Lokalni izbori zaustavili Dodika i Lagumdžiju

Piše: Pejo Gašparević/posavina.org

Četrdesetak mandata načelnika općina koje je Dodikov SNSD imao prije lokalnih  izbora održanih 7. listopada ove godine,  glasači su su sada, prema neslužbenim podacima, odlučili više nego prepoloviti. Istodobno 13 mandata načelnika općina koje je Srpska demokratska stranka (SDS) osvojila 2008. godine, sada  je više nego udvostručen. Ovakvo izborno sunovraćivanje  SNSD-a i uzlet SDS-a govori o promjeni političkog raspoloženja u Republici Srspkoj (RS), koje se može tumačiti na najmanje dva načina. Jedni će reći kako se biračko tijelo u RS-u zamorilo Dodikovim pompeznim višegodišnnjim izjavama iz sfere visoke politike  kojima je najavljivao rasklapanje Bosne i Harcegovine, pri čemu je  istodobno zanemario rješavanje narastajućih gospodarskih poteškoća koje se približavaju granici izdržljivosti.  

No, u drugoj školi mišljenja čuči objašnjenje kako se biračko tijelo u RS-u pod uplivom nedavnih srbijanskih predsjedničkih izbora, na kojima je pobjedio radikal Tomislav Nikolić, odlučilo distancirati od Dodika pošto  je podržavao Nikolićevog protukandidata i doskorašnjeg srbijanskog predsjednika Borisa Tadića. Takovo tumačenje glasačkog honoriranja SDS-a sugerira shvaćanje da se biračko tijelo u RS-u kreće u još srpskijem smjeru no što je to zagovarao Dodik. Trenutačno je nemoguće ustvrditi koje je od ova dva tumačenja bliže istini. Također se ne može  unaprijed odbaciti niti razumijevanje da je izborni neuspjeh Dodikovog SNSD-a i uspjeh SDS-a, zapravo kombinacija i jedne (prosocijalne) i druge (pronikolićevske) tendencije u biračkom tijelu u RS-u.  

Izborni rezultati HDZ BiH i HDZ-a 1990 koji su, prema neslužbenim rezultatima, od ukupno 20 hrvataskih mandata općinskih načelnika osvojili 18,  te blizu četrdesetak načelničkih općinskih mandata koji će pripasti SDA-u, pruža informaciju da je hrvatsko i bošnjačko biračko tijelo odlučilo izraziti svoje protivljenje političkim vratolomijama Lagumdžijinog SDP-a. Glasači Hrvati su sada i na općinskim  biralištima rekli što misle o pogubnom SDP-ovom formiranju "platformaške" vlasti koja je poništila većinsku izbornu volju Hrvata na parlamentarnim izborima prije dvije godine. Stranke koje je Lagumdžija uvukao u "platformaški" projekt  namjenjujući im hrvatsku komponentu, na ovim su lokalnim izborima osvojile samo dva načelnička općinska mandata: HSP u Dobretićima i Narodna stranka radom za boljitak u Kreševu. Sada se više nego jasno vidi kolika je politička i civilizacijska sramota bila u "platformašku" vlast instalirati one koji imaju minornu podršku glasača Hrvata. Kad se to kaže onda se ne želi ispoljiti antipatija  prema jednim  ili simpatija prema drugim politčkim strankama. Ne, u igri je nešto mnogo krupnije- zapravo, svrha održavanja izbora.  Besmisleno je održavati izbore, mobilizirati javnost i glasače, trošiti nemale novce na njihovo organiziranje,  ako će se gaziti rezultati kao što je to učinila "platformaši"  pod vodstvom SDP-a. S dosadašnjom gotovo dvogodišnjim "platformaškom"  strukturom  Federacija BiH bila  je sličnija komunističkoj Sjevernoj Koreji od koje zazire cjelokupan civizirani svijet, nego demokratskoj europskoj praksi. Izborni uspjeh SDA na općinskim izborima također je nedvojbeni znak da i bošnjačko biračko tijelo ne želi nastavak SDP-ove lagumdžizacije Bošnjaka koja je postala predmetom diskretnog humora i podsmjeha u zapadnim diplomatskim strukturama.

"Žuti" izborni kartoni, što su ih dobili Dodik i Lagumdžija,  stvaraju prigodu vodstvima dva HDZ-a da sa naglašenim oprezom vode računa o dizajniranju budućih političkih poteza kako se ne bi upalo niti u Dodikovu niti u Lagumdžijinu političku mrežu. Upadanje u njihove političke mreže nalikovalo bi ptici koja uleti (zaluta)  u mrežu i što se više u njoj bori sve više se zapliće.

Minuli su općinski izbori potvrdili kako među Hrvatima u BiH i dalje postoji netrpeljivost koja proizvodi autogolove. Primjerice, u dvije općine - Odžaku i Vitezu izgubljeni su mandati načelnika koje su sada osvojili Bošnjaci, odnosno SDA.  Krivnju ne treba usmjeravati na SDA, nego na odsustvo samosvijesti među Hrvatima. U Odžaku je među osam kandidata za općinskog načelnika bilo šest Hrvata i dva Bošnjaka. Paradoks je da su kandidati Hrvati ukupno osvojili, prema neslužbenim rezultatima, 4.098 glasova ali načelnički mandat pripada SDA-u  iako su dva bošnjačka kandidata, prema neslužbenim podacima, prikupila 2.260 glasova. Ne osporavajući nitkomu pravo da se kandidira za izbore, treba primjetiti kako ovaj primjer ilustrira masovniju rascjepkanost  biračkog tijela koja rezultira gubitničkim prosipajem glasova. Slično je bilo i u Vitezu: među pet kandidata za općinskog načelnika trojica su bila Hrvati koji su ukupno osvojili, prema neslužbenim podacima, 7.450 glasova. No, načelnik općine će u naredne četiri godine biti iz SDA, unatoč činjenici da su bošnjački kandidati osvojili ukupno, prema neslužbenim informacijama, 4.484 glasa. Uočljivo je kako u Odžaku i Vitezu SDP, koji toliko pomahuje svojom multietničnošću, nije istaknuo kandidate za načelnike općina. Zaključak je jasan: nije se željelo razbijati bošnjačko biračko tijelo niti prosipati bošnjački glasovi. I u tomu su bošnjačke stranke uspjele.  
 
Znakovito je da SDP, koji je tobože u nepremostivom sukobu sa SDA,  ne ističe svoje kandidate upravo u onim općinama u kojima bi se mogli rasuti bošnjački glasovi. U takvim prilikama, kada treba izbornom kombinatorikom poraziti Hrvate, SDP ne pravi smetnju SDA-u.   
 
Uvidom u kandidacijske liste dolazi se saznanja da i  u drugim "škakljivim" općinama nema masovnije pojave neovisnih bošnjačkih niti stranačkih kandidata koji bi rasprišivanjem glasova mogli ugroziti bošnjačku pobjedu. Hrvati u BiH nisu na toj razini političke kombinatorike. Među Hrvatima u BiH  je mjestimično još uvijek dominantan mentalitet male bare s puno krokodila koji se uzajamno politički uništavaju.