Eskalacija diplomatskog rata
U pismu se citira i cijela izjava slovenskog ministra: »Prema informacijama koje ja imam, koje su doduše vrlo neslužbene, i na temelju nekih osjećaja koje ima naš odvjetnički tim sastavljen od najuglednijih svjetskih pravnika za pravo mora, nekako imamo neki optimizam, da će Arbitražni sud odrediti taj dodir s otvorenim morem.«
Sumnje u postupak
Iako je ministar Erjavec naknadno ustvrdio da nema nikakve neslužbene informacije o arbitraži te da su ga hrvatski mediji pogrešno razumjeli, ministrica Pusić upozorava kako Erjavec tom izjavom »ozbiljno dovodi u pitanje arbitražni postupak koji je još u tijeku«, zbog čega je i zatražila reakciju Arbitražnog suda, kako arbitražni postupak ne bi bio doveden u sumnju. Ministrica Pusić pritom podsjeća da je njezin slovenski kolega svojim izjavama i ranije pokušavao utjecati na odluku Arbitražnog suda. Tako je u siječnju 2015. za jedan slovenski televizijski kanal Erjavec izjavio da je prošle godine bio na razgovoru u Haagu i da je tamo »vrlo jasno rekao« da arbitražni sporazum određuje da Arbitražni sud mora odrediti dodir s otvorenim morem« te da je »vrlo jasno« Arbitražnom sudu rekao da »ukoliko tu zadaću ne obave mi u Sloveniji ćemo smatrati da Arbitražni sud nije obavio svoj mandat, jer nije odredio dodir s otvorenim morem«. »Ako je slovenski ministar mislio na svoju izjavu danu za vrijeme usmene rasprave održane pred Arbitražnim sudom u Haagu u lipnju 2014., u službenom transkriptu njegove izjave, kojom se obratio Arbitražnom sudu, a koja će biti javno dostupna kada arbitražna odluka bude donesena, takav navod - ne postoji«, upozoravaju iz hrvatskog ministarstva, o čemu je Hrvatska zatražila i službeno očitovanje slovenske strane, očekujući nedvosmislen odgovor na pitanje je li postojala neka druga komunikacija između Slovenije i Arbitražnog suda, koju slovenski ministar vanjskih poslova sugerira kada kaže da ima »vrlo neslužbenu informaciju«, te kada javnosti objašnjava da je Arbitražnom sudu prenosio poruke o slovenskom viđenju zadatka tog Suda, iako to nije zabilježeno u zapisima njegovog službenog obraćanja Arbitražnom sudu?
Hrvatska dosljedna
Hrvatska, koja se »dosljedno pridržava arbitražnog sporazuma«, od Arbitražnog suda očekuje samo ono što proizlazi iz sporazuma, a to je da Sud teritorijalna (uključivši i morska) granična pitanja riješi isključivo primjenom međunarodnog prava. »Upravo primjena međunarodnoga prava u rješavanju sporova o granici od presudne je važnosti, ne samo za konačno rješenje spora između Hrvatske i Slovenije nego i za pristup rješavanju ostalih sporova o granici, posebno država nastalih po raspadu bivše SFRJ, i ostalih država na jugoistoku Europe, kao i za dosljednu primjenu međunarodnog prava u graničnim sporovima između država uopće«, navodi se u pismu ministrice Pusić Arbitražnom sudu.
Taj ad hoc sud, osnovan temeljem hrvatsko-slovenskog arbitražnog sporazuma, još bi ove godine trebao objaviti svoju odluku kojom će konačno i neopozivo odrediti granica između Hrvatske i Slovenije na kopnu i moru.
Opetovano nepoštovanje
Podsjetivši da se u skladu s arbitražnim sporazumom obje strane moraju uzdržati od bilo kakvog postupka ili izjave koje mogu intenzivirati spor ili ugroziti rad Arbitražnog suda, hrvatsko ministarstvo upozorava da Slovenija »opetovano ne poštuje tu odredbu« te daje izjave koje su »izravno suprotne arbitražnom sporazumu, kojima pokušava utjecati na rad Arbitražnog suda i na njegovu odluku«.
Hrvatska strana pritom podsjeća na zaključak slovenskog parlamenta od 4. veljače 2013. u kojem slovenski parlamentarci »izjavljuju« da je zadaća Arbitražnog suda odrediti teritorijalni dodir teritorijalnog mora Republike Slovenije s otvorenim morem, te da će bilo kakvu odluku Arbitražnog suda koja to neće osigurati smatrati kao odluku »ultra vires«, odnosno suprotnu mandatu Arbitražnog suda.
Hina
Vezani članci