Dalmatinci, Slavonci, Bošnjaci... svi su Srbi?
Autor njihova školskog udžbenika je Radoša Ljušić, a kako je to istaknuto u Slobodnoj Dalmaciji, u samom udžbeniku povijesti navodi se da su svi u etničkom pogledu Srbi, ali se nazivaju po teritoriju na kojem žive.
- Iako su svi u etničkom pogledu Srbi, njih često nazivaju po imenu teritorija na kojem žive - Crnogorci, Banaćani, Slavonci, Dalmatinci...
Vuk Karadžić vjerovao je da su Hrvati u etničkom pogledu samo oni koji govore čakavskim. Samo su pravoslavni Srbi znali što im je zajednička domovina, bili su svjesni svog zajedničkog imena i nisu ga skrivali. Sasvim je drukčije s predstavnicima druge dvije vjere (muslimani i katolici), koji su se skrivali iza regionalnih geografsko-etničkih naziva - Dalmatinac, Slavonac, Bošnjak - dio je to sadržaja koji moraju svladati tamošnji srednjoškolci.
Dapače, autor spomenutog udžbenika Crnogorce je prozvao nepostojećim narodom, a pretke današnjih Bošnjaka "konvertitima" dok u afirmativni kontekst ističe srpski nacionalizam. - Srpsko nacionalno biće ostalo je trodijelno, ali dok se pravoslavni Srbi izjašnjavaju kao pripadnici srpske nacije, rimokatolici i muslimani sve se više smatraju Hrvatima, odnosno Bošnjacima - poučava autor srpske srednjoškolce. A što o tome sadržaju kojem su izložene nove generacije srpskih učenika misle povjesničari?
- To je čista velikosrpska politika koja u svim institucijama traje od polovine 19. stoljeća do današnjeg dana - kazao je tako povjesničar Mato Artuković, koji se u svome radu pretežito bavi nacionalnom poviješću novoga vijeka, posebno hrvatsko-srpskim odnosima i ideologijama srpskih stranaka u Hrvatskoj u 19. i početkom 20. stoljeća.
Poručio je Artuković kako se u njihovim udžbenicima stalno govori o Slavoniji, Srijemu, Baranji samo da bi opravdali velikosrpsku politiku, a baš nikada o tim dijelovima neće govoriti u cjelini, dakle o Hrvatskoj.
- Ništa me to ne iznenađuje. U svojim će knjigama ići toliko daleko da će i katolike proglasiti Srbima, ali kad žele istaknuti u svojim sadržajima da su Srbi bili proganjani, onda ti katolici više nisu Srbi, onda su oni Hrvati. To rade već stotinu godina - kazao je Artuković.
- Iako su svi u etničkom pogledu Srbi, njih često nazivaju po imenu teritorija na kojem žive - Crnogorci, Banaćani, Slavonci, Dalmatinci...
Vuk Karadžić vjerovao je da su Hrvati u etničkom pogledu samo oni koji govore čakavskim. Samo su pravoslavni Srbi znali što im je zajednička domovina, bili su svjesni svog zajedničkog imena i nisu ga skrivali. Sasvim je drukčije s predstavnicima druge dvije vjere (muslimani i katolici), koji su se skrivali iza regionalnih geografsko-etničkih naziva - Dalmatinac, Slavonac, Bošnjak - dio je to sadržaja koji moraju svladati tamošnji srednjoškolci.
Dapače, autor spomenutog udžbenika Crnogorce je prozvao nepostojećim narodom, a pretke današnjih Bošnjaka "konvertitima" dok u afirmativni kontekst ističe srpski nacionalizam. - Srpsko nacionalno biće ostalo je trodijelno, ali dok se pravoslavni Srbi izjašnjavaju kao pripadnici srpske nacije, rimokatolici i muslimani sve se više smatraju Hrvatima, odnosno Bošnjacima - poučava autor srpske srednjoškolce. A što o tome sadržaju kojem su izložene nove generacije srpskih učenika misle povjesničari?
- To je čista velikosrpska politika koja u svim institucijama traje od polovine 19. stoljeća do današnjeg dana - kazao je tako povjesničar Mato Artuković, koji se u svome radu pretežito bavi nacionalnom poviješću novoga vijeka, posebno hrvatsko-srpskim odnosima i ideologijama srpskih stranaka u Hrvatskoj u 19. i početkom 20. stoljeća.
Poručio je Artuković kako se u njihovim udžbenicima stalno govori o Slavoniji, Srijemu, Baranji samo da bi opravdali velikosrpsku politiku, a baš nikada o tim dijelovima neće govoriti u cjelini, dakle o Hrvatskoj.
- Ništa me to ne iznenađuje. U svojim će knjigama ići toliko daleko da će i katolike proglasiti Srbima, ali kad žele istaknuti u svojim sadržajima da su Srbi bili proganjani, onda ti katolici više nisu Srbi, onda su oni Hrvati. To rade već stotinu godina - kazao je Artuković.
Vezani članci