ne želimo djelovati izvan institucija i Ustava.
Ali neki rade i to im je dopušteno!
Da, nažalost. Neki priželjkuju neke poteze kako bi nas dalje sankcionirali. No, sigurno je da ćemo biti dovoljno pametni i nećemo na to nasjesti. Morat ćemo sačuvati dostojanstvo naroda, istodobno pokazati prkos, a pronaći mjeru i povući prave poteze. Hrvati moraju koristiti institucije sustava i omogućiti da konačno budu jednakopravni.
Očekujete li skori dogovor oko novoga saziva Vijeća ministara ili što neki procjenjuju da bi ovaj saziv mogao raditi duže vremensko razdoblje?
Još nema vodstva parlamenta niti parlamentarne većine. Ako se stvari budu pokušale nametati, onda nisam optimist. Prije svega jer predstavnici RS-a ne žele pristati na prisilu primijenjenu u Federaciji svjesni da bi se skoro mogli s time suočiti. Mislim da se i u FBiH treba vratiti u izvorne legitimne pozicije i dati ono što kojemu narodu pripada. U takvim okolnostima moglo bi se puno jednostavnije ustrojiti i državnu vlast.
Katolička crkva i Zagreb bili su vrlo jasni da u vlasti trebaju biti oni koji imaju većinsku potporu Hrvata. Kako to komentirate?
Dugo se politika protiv Hrvata vodila na način da budemo podijeljeni. Posebno me sada veseli što su u Crkvi, uz sve posebnosti koje postoje unutar različitih područja, govori na jedinstven način. Veseli me da je to Crkva napravila, a za sve nas to predstavlja veliko ohrabrenje. Sve što je bilo loše u BiH, spočitavalo se HDZ-u, odnosno sada dva HDZ-a. HDZ, međutim, nije na vlasti u Sarajevu nakon Daytona i u tome vremenu je iselilo više Hrvata nego za vrijeme rata. Optuživati onda hrvatsku politiku za Sarajevo i Banji Luku je izvan razuma. Ukazujući na sve te nepravde, smijenjeno je više od 200 hrvatskih političara u BiH.
A Zagreb?
Nisam zadovoljan intenzitetom te potpore. No, posebno sam u posljednje vrijeme zadovoljan da jedinstveno djeluju Pantovčak i Banski dvori, što je najpozitivnija stvar koja se dogodila u posljednje vrijeme.
izvor: večernji list
Vezani članci