PČELARI NEZADOVOLJNI Lažni med se u BiH najviše uvozi iz ove dvije zemlje

Deset posto meda na bh. tržištu nije ispravno - pokazale su analize Agencije za sigurnost hrane BIH. Radi se, uglavnom, o uvoznom medu. Nasuprot stranom, domaći med se pokazao kao visoko - kvalitetan, no prinosi nisu dovoljni da se pokriju domaće potrebe.

Godišnje svaki stanovnik BiH u prosjeku pojede 500 grama meda. Stanovnici Europske unije potroše 2,5 kilograma. Prinosi koje ostvaruju pčelari u BiH nisu dovoljni za domaće, a ni za izvozne potrebe. Da bi svima upala kašika u med, pčelarima se mora dati prilika da se proizvedu respektabilne količine, piše N1.

“Mi imamo pčelarski fond. Mi imamo proizvodnju. Proizvedemo 2.000 tona, a potrošimo 4.000 tona. To znači da mi uvozimo 2.000 tona, to je šansa za nas“, kaže Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH.

Pčelari nisu zadovoljni

Nisam do proizvođača. Znanja i volje ima, ali ambiciju pčelara za većim prinosom ne prati država. I izdvajanja za poticaje su rasla, ali nisu dovoljno. Pčelari poručuju da nisu zadovoljni.

“Mi smo 2010. imali 10 maraka poticaja na košnici, tada je i ovca isto bila 10 maraka, sada su oni došli na 66 KM, a mi na 12 maraka i hvalimo se tim uspjehom. Kažu edukaciju, mi nemamo edukaciju. Samo što udruženja organiziraju udruženja. Ima li nas u školskom sustavu. Imamo li mladih pčelara – nemamo. Prosječna starost je 60 godina. Mi nemamo bazu. To su činjenice“, kaže Boras Kvesić, predstavnik Saveza pčelara HNŽ-a.

“Pravilnik nije sveto slovo i on se može promijeniti. Ono što je najvažnije jest da smo otvoreni za unaprjeđenje tog dokumenta i da imamo pravilnik koji nismo imali dosad“, ističe Husnija Kudić, savjetnik federalnog ministra poljoprivrede.

A ono čega imamo i viška je uvozni med. I to sumnjive kvalitete. Prošla godina je za bh. pčelare bila medonosna. No, zbog jeftinih patvorina domaći med kod otkupljivača ne dolazi na red.

Lažni med dolazi iz Kine i Poljske

“Slovenija je kao članica EU povukla jednu inicijativu prema EK da se radi izmjena pravilnika o medu koji bi onemogućio plasman patvorenog meda iz Kine i Poljske gdje imamo cijenu od 1 do 3 eura, što jasno govori da je riječ o patvorenom medu”, kaže Nijaz Bajramović, Agencija za sigurnost hrane BiH.

Ako mislimo dobro pčelarstvu u BIH moramo educirati proizvođače, ali i kupce. Med koji se prodaje pored puta, bez deklaracije, od neprovjerenog prodavača nije siguran med.