Županijski sud u Mostaru odbio je žalbu Rade Bošnjaka, bivšeg direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ, kojom je pokušao osporiti oslobađajuću presudu Općinskog suda u Mostaru u tužbi protiv novinarke Kristine Perić i portala Hercegovina.info.
Time je pravomoćno potvrđena prvostupanjska presuda kojom je tužbeni zahtjev odbijen, čime je ovaj višegodišnji spor, u kojem je Bošnjak tražio naknadu štete u iznosu od 7.000 KM zbog navodne klevete, konačno zaključen u korist novinarke i redakcije.
Odvjetnik Milenko Krćum, koji je zajedno s kolegom Harisom Hakalovićem zastupao tužene, istaknuo je kako se ne radi o odbacivanju tužbe, već o odbijanju žalbe te da je time pravno potvrđeno da ni u prvom ni u drugom stupnju nije utvrđena odgovornost tuženih.
U presudi Županijskog suda, u vijeću sastavljenom od sudaca Azre Šunje, Jasenke Bašić i Majne Lovrić, jasno se navodi kako pisanje o aferi "Peti kat", koja se odnosila na netransparentnu nabavku skupog softverskog rješenja u ZZO-u HNŽ, nije predstavljalo klevetu, već legitimno i profesionalno novinarsko izvještavanje o temama od javnog interesa.
Na Općinskom sudu u Mostaru jučer je 28. kolovoza nastavljena glavna rasprava u predmetu 'Rade Bošnjak v. Hercegovina.info' zbog klevete i neistinitih navoda u aferi 'Peti kat' koju smo…
Sud je utvrdio da su autori članaka poštovali novinarske standarde, samostalno proveli istraživanje, prikupili relevantne dokumente te ponudili tužitelju priliku da se očituje, na što Bošnjak nikada nije odgovorio. U obrazloženju presude dodatno se ističe kako su novinari imali legitiman cilj informirati javnost o radu javne institucije, a sadržaj članaka predstavljao je vrijednosne sudove utemeljene na provjerljivim činjenicama.
Pravni zastupnici portala, odvjetnici Milenko Krčum i Haris Hakalović, podsjetili su Sud na praksu Ustavnog suda BiH (AP 4881/14), kao i Europskog suda za ljudska prava (predmet Dalban protiv Rumunjske), prema kojima je u demokratskom društvu dopušten određeni stupanj pretjerivanja pa čak i provokacije kada je riječ o javnoj kritici nositelja javnih funkcija.
"Tuženi su imali legitimnu namjeru ukazati na moguće nepravilnosti u radu javne ustanove. Tekstovi se nisu odnosili na privatni život tužitelja, već isključivo na njegov profesionalni angažman, što ostavlja vrlo uzak prostor za ograničavanje slobode izražavanja u skladu s člankom 10. Europske konvencije o ljudskim pravima“, navodi se u presudi.
Sud je također primijenio izuzeće od odgovornosti predviđeno člankom 7. Zakona o zaštiti od klevete, što je dodatno potvrdilo da u konkretnom slučaju nije bilo pravnog temelja za tužbeni zahtjev.
Vezani članci