PODUZETNICI NEZADOVOLJNI KORONA-ZAKONOM Vlast nema hrabrosti i znanja za ozbiljne reforme

Do prije samo dva mjeseca Bosni i Hercegovini su analitičari predviđali ekonomski rast, a danas se nalazimo pred recesijom koja će po svemu sudeći ostaviti veće posljedice nego ona iz 2008. godine.

Pojava koronavirusa i mjere za suzbijanje ove zaraze paralizirale su gospodarsku aktivnost i bez posla ostavile veliki broj građana. Vlasti u FBiH još nisu poduzele konkretne korake za pomoć gospodarskim subjektima, a u ponedjeljak je Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio tkz. Korona-zakon, zakon o ublažavanju negativnih posljedica, nastalih uslijed pandemija koronavirusa.

Zakon će stupiti na snagu nakon objavljivanja u Službenim novinama Federacije BiH.

Poduzetnici su uglavnom nezadovoljni kako su federalni vlasti reagirale na ekonomske posljedice krize. Za hercegovina.info su aktualnu situaciju u gospodarstvu komentirali predsjednik Udruženja poduzetnika Link Mostar, Tomislav Majić i tajnik Asocijacije poduzetnika Hercegovine, Miljenko Buhač.

U Domu naroda prošao je famozni korona-zakon. Kakav je vaš komentar. Što on donosi?

“Ovaj zakon poduzetnicima ne donosi ništa bitno, osim što Novaliću i Vladi Federacije spašava mirovinski i zdravstveni fond. Ovo je prelijevanje novca kako bi se umirovljenicima isplatile ove mirovine koje im nisu uvećane za tri posto, a s druge strane da se podrži zdravstveni sustav zbog pandemije koronavirusa. Prema našim spoznajama, u mjesec i pol dana u našoj županiji su bez posla je ostalo 3344 osobe. Možete misliti koliki je to minus.

Direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a, Rade Bošnjak kaže da je u našoj županiji uplaćeno za zdravstvene usluge 4,5 milijuna maraka  manje nego protekle godine. Bez obzira na ove mjere, zdravstveni fondovi će doći u problem."

Mikro i mala poduzeća su očekivala od nižih razina vlasti bržu reakciju. Zadovoljni smo recimo mjerama koje je donijela ZHŽ i s razina gradova i županije. Nije sve u novcu. Ima tu oslobađajućih odluka koje dobro dođu poduzetnicima. Oslobađanje nekih komunalnih taksi. Vlada ZHŽ je reagirala jako efikasno. S našom županijom nismo zadovoljni. Mjere još nisu predložene. Kada će se onda one donijeti, usvojiti i kada će ići na Skupštinu HNŽ koja nije održana od siječnja. HNŽ niti jednu mjeru nije donijela, da bi ljudi rekli ‘evo imamo podršku županije’.

Nešto su na općinskim razinama uradili Jablanica, Prozor-Rama. Mostar je donio odluku o zaleđivanju plaćanja najamnina za gradske prostore za vrijeme trajanja krize. Nisu se smanjili ni troškovi energenata”, komentirao je Tomislav Majić u razgovoru za hercegovina.info. 

Je li ova kriza prilika za određene reforme?

“Definitivno je tako. I da naše institucije imaju hrabrosti i znanja, u ovom periodu bi trebali prići ozbiljnije reformi gospodarstva, na svim razinama. Jedna od stvari bi bilo ukidanje ili drastično smanjivanje veliki broj parafiskalnih nameta koji jako puno koštaju poduzetnike. Pa vođenje računa je u banci deset maraka. Ljudima od mirovine odbija se deset maraka. Na tome bi se trebalo poraditi. Što se tiče poreznog sustava trebali bi se ugledati na neke druge zemlje, recimo poput Austrije.

Trebali bi donijeti stimulativne mjere, a ne uvijek mjere kažnjavanja. Bez poduzetništva i realnog sektora, neće biti ni jakog sektora. Ako ne bude naknadnih posljedica, ako se u lipnju normalizira stanje, da bi se vratili na razinu veljače ove godine, trebat će nam godinu dana i duže. Svi tokovi su poremećeni, pogotovo oni turistički. Mostar, Trebinje, Međugorje, Konjic su dobivali svježi kapital kroz turizam, a svježi kapital smo dobivali i od naše dijaspore.

Ove godine će i to biti smanjeno. Možemo mi sada donijeti mjere da se svima dozvoli rad, ali smanjena je potražnja, nema kupaca. Oni koji imaju novca, jako će štedjeti. Izlazak iz ove krize je za očekivati za travanj i svibanj. 2021. Godine”, zaključio je Majić.

Kao Asocijacija ste upozoravali na ekonomske posljedice korona krize i gubitak radnih mjesta. Možemo li već govoriti o nekim brojkama.

"U ovome trenutku je teško govoriti o konkretnim brojkama. No, ono što se može provjeriti u poreznoj upravi, gotovo da nema na području Mostara i Hercegovine tvrtke u kojoj ljudi nisu ostajali bez posla. Većina ih je iz ugostiteljstva i turizma te grana koje se naslanjaju na turizam. Tu imamo totalnu paralizu, što se osjetilo na gubitku radnih mjesta.

Što se tiče članica Asocijacije ima tvrtki koje su treći i četvrti mjesec završile uspješnije i to nas može ohrabriti, no ima i tvrtki koje su morale "roniti na dah" da bi preživjele”, istaknuo je tajnik Asocijacije poduzetnika Hercegovine, Miljenko Buhač.

Što korona zakon donosi za poduzetnike?

Od početka krize mi smo pokušavali ukazivati na potrebu da se blagovremeno i brzo reagira. Poduzetnicima je najvažnije vrijeme. Kao privatni poduzetnik ao nemate plan i tajming ne možete pratiti i razvijati biznis kako biste željeli. U ponedjeljak je zakon tek prošao parlamentarnu proceduru. Mi se pitamo što on može donijeti poduzetnicima u smislu stimulacije samoga rada. Stimulacija u vidu oslobađanja i odgađanja doprinosa je samo cirkuliranje novca u samome proračunu gdje on i spada.

Poduzetnik ne dobiva ništa za posao, nego samo određenu olakšicu kod plaćanja obveza prema proračunu. Naši proračuni nikad nisu bili razvojni, nego socijalni. Mi smo se nadali da će se naći načini, da se oslobode zavidni iznosi novca kroz bankarski i financijski sustav kroz međunarodne institucije. No, to nije bio plan. Plan je bio da se pokuša od onoga što se prikazuje da je na raspolaganju napraviti nekakva mjera "svakome po malo, pa ćemo pokušati preživjeti", a što će biti za šest mjeseci ili godinu dana to je teško za reći.

Hoće li vlasti uvidjeti da su potrebne reforme?

"Ja sam preko vikenda razgovarao s jednim kolegom, on kaže da je za ovih mjesec i pol dana stekao neke navike i već počinje razmišljati da ih u većoj mjeri ostavi kasnije. Nema praznog hoda, odradite što imate i idete doma. Rješavanje stvari online. Moglo bi se pojednostaviti puno toga. Crtu treba podvući na silne namete, kako fiskalne tako i parafiskalne. To ističemo u zadnjih deset godina redovito. Općine, gradovi, županije, mnogo više se moraju posvetiti svojim mogućnostima, a ne čekati odluke s viših razina vlasti”, riječi su Miljenka Buhača.