Bivši slovenski pregovarač: Slovenija se mora ispričati Hrvatskoj

Ovo je svakako presedan, ovo je nešto strašno i nešto što se nije smjelo dogoditi. Ta nedopuštena komunikacija Jerneja Sekoleca i Simone Drenik najveća je međunarodno-pravna i diplomatska greška Slovenije od njenog nastanka

Profesor međunarodnog i europskog prava na Europskom pravnom fakultetu u Ljubljani, čiji je i suvlasnik, 45-godišnji Ljubljančanin Miha Pogačnik, s privremenom adresom u Voloskom, već je s 30 godina postao državni tajnik u slovenskom Ministarstvu vanjskih poslova. Otprilike od 2001. do 2008. bio je prvi pregovarač, sa slovenske strane, u pokušaju da se sa hrvatskom stranom postigne dogovor oko graničnih pitanja. No razočaran naglim zaokretom slovenske politike 2008. godine, sam se maknuo iz tog procesa, iako je, kaže, dogovor bio postignut na nekih 95 posto.

Umjesto dogovora kroz diplomatske pregovore u kojima je bio angažiran, Hrvatska i Slovenija našle su se pred Arbitražnim sudom. Povod za razgovor s Pogačnikom njegovo je viđenje recentnog skandala u kojem se ispostavilo da je Slovenija, upravo oko rada Arbitražnog suda napravila ozbiljne diplomatske i političke gafove. Cilj Slovenije bio je, pojednostavljeno, utjecati na presudu koja će se donijeti u Arbitražnom postupku. Kako bi se to postiglo, nedopušteno su se razmjenjivale informacije na relaciji slovenskog arbitra na ad hoc Arbitražnom sudu za rješavanje graničnog pitanja između Hrvatske i Slovenije dr. Jerneja Sekoleca i slovenske zastupnice pred tim sudom Simone Drenik, zaposlenice slovenskog Ministarstva vanjskih poslova. Zbog toga sada Hrvatska prijeti izlaskom iz arbitraže što znači novo kpompliciranje ionako po nekim pitanjima zategnutih hrvatsko-slovenskih odnosa.

Je li arbitraža iskompromitirana ovim događajima oko ad hoc Arbitražnog suda? Jesu li saznanja oko ovog skandala prevelika prepreka za daljni tijek arbitraže?

- Dobra je ideja profesorice međunarodnog prava na riječkom pravnom fakultetu Vesne Crnić-Grotić da bi sam Arbitražni sud morao presuditi je li kompromitiran ovim događajima ili nije. Ne zna se točno što je Sekolec radio, je li nedopušteno plasirao informacije, je li lobirao... To Arbitraža mora utvrditi. No ovo je svakako presedan, ovo je nešto strašno i nešto što se nije smjelo dogoditi. Ta nedopuštena komunikacija Jerneja Sekoleca i Simone Drenik najveća je međunarodno-pravna i diplomatska greška Slovenije od njenog nastanka. To je povreda međunarodnog prava jer neovisnost sudstva, u koje se ubraja i Arbitražni sud, generalni je princip civiliziranih naroda, princip koji je ovim događajem ugrožen. Zabrana komunikacije stranke i suda važi za sve sudove. Ovdje je, neprikladnom komunikacijom, ozbiljno povrijeđena jedna od temeljnih normi međunarodnog prava. To je kao da ste u sporu sa svojim susjedom oko granice, a istodobno, tajno, dogovarate sa sucem mogući ishod spora i kako će on napisati presudu! Ovaj primjer će puniti fakultetske udžbenike, mi profesori međunarodnog prava o ovome ćemo govoriti svojim studentima. Sada je pitanje je li ovom aferom kontaminiran jedan sudac ili je ta kontaminacija išla dalje, na cijeli Arbitražni sud koji se, upravo zato, o tome mora izjasniti.

Kakva je vaša procjena oko postavljanja Arbitražnog suda u ovoj situaciji?

- Arbitražni sud već je dao, na neki način, očekivanu izjavu da će nastaviti s daljnjim radom. Oni će arbitražu oko Hrvatske i Slovenije po inerciji nastojati privesti kraju.

Što ako Hrvatska jednostrano odustane od daljnjeg sudjelovanja u arbitražnom postupku? Može li to napraviti?

- To je pravo pitanje. Slovenija će, barem bi trebala, sanirati situaciju. Za ovo je odgovorna slovenska diplomacija. Simona Drenik nije razgovarala s Jernejom Sekovecom iz privatnih pobuda. Ona je ovlašteni predstavnik Slovenije pri Arbitražnom sudu. Smatra se da je sve što je radila, radila po nalogu i u ime države. Nije ona u ovome bila solo igrač. Arbitar Sekovec je sebi napravio golemu štetu. Ni suci ni međunarodni činovnici ne smiju primati ni u kakvom postupku instrukcije svojih, matičnih država. Isto je i s komesarima EU-u, i s visokim dužnosnicima. Oni su službenici međunarodnih tijela. Neovisni su od svojih država. Zabranjeno je da od svojih država primaju ili dobivaju instrukcije. Ta zabrana je kogentna. Da se vratim suštini. Slovenija bi, dakle, stvar sada morala sanirati. Jednim dijelom to će se dogoditi odstupanjem Jerneja Sekoleca i Simone Drenik. Ali i diplomacija Slovenije mora preuzeti odgovornost i formalno se, službeno, ispričati Hrvatskoj. Pritom bi Slovenija Hrvatskoj i službeno morala dati garanciju da se ovo neće više ponoviti. Hrvatska bi, s druge strane, ovo morala tražiti.