Hrvati bi nestali kao politički faktor u BiH da Hrvatska nije u EU-u

U sadašnjem sazivu Europskog parlamenta Zovko je bila zamjenska članica u Odboru vanjske poslove i članica Izaslanstva za odnose s BiH, te ocjenjuje kako su "hrvatski zastupnici značajno utjecali na politiku Europske unije prema BiH" i da su svojim djelovanjem "uvelike ojačali položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini".

"Atmosfera se u samoj Bosni i Hercegovini znatno promijenila, olakšan je dijalog. Hrvati su trebali potpuno nestati kao politički faktor", tumači Zovko i dodaje da je u posljednjih 20 godina promjenama izbornog zakona i Ustava te "kriminalizacijom političkog vodstva Hrvata, došlo do toga da se u pregovorima o budućnosti BiH uvažavaju samo Sarajevo i Banja Luka".

"Zamislite situaciju da Hrvatska nije bila u EU-u. Mi bismo sada, pored Željka Komšića, imali oformljenu vlast Bošnjaka. Vjerujte mi nitko više politički značajan dolje ne bi ostao, niti bi se itko više bavio politikom", napominje Zovko.

"Sada se ipak preko hrvatskih zastupnika, preko našeg premijera, itekako uzima u obzir hrvatski glas", ističe europarlamentarka. BiH je u zamrznutom miru, što Zagreb teško razumije Podsjetila je na slučaj iz 2000., kada su u formiranju tzv. Alijanse za promjene, sudjelovali SNSD i SDA te su izbacili Hrvate iz vlasti.

"Tada su Hrvati naučili jednu tešku lekciju. Kad se Bošnjaci i Srbi slože, njih nema", kaže Zovko. Zato Hrvati nastoje očuvati ravnotežu i surađuju sa Srbima, jer Srbi, zbog demografskih trendova, shvaćaju da bi nakon Hrvata njima bila ukinuta konstitutivnost, kaže Zovko i dodaje da u BiH ne postoje iskrena savezništva nego "strateški partneri".

"Bošnjaci prave svoju vlast, Hrvati svoju, Srbi svoju. Tamo nema ljubavi. Tamo nitko nikoga ne voli. Nema ideoloških podudaranja, to je stanje zamrznutog mira", ustvrdila je Zovko. "Zagreb to teško razumije jer se Hrvatska, kao članica EU-a i NATO-a, osjeća sigurna".

"Vi ste dole u konstantnom ratu. I normalno da u ratu morate tražiti neprijatelja vašeg neprijatelja da bi ste preživjeli. Dodik svojim stavom na neki način pomaže Hrvatima, jer u slučaju da se slože sa svime što Sarajevo želi Hrvata ne bi bilo", objašnjava Zovko.

Širenje EU-a na jugoistočnu Europu interes Hrvatske Proširenje EU-a je u interesu Hrvatske jer "nema mira i sigurnosti u jugoistočnoj Europi, ukoliko ne dođe do proširenja", naglašava Zovko no dodaje da je izmjena izbornog zakona uvjet bez kojeg BiH ne može nastaviti europski put.. Međunarodna zajednica u BiH podupire "građanske" opcije koje ustvari ne postoje, a Sarajevo je jednoetnički grad, primjećuje eurozastupnica.

Ako ne dođe do proširenja BiH se prepušta utjecaju zemalja poput Turske, Saudijske Arabije i Rusije upozorava Zovko i ističe da je Hrvatska "najzainteresiranija da se BiH što više približi Europskoj uniji kako bi se odmaknula od tih utjecaja".

Moguća situacija u kojoj bi se turski predsjednik Erdogan i predsjednik Srbije Vučić dogovorili i stvorili savez Bošnjaka i Srba o čemu se u Zagrebu "vrlo rijetko promišlja", ocjenjuje Zovko.

Populisti koriste ljudske slabosti Željana Zovko je kao deveta na listi bila kandidatkinja HDZ-a na izborima za Europski parlament 2014., a europarlamentarka je postala 2016. kao zamjena Davoru Ivi Stieru koji se vratio preuzeti dužnost u hrvatskoj vladi. Zovko je državljanka Hrvatske i Bosne i Hercegovina te je, među ostalim bila i veleposlanica BiH u Italiji i Španjolskoj.

U Europskom parlamentu bila je članica, osim Izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom, i Odbora za razvoj. Na predstojećim europskim izborima ponovno je, kao četvrta na listi, kandidatkinja HDZ-a, a listu ocjenjuje kao poruku kontinuiteta "HDZ-ovog dosadašnjeg rada u Europskog pučkoj stranci i Europskom parlamentu".

Snaženje populističkih stranaka u Europi Zovko tumači manipulacijom ciljanim porukama, ponajviše putem društvenih mreža, kojima populisti "idu na emocije ljudi te formuliraju njihova mišljenja".

"Ako vas netko bombardira vijestima, polako vam okreće emocije i razmišljanja i razvija strahove", govori Zovko ističući utjecaj "lažnih vijesti" na porast populizma. Te je trendove iskoristio talijanski Pokret pet zvijezda (M5S) koji je vodio kampanju sa "stupidnostima", ali je uspio utjecati na mlađe naraštaje koje se informiraju putem društvenih mreža i interneta, primjećuje Zovko.

Hrvatski ekvivalent M5S-u Živi zid također ne može provesti konkretne politike, smatra hrvatska europarlamentarka. Oni mogu "izazvati otpor, pobunu, anarhizam kod ljudi koji nisu našli svoj razlog da se bore u životu, pa onda vole raditi protiv sistema", zaključuje Zovko i napominje da takve stranke dobiju jedne izbore, a potom ih potisne ekstremnna desnica.

Pokret pet zvijezda je svojom politikom Italiju doveo na rub financijske krize, nastavlja Zovko, a Salvinijeva Liga, izvorno slabiji koalicijski partner, prerasla je M5S i postala najjača stranka u Italiji.

"A desni centar počinje ići desnije kako bi se približio Salviniju. Mora izmisliti neprijatelja i postati ekstremniji od Salvinija", kaže Zovko i povezuje to s nedavnim kontroverznim govorom predsjednika europskog parlamenta i člana stranke Forza Italia Antonija Tajanija u kojem je nedavno "prisvojio Istru i Dalmaciju".

'Male bebe' i velike vođe Zovko naglašava kako u velikim krizama ljudi traže sigurnost i velike vođe.

"Od velike krize 2008., kada je čitav svijet ušao u neizvjesnost, ljudi su opet počeli tražiti, kao male bebe, nekoga da ih zaštiti", istaknula je HDZ-ova europarlamentarka i kao primjer navela mađarskog premijera Viktora Orbana, za kojeg kaže da je "vrhunski PR majstor".

"U suštini on je prvi put shvatio, u vrijeme ekonomske krize, da će pridobiti ekstremnu desnicu time što će se okrenuti protiv Njemačke, protiv velikih korporacija, protiv Sorosa".

Orbanov Fidesz nedavno je suspendiran iz Europske pučke stranke no Zovko smatra da je ipak potrebno da mađarska vladajuća stranka ostane u toj grupaciji. Komisija je loše predstavila Globalni kompakt Iako populisti zlorabe problem "neregularnih migracija" Zovko se slaže da su one "najveća prijetnja Europskoj uniji", ali i ističe kako je Europska komisija zakazala u predstavljanju Globalnog kompakta kojime se želi riješiti dio problema.

"Komisija je izrazito loše komunicirala što je Globalni kompakt o migracijama", kaže Zovko. Populisti su "oteli Globalni kompakt", zbog čega je on "došao na loš glas", iako dokument regulira pitanje migranata, a ne izbjeglica, napominje Zovko, koja je bila članica izaslanstva Europskog parlamenta u Marakešu .

Oko 250 milijuna ljudi su migranti, odnosno mijenjaju mjesto boravka te taj sporazum regulira, primjerice, i pitanje prava hrvatskih migranata u Irskoj, ističe i napominje da se pitanjem izbjeglica bavio drugi kompakt "ali je prošao ispod radara".

Mehanizam za civilnu zaštitu „rescEU" Zovko je kao izvjestiteljica za mišljenje sudjelovala u izradi izvješća o uspostavi novog Mehanizma Unije za civilnu zaštitu rescEU-a, koji omogućuje zajednički odgovor EU-a na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem, a rescEU će imati svoje snage koje će moći učinkovito odgovoriti na razne katastrofe, od prirodnih nepogoda do terorističkih napada.

Istaknula je da su postojale poteškoće prilikom osnivanja rescEU-a jer je dio zemalja smatrao da je to „nukleus buduće europske vojske", zbog predviđenog zajedničkog zapovjedništva te da zemlje sjevera Europe nisu bile solidarne prema južnim zemljama pogođenim požarima, a pritom su se pozivale na supsidijarnost.

Hrvatska europarlamentarka navodi da je sugerirala povjereniku za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christosu Stylianidesu da promjeni izraz "zapovjedništvo i kontrola" u "prioritet raspodjele" te su države članice prihvatile ublaženu formulaciju.

Zovko zaključuje da je ponosna na usvajanje tog mehanizma i što je danas povjerenik Stylianides u Hrvatskoj na Cresu na najvećoj europskoj vježbi vatrogasaca.

HINA