Čović za 'Nezavisne': SDP i Lagumdžija nisu iznad Ustava
Hercegovina.info
"No, sve dok se ne dogodi još jedan potez je prigoda kako bi se sagledala ozbiljnost trenutka kojega ni na koji način ne želim uspoređivati sa zbivanjima od prije 20 godina. Ali, nažalost, imaju puno sličnih elemenata i u međuvremenu su zamijenjene neke uloge", ističe Čović.
Možete li pojasniti svoju zabrinutost jer dio stranaka iz Sarajeva u razgovorima s međunarodnom zajednicom etiketira stranku na čijem ste Vi čelu da pripremate nerede i radikalizaciju?
- Ma nitko ovdje nije pripremio niti priprema nerede, a ne znam ništa o bilo kakvoj radikalizaciji. Međutim, sama činjenica da netko pokušava sazvati dio zakonodavne vlasti izvan ustava i zakona koji vrijede u BiH su više nego dovoljan pokazatelj da se stanje radikalizira. Ako je netko pokrenuo slične poteze, onda mora očekivati reakciju. Kao predsjednik HDZ BiH, učinio sam sve da dođe do kompromisnog rješenja problema u BiH kako bi uspostavili vlast koja čini duh ove zemlje. To znači da legitimni predstavnici tri naroda budu u vlasti i dogovore se o promjeni Ustava kako bi zauvijek izbjegli ovakvu situaciju.
Je li peticija "Stop majorizaciji Hrvata" put u radikalizaciju?
-Pa tu je peticiju na civiliziran način potpisalo skoro 150.000 građana BiH, čime se pokazalo što svi, a prije svega Hrvati, misle kakvo je stanje u BiH. S te strane ću i dalje raditi da pronađem rješenja. Ali, nasilna rješenja u vezi sa sazivanjem Doma naroda zahtijevaju odgovor.
Kako ćete odgovoriti?
-Nisu mediji mjesto gdje ću iznijeti što su sve rješenja, ali ćemo kao ozbiljna politička opcija u hrvatskom koalicijskom bloku imati jasan odgovor, osobito ako su neustavna. Prije svega, s Božom Ljubićem sam zatražio da se sazove sjednica svih veleposlanika Vijeća za provedbu mira u BiH jer su oni ti koji imaju odgovornost i koordiniraju Uredom visokog predstavnika. Zato je prevažno da se napredak postigne u sljedećim danima, a za 15 dana bit će kasno. Treba se jasno poručiti kako nitko ne može biti iznad ustava i zakona i sazivati Dom naroda. Ohrabren sam što sam posljednjih dana imao na desetine razgovora s intelektualcima koji nisu vezani uz politiku i koji su nam dali potporu za politiku koju vodimo.
Iz Vaših riječi se može zaključiti kako SDP ima prikriveni mig za ovakav scenarij izazivanja krize.
-Ne mogu vjerovati da SDP, ili njegovo vodstvo, ovo radi samostalno. Nemam nijednog argumenta koji govori drugo, ali je sve odavno prešlo okvire racionalnog ponašanja. Navodna briga SDP-a da se vlast konstituira u ožujku zbog korisnika pada u vodu budući već sljedećeg tjedna Vlada može prihvatiti proračun te Parlament FBiH tu odluku izglasovati. Kada sam to ponudio Zlatku Lagumdžiji, predsjedniku SDP BiH, on je rekao da to treba napraviti novi Dom naroda.
Što ipak ako...
-Ja ne želim na taj način niti razmišljati.
Ali za 10. ožujak je sazvan Dom naroda, a to je za nekoliko dana.
-Kao odgovorna osoba moram imati rješenje i mi ih imamo na sve prijetnje koje su nam upućene posljednjih mjeseci, ali ih u javnost ih neću iznositi. Ja mislim da ima smisla do srijede voditi razgovore, ali i nakon toga. No, ako se povuče potez više, onda ćemo imati manje manevarskog prostora. Mi i dalje tražimo afirmativna rješenja.
Milorad Dodik je politiku koju vodi Lagumdžija prokomentirao kao politiku nadglasavanja i majorizacije te da drugi narodi nisu dobro došli u BiH?
-To je suština te politike.
Hoće li se onda Hrvati seliti?
-Ja sam siguran da neće. Ja ću zamoliti i one koji su zabrinuti stanjem posljednjih dana i to iskazali kao mogućnost, da to ne čine. Mislim obrnuto i mi ćemo se boriti za svoju državu i za svoj narod, ostati tu i tražiti rješenja. Seliti Hrvate odavde neće i svima poručujem da će u svakoj varijanti Hrvati izboriti svoju poziciju jednakopravnosti.
Jesu li točne informacije koje je iznio Lagumdžija da ste pristali ustupiti jednu poziciju u Vladi Federacije, a da on traži puno više?
-Donju granicu smo već prenijeli svima, pa i Lagumdžiji. Mi smo pokazali maksimalnu kooperativnost i želju da pronađemo rješenje. Ustav BiH nije predvidio jednakopravnost Hrvata s druga dva naroda, ali nitko nema pravo odstupiti od minimuma pozicija koje nam je takav ustav zajamčio.
Očekujete li da se u vezi s ovim stanjem oglase iz zemalja regije, prije svega iz Hrvatske?
-Razgovarali smo sa svima koji imaju posebnu odgovornost za stanje u BiH i regiji. Moram priznati da su svi, od Katoličke crkve do predstavnika međunarodne zajednice, dali potporu jednoj ovakvoj politici. Druga je stvar što se te institucije ne žele javno miješati u ova pitanja. Svi oni BiH doživljavaju kao zemlju tri ravnopravna naroda. Sugerirati od strane jednog naroda što će uraditi je vrlo osjetljivo za BiH. Tako i one koji šalju posljednje poruke da bi trebalo da popuste oni koji imaju 90 posto potpore svog naroda, ja samo pozivam da to primijene kod svog naroda. No, ne želeći ni na kakav način dalje poticati nesporazume, samo želim istaknuti da će BiH preživjeti kao zajednica tri ravnopravna naroda. Svi koji misle da prijevarom mogu izigrati druge, ponajprije će srušiti sebe. Želi se sada eliminirati Hrvate kao politički faktor i mi bismo mogli na sljedećim izborima imati dvostruko više glasova, no mogla bi se stvoriti situacija da ti glasovi ništa ne vrijede. Lagumdžija postavlja nove standarde. Na ovaj način ići k unitarnom rješenju je vrlo opasno za BiH.
Vi stalno spominjete BiH. Da li je Lagumdžiji stalo do Federacije ili možda fotelja i javnih poduzeća?
-To je naša ključna razlika. U posljednjih 15 godina željeli su reći da želimo odcijepiti jedan dio BiH, voditi radikalizaciji. Mi smo posljednjih šest godina pokazali da smo najsnažniji zagovornici BiH. I zato smo predložili rješenje za četiri jedinice.
A to nije treći entitet?
-Ne, mi govorimo o svome prijedlogu. Mi želimo BiH u međunarodno priznatim granicama u kojoj će sva tri naroda biti jednaka. No, sada neki koje ste spomenuli žele samo pozicije i kroz ekonomski segment učiniti nešto što se pokušalo prije deset godina s upadom tenkova u Hercegovačku banku - oslabiti Hrvate u BiH i pet županija gdje su većina. Naša je, međutim, obveza organizirati život i u tome ćemo uspjeti.
Kakva je u poslijeizbornoj slagalici suradnja s RS? Imate li potporu?
-Suradnja je korektna. S gospodinom Dodikom sam i u petak razgovarao naširoko. Njega živo zanima što se događa ovdje, koji su nam planovi jer su oni pomalo izdvojeni.
RS očito razmišlja o životu, manje o politici?
-Upravo tako, RS radi na popravljanju teške pozicije, a mi u FBiH nismo došli ni do toga. U RS imamo puno razumijevanje za sve što radimo. Inače, naša je nakana biti poveznica Banjaluke, Sarajeva i Mostara i u dobrom dijelu smo u tome uspjeli. Također smo uspjeli u nakanama za stvaranje dobrih mostova između Hrvatske i svih dijelova BiH.
Vjerujete li Dodiku koji je pozvao Hrvate da se vrate u RS?
-Smatram dobrim što je predsjednik RS došao među izbjegle Hrvate. To je odgovoran potez. Dosad je ispoštovano sve što smo dogovorili. Slično je poručio i predsjednik Josipović, koji je priznao da je Dodik ispunio sva obećanja.
Slučaj "Purda"
Kako gledate na slučaj "Purda"?
-Uistinu je tu suvišno reći bilo kakvu dodatnu riječ. Najvažnije je da je taj čovjek kući sa svojom obitelji, koja je dva mjeseca čekala na odgovor. Žao mi je što je trebalo dva mjeseca da pravne institucije donesu odluku. I posebno smatram važnim da je država, koja je pokrenula cijeli proces, odustala od progona.
Možete li pojasniti svoju zabrinutost jer dio stranaka iz Sarajeva u razgovorima s međunarodnom zajednicom etiketira stranku na čijem ste Vi čelu da pripremate nerede i radikalizaciju?
- Ma nitko ovdje nije pripremio niti priprema nerede, a ne znam ništa o bilo kakvoj radikalizaciji. Međutim, sama činjenica da netko pokušava sazvati dio zakonodavne vlasti izvan ustava i zakona koji vrijede u BiH su više nego dovoljan pokazatelj da se stanje radikalizira. Ako je netko pokrenuo slične poteze, onda mora očekivati reakciju. Kao predsjednik HDZ BiH, učinio sam sve da dođe do kompromisnog rješenja problema u BiH kako bi uspostavili vlast koja čini duh ove zemlje. To znači da legitimni predstavnici tri naroda budu u vlasti i dogovore se o promjeni Ustava kako bi zauvijek izbjegli ovakvu situaciju.
Je li peticija "Stop majorizaciji Hrvata" put u radikalizaciju?
-Pa tu je peticiju na civiliziran način potpisalo skoro 150.000 građana BiH, čime se pokazalo što svi, a prije svega Hrvati, misle kakvo je stanje u BiH. S te strane ću i dalje raditi da pronađem rješenja. Ali, nasilna rješenja u vezi sa sazivanjem Doma naroda zahtijevaju odgovor.
Kako ćete odgovoriti?
-Nisu mediji mjesto gdje ću iznijeti što su sve rješenja, ali ćemo kao ozbiljna politička opcija u hrvatskom koalicijskom bloku imati jasan odgovor, osobito ako su neustavna. Prije svega, s Božom Ljubićem sam zatražio da se sazove sjednica svih veleposlanika Vijeća za provedbu mira u BiH jer su oni ti koji imaju odgovornost i koordiniraju Uredom visokog predstavnika. Zato je prevažno da se napredak postigne u sljedećim danima, a za 15 dana bit će kasno. Treba se jasno poručiti kako nitko ne može biti iznad ustava i zakona i sazivati Dom naroda. Ohrabren sam što sam posljednjih dana imao na desetine razgovora s intelektualcima koji nisu vezani uz politiku i koji su nam dali potporu za politiku koju vodimo.
Iz Vaših riječi se može zaključiti kako SDP ima prikriveni mig za ovakav scenarij izazivanja krize.
-Ne mogu vjerovati da SDP, ili njegovo vodstvo, ovo radi samostalno. Nemam nijednog argumenta koji govori drugo, ali je sve odavno prešlo okvire racionalnog ponašanja. Navodna briga SDP-a da se vlast konstituira u ožujku zbog korisnika pada u vodu budući već sljedećeg tjedna Vlada može prihvatiti proračun te Parlament FBiH tu odluku izglasovati. Kada sam to ponudio Zlatku Lagumdžiji, predsjedniku SDP BiH, on je rekao da to treba napraviti novi Dom naroda.
Što ipak ako...
-Ja ne želim na taj način niti razmišljati.
Ali za 10. ožujak je sazvan Dom naroda, a to je za nekoliko dana.
-Kao odgovorna osoba moram imati rješenje i mi ih imamo na sve prijetnje koje su nam upućene posljednjih mjeseci, ali ih u javnost ih neću iznositi. Ja mislim da ima smisla do srijede voditi razgovore, ali i nakon toga. No, ako se povuče potez više, onda ćemo imati manje manevarskog prostora. Mi i dalje tražimo afirmativna rješenja.
Milorad Dodik je politiku koju vodi Lagumdžija prokomentirao kao politiku nadglasavanja i majorizacije te da drugi narodi nisu dobro došli u BiH?
-To je suština te politike.
Hoće li se onda Hrvati seliti?
-Ja sam siguran da neće. Ja ću zamoliti i one koji su zabrinuti stanjem posljednjih dana i to iskazali kao mogućnost, da to ne čine. Mislim obrnuto i mi ćemo se boriti za svoju državu i za svoj narod, ostati tu i tražiti rješenja. Seliti Hrvate odavde neće i svima poručujem da će u svakoj varijanti Hrvati izboriti svoju poziciju jednakopravnosti.
Jesu li točne informacije koje je iznio Lagumdžija da ste pristali ustupiti jednu poziciju u Vladi Federacije, a da on traži puno više?
-Donju granicu smo već prenijeli svima, pa i Lagumdžiji. Mi smo pokazali maksimalnu kooperativnost i želju da pronađemo rješenje. Ustav BiH nije predvidio jednakopravnost Hrvata s druga dva naroda, ali nitko nema pravo odstupiti od minimuma pozicija koje nam je takav ustav zajamčio.
Očekujete li da se u vezi s ovim stanjem oglase iz zemalja regije, prije svega iz Hrvatske?
-Razgovarali smo sa svima koji imaju posebnu odgovornost za stanje u BiH i regiji. Moram priznati da su svi, od Katoličke crkve do predstavnika međunarodne zajednice, dali potporu jednoj ovakvoj politici. Druga je stvar što se te institucije ne žele javno miješati u ova pitanja. Svi oni BiH doživljavaju kao zemlju tri ravnopravna naroda. Sugerirati od strane jednog naroda što će uraditi je vrlo osjetljivo za BiH. Tako i one koji šalju posljednje poruke da bi trebalo da popuste oni koji imaju 90 posto potpore svog naroda, ja samo pozivam da to primijene kod svog naroda. No, ne želeći ni na kakav način dalje poticati nesporazume, samo želim istaknuti da će BiH preživjeti kao zajednica tri ravnopravna naroda. Svi koji misle da prijevarom mogu izigrati druge, ponajprije će srušiti sebe. Želi se sada eliminirati Hrvate kao politički faktor i mi bismo mogli na sljedećim izborima imati dvostruko više glasova, no mogla bi se stvoriti situacija da ti glasovi ništa ne vrijede. Lagumdžija postavlja nove standarde. Na ovaj način ići k unitarnom rješenju je vrlo opasno za BiH.
Vi stalno spominjete BiH. Da li je Lagumdžiji stalo do Federacije ili možda fotelja i javnih poduzeća?
-To je naša ključna razlika. U posljednjih 15 godina željeli su reći da želimo odcijepiti jedan dio BiH, voditi radikalizaciji. Mi smo posljednjih šest godina pokazali da smo najsnažniji zagovornici BiH. I zato smo predložili rješenje za četiri jedinice.
A to nije treći entitet?
-Ne, mi govorimo o svome prijedlogu. Mi želimo BiH u međunarodno priznatim granicama u kojoj će sva tri naroda biti jednaka. No, sada neki koje ste spomenuli žele samo pozicije i kroz ekonomski segment učiniti nešto što se pokušalo prije deset godina s upadom tenkova u Hercegovačku banku - oslabiti Hrvate u BiH i pet županija gdje su većina. Naša je, međutim, obveza organizirati život i u tome ćemo uspjeti.
Kakva je u poslijeizbornoj slagalici suradnja s RS? Imate li potporu?
-Suradnja je korektna. S gospodinom Dodikom sam i u petak razgovarao naširoko. Njega živo zanima što se događa ovdje, koji su nam planovi jer su oni pomalo izdvojeni.
RS očito razmišlja o životu, manje o politici?
-Upravo tako, RS radi na popravljanju teške pozicije, a mi u FBiH nismo došli ni do toga. U RS imamo puno razumijevanje za sve što radimo. Inače, naša je nakana biti poveznica Banjaluke, Sarajeva i Mostara i u dobrom dijelu smo u tome uspjeli. Također smo uspjeli u nakanama za stvaranje dobrih mostova između Hrvatske i svih dijelova BiH.
Vjerujete li Dodiku koji je pozvao Hrvate da se vrate u RS?
-Smatram dobrim što je predsjednik RS došao među izbjegle Hrvate. To je odgovoran potez. Dosad je ispoštovano sve što smo dogovorili. Slično je poručio i predsjednik Josipović, koji je priznao da je Dodik ispunio sva obećanja.
Slučaj "Purda"
Kako gledate na slučaj "Purda"?
-Uistinu je tu suvišno reći bilo kakvu dodatnu riječ. Najvažnije je da je taj čovjek kući sa svojom obitelji, koja je dva mjeseca čekala na odgovor. Žao mi je što je trebalo dva mjeseca da pravne institucije donesu odluku. I posebno smatram važnim da je država, koja je pokrenula cijeli proces, odustala od progona.
Vezani članci