Boris Tadić: Žalim zbog Vukovara, uvijek sam bio prijatelj Hrvata

Nije dobio posao na Jadranu, pa je u Beogradu radio kao novinar, klinički psiholog, profesor psihologije, a od 1990. se počeo baviti i politikom kao član tada opozicijske Demokratske stranke, čiji je suosnoivač bio njegov otac Ljubomir. Prije nego što je 2004. prvi put izabran za predsjednika Srbije, Tadić je bio zastupnik i dva puta ministar. Danas je nesporni lider srbijanske političke scene, a svoj prvi intervju za hrvatske medije nakon dugo vremena odlučio je dati uoči najavljenog posjeta Vukovaru koji je, i prije nego što se dogodio, izazvao brojne reakcije u Hrvatskoj, piše Jutarnji list.

Tokom studenog, Tadić bi dva puta trebao doći u Hrvatsku, prvo u Vukovar 4. studenog, a krajem mjeseca i u službeni posjet Zagrebu.

"Davno sam odlučio posjetiti Vukovar, ali sam uvijek smatrao da odlazak tamo ne treba vezivati uz službeni posjet. Dolazak u Vukovar dio je moje ljudske i političke filozofije da se treba pokloniti nevinim žrtvama rata koji je pogodio područje bivše Jugoslavije, da treba zatvoriti tu tešku stranicu naših odnosa u 20. stoljeću i okrenuti se 21. stoljeću. Ni u Srebrenicu nisam išao vezujući to uz bilo koji politički događaj. Odlazak u Vukovar sam je po sebi dovoljno značajan da taj dan treba biti poseban i da ni na koji način ne smije biti politički instrumentaliziran", rekao je Tadić za Jutarnji.

"Moj dolazak u Vukovar logična je posljedica isprike koju sam već uputio svim pripadnicima hrvatskog naroda kojima je neko učinio zlo u ime Srbije i srpskog naroda. To nije samo simbolična gesta i poruka hrvatskom narodu, nego poruka svima koji žive na prostoru jugoistočne Europe da se takav događaj više nikada ne smije ponoviti. Nalazeći u regiji jednog državnika s kojim se dobro razumijem, državnika kao što je Ivo Josipović, mislim da iz Vukovara možemo zajedno poslati i poruku EU, poruku da ovaj dio jugoistočne Evrope nije uvijek onakav kakvim ga oni vide. Želim reći da 20. stoljeće treba ostati iza nas, a 21. stoljeće ispred nas mora biti vrijeme za okretanje novog lista. Svojoj djeci moramo otvoriti novu perspektivu, a ne ih opterećivati balastima prošloga stoljeća, dodao je.

Tadić se već javno ispričao za sva stradanja koja su prouzrokovali pripadnici srpskog naroda. Osobno je sudjelovao u rušenju Miloševićeva režima i osudili su ga zbog nedaća koje je donio građanima Srbije. Ali službeni Beograd nikada nije priznao odgovornost Miloševićevog režima za rat.

"5. listopada 2000. u Srbiji označio je prekid s tom vlašću i politikom. I građani Srbije i političke stranke koje su tada došle na vlast pokazali su neprihvaćanje te politike. Srbija je prošla teško razdoblje u tom smislu i duboko sam uvjeren da je dostigla i katarzu. Bilo bi pogrešno reći da je Miloševićeva politika jedina izazvala stradanja, razaranja i rat, ali ja kao predsjednik Srbije mogu se baviti samo onim dijelom odgovornosti koja je u domeni Srbije. I sve što činim doprinos je tome", izjavio je Tadić za Jutarnji, a o Miloševićevoj osvajačkoj politici i odgovornosti za ratove kaže:

"Nije na meni da sudim ko je najveći krivac. Jasno je da Miloševićeva politika ima svoj dio krivice za ono što se događalo, njegova je uloga apsolutno katastrofalna za zbivanja na ovim prostorima. Svu svoju energiju uložio sam u to da bi se stvari promijenile. Ali ja neću uspoređivati uloge Miloševića, Tuđmana ili Izetbegovića, o njihovim ulogama neka sudove donose povjesničari i pravnici. Sa svoje strane sam učinio sve da se stvari u Srbiji temeljito promijene. Isto je trebalo učiniti u svim zemljama na prostoru zapadnog Balkana, ali to prepuštam ljudima koji žive u susjednim državama".

radiosarajevo.ba