Blokada vlasti: Rješenje samo uz intervenciju međunarodne zajednice

U Bosni i Hercegovini još nije završeno formiranje vlasti, gotovo godinu dana nakon općih izbora, a vladajuće stranke prekršile su još jedan rok koji su same između sebe dogovorile. 

U javnosti se sve više kao rješenje ove blokade može čuti i održavanje izvanrednih izbora, međutim, postavlja se pitanje je li je to pravno uopće moguće, jer se oni ne predviđaju Izbornim zakonom BiH, prenosi portal aljazeera.net.

Institut prijevremenih izbora postoji, i često je bio korišten na lokalnom nivou, međutim, zakon predviđa da Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o njihovom raspisivanju ukoliko se neki izborni organ raspusti. 

"Problem je što kada je u pitanju Predstavnički dom Parlamenta BiH nije jasno definirano kada se on može raspustiti i tko ga može raspustiti. Za Dom naroda je jasno da to može učiniti Predsjedništvo BiH ili ako se oni sami raspuste", kaže Vehid Šehić, nekadašnji član Centralne izborne komisije BiH i analitičar koalicije Pod lupom koja prati izborni proces u BiH. 

Dodaje kako bi se za izvanredne izbore prvo trebao izmijeniti Izborni zakon, ali to nema ko da uradi, jer nije formirana vlast. 

Promjena izbornog zakonodavstva uslov je Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BIH) za uspostavu Vlade Federacije BiH, a eventualno usvajanje takvih promjena nije ni moguće jer Predstavnički dom Parlamenta BiH ne održava redovne sjednice zbog bojkota stranaka iz bh. entiteta Republike Srpske. Stoga nije formirana nijedna parlamentarna komisija potrebna za rad zakonodavne vlasti u BiH. 

S druge strane, ovaj bojkot izazvan je neformiranjem izvršne vlasti, odnosno Vijeća ministara BiH, jer se kao uvjet za imenovanje kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNDS) Zorana Tegeltije na njegovo čelo postavlja slanje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) za NATO, što traže članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović.

Treći član, Milorad Dodik, kategorički to odbija, prateći politiku Srbije, i pozivajući se na Rezoluciju o vojnoj neutralnosti, koju je Narodna skupština RS-a usvojila 2017, iako su predstavnici stranaka iz RS-a ranije dali svoju saglasnost za ovaj put, potpisujući zakone, sporazume i strategije koje se tiču članstva u vojnom savezu. 

Ista politika i u slučaju vanrednih izbora

"Dakle, Predstavnički dom državnog parlamenta ne radi, nisu formirane parlamentarne komisije po zakonu, što je poražavajuće, a mnogi i dalje dobijaju naknade za rad, i tu nema predviđenih zakonskih mjera. Tako da je ovo pravo lice BiH i načina njenog funkcioniranja. Ne funkcionira ona zato što imate ustavne prepreke, nego zahvaljujući neodgovornosti političara BiH", kaže Šehić. 

Stoga smatra kako je izvjesno da će Vijeće ministara BiH i dalje raditi u ovom mandatu koje nije odraz nove parlamentarne većine. 

"Ono što je također opasno jeste da i u FBiH nije završeno formiranje vlasti. Dakle, imamo jednu blokadu zbog neodgovornosti političara koji su dobili povjerenje građana, a s druge strane zakon ne predviđa sankcije za kršenje rokova", smatra Šehić.

Politička analitičarka Tanja Topić mišljenja je kako bi sve ostale institucije unutar BiH provele u blokadi naredni period, ako bi stari saziv Vijeća ministara dočekao nove izbore, u sadašnjem političkom kontekstu. Dodaje da svakako ne bi bilo puno političkih promjena kada bi se izvanredni izbori održali.

"Za izvanredne izbore kao institut, svakako, se moramo izboriti. Uvođenju izvarednih izbora moramo težiti. Priča o izvanrednim izborima ima pak i drugu stranu medalje, mislim da u našem slučaju oni ne bi donijeli promjenu sa ovakvim izbornim zakonom, korumpiranim biračkim odborima, ucijenjenim glasačima, postizbornim kupovinama, ne bismo dobili znatno drugačiju političku sliku od one koju imamo. Nama treba sustavska reforma izbornog procesa i mentalna katarza, koje teško možemo uraditi u dogledno vrijeme".

Naši sagovornici smatraju kako je ovdje neminovan aktivniji angažman međunarodne zajednice, međutim, slažu se da je do sada on bio dosta blag kada je u pitanju Europska unija, a tome doprinosi i činjenica da se i administracija u Briselu mijenja.

Za Šehića je ova dosadašnja administracija EU bila dosta blagonaklona prema bh. političarima: "Oni su govorili o nekom napretku, a mi nismo osjetili napredak u ovoj državi. Možda su oni to radili kako bi stimulirali vlasti da nešto urade. Ono što je posebno opasno je da smo mi daleko od ispunjavanja već preuzetih obaveze prema EU".

"Vidimo da je taj angažman dosta konfuzan što se tiče EU, što je negdje bilo i za očekivati, dok se ne formira nova briselska administracija", kaže Topić.

Angažman SAD-a

Ipak, mišljenja su kako se istovremeno može vidjeti pojačani angažman Sjedinjenih Američkih Država na Zapadnom Balkanu. To se pogotovo ogleda u imenovanju Matthewa Palmera, visokog zvaničnika američkog State Departmenta, za specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan. 

On je nedavno u Podgorici rekao da će njegovi prioriteti biti poticaj otvaranju pregovora pristupanju EU-u za Skoplje i Tiranu, povratak dijalogu Beograda i Prištine te traženje rješenja za funkcionalnost Bosne i Hercegovine.

"Taj angažman SAD-a je prije svega usmjeren na rješenje odnosa Beograda i Prištine, što svakako može značiti i neku vrstu relaksacije u BiH. Neriješeno pitanje Kosova sasvim sigurno ima posljedice na razvoj događaja u BiH. Međunarodna zajednica, zapravo, mora riješiti problem u BiH, jer se ovdje na prostoru BiH prelamaju interesi velikih igrača i njihov suprotstavljeni interesi. Sasvim sigurno to bitno određuje i rasplet kod nas", ističe Topić.

"Nažalost, moram reći da bez intervencije mi nećemo moći ništa uraditi, a onda će ovi političari opet optuživati međunarodnu zajednicu da se miješa u unutrašnje stvari BiH. Miješaju se zato što domaće vlasti neće da rade svoj posao, a nenormalno su visoko plaćeni", zaključuje Šehić.

Za to vrijeme, reforme u BiH se ne provode, a sve veći broj građana odlazi iz zemlje.