NE VRIJEDE ISTA PRAVILA ZA SVE Evo koliko dugo treba čuvati dokaze o plaćenim računima

Jeste li ikada platili račun, a onda vam za nekoliko mjeseci ili godina stigne obavijest da niste, au međuvremenu ste bacili račun i odrezak ili uplatnicu u kojoj se vidi da ste isti platili?

Upravo zbog ovoga potrebno je čuvati račune i odreske plaćenih računa da, ako vam dođe ovakva obavijest, možete dokazati da ste ga platili. Koliko ste zapravo obvezni čuvati ovakve dokaze ovisi o roku zastare na neplaćeni račun, piše Akta.

Od jedne do pet godina

Za pojedine račune neki su mišljenja da ih je dovoljno čuvati godinu dana. Računi koji se plaćaju na mjesečnom nivou, kao što su naplata struje, grijanja, plina, interneta ili telefona i sličnih komunalnih usluga trebali bi se čuvati godinu dana. Kazne za prekršaje u prometu, plaćena osiguranja i do pet godina.

Stručnjaci i financijski savjetnici kažu da bi trebalo račune čuvati i duže od spomenutih rokova.

Čuvanje dokaza u razdoblju od 10 godina

Naime, znalo se događati da građani čuvaju račun, odrezak plaćenog računa godinu dana, nakon čega bi ga bacili, a tvrtka bi pokrenula ovrhu unutar tog razdoblja. Ako se to dogodi, rješenje – prijedlog o ovrsi često zna doći građaninu na adresu nakon tog razdoblja.

A onda se događa situacija da građanin nema dokaza plaćenog računa, jer ga je bacio, a ne može se pozvati na zastaru jer je tvrtka reagirala dok ona nije nastupila.

Stoga se predlaže da se računi i odredi, zapravo, čuvaju deset godina. Upravo zato što je to vrijeme kad nastupa zastara za ovrhu.

Trenutno 1,2 milijuna neriješenih predmeta na sudovima u BiH

Iz Odvjetničkog ureda Prnjavorac su za Akta.ba kazali kako bi bilo dobro imati dokaz o plaćenim računima barem deset godina.

“Da ne bi dolazili u situaciju nemogućnosti dokazivanja određenog duga, dobro bi bilo da dokazi o plaćenim računima čuvaju barem deset godina, a sve iz razloga jer je naš sudski sustav izuzetno spor i "pretrpan" predmetima naplate komunalnih usluga. Iz istog razloga naplate mogu doći kroz neki duži period”, kazali su.

Prema dostupnim podacima oko 1,2 milijuna komunalnih predmeta trenutno na sudovima u Bosni i Hercegovini.

Treba napomenuti da se zastara ne podrazumijeva nego da potrošač na nju treba pozvati tvrtku koja je izdala račun, i to pisanim putem. U slučaju pokretanja postupka prisilne naplate pred javnim bilježnikom ili sudom potrošač treba uputiti prigovor da će se pozvati na pravo na zastaru.

“Recimo da je rok zastare za određeni komunalni dug 3 ili 5 godina, događa se u praksi da poduzeće koje pruža komunalne usluge, uredno u zakonskom roku uruči tužbu u sud kao MALS - predmet male vrijednosti spora, ali budući da na sudovima u BiH ima 1,2 milijuna neriješenih predmeta, da vam se prekine zastara, a sud vam uruči tužbu tek nakon 3-4-5 godina i 6 godina – u tom trenutku nažalost nemate mogućnost da dokažete da ste platili dug koji je izuzet u zakonskom roku” , objašnjenja su iz Odvjetničkog ureda Prnjavorac za portal Akta.ba.

Rok zastare pravosnažne sudske presude u Bosni i Hercegovini je 10 godina.

Kad nastupa zastara?

Zastara za plaćanje režijskih troškova po ispostavljenim računima nastupa nakon proteka jedne godine.

Radi se o sljedećim potraživanjima: naknade za isporučenu električnu i toplotnu energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kada je isporuka, odnosno usluga izvršena za potrebe domaćinstva, potraživanje radio-stanice i radio-televizijske stanice za upotrebu radio-prijemnika i televizijskog prijemnika, potraživanje pošte, telegrafa i telefona za upotrebu telefona i poštanskih pregrada, kao i druga njihova potraživanja koja se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima ali i potraživanje pretplate na povremene publikacije, računajući od isteka vremena za koje je publikacija naručena.

Zastarijevanje teče iako su isporuke ili usluge produžene. Na svakom ispostavljenom računu za prethodno navedene usluge u pravilu je određen rok u kojem davatelj usluge traži od potrošača da plati troškove po ispostavljenom računu.

Ako dužnik ispuni zastarjelu obvezu, nema pravo zahtijevati da mu se vrati ono što je dao, čak i ako nije znao da je obveza zastarjela.

Dužnik koji bude tužen, bio unutar zastarnog roka ili nakon proteka istog, u svakom slučaju treba dati odgovor na tužbu u kojem će pored osporavanja samog tužbenog zahtjeva istaknuti i prigovor zastare potraživanja.

Zastara ne znači da dužnik više nije dužan, međutim, zbog činjenice da povjeritelj nije na vrijeme zahtijevao naplatu svoga potraživanja na propisan način, ima pravo uskratiti podmirenje svoga duga. Sudovi i druga javnopravna tijela ne prate zastaru po službenoj dužnosti već je na dužniku da se pozove na istu, te da istu i dokaže.

Plaćanje internet ili mobilnim bankarstvom

Ako plaćate internet ili mobilnom bankarstvom bilo bi dobro na same uplatnice upisati datum kada ste platili konkretan račun i to spremiti u fasciklu s ostalim računima i odredištima. Ovakav način plaćanja omogućuje vam da na jednostavan način pronađete plaćeni račun.

Stručnjaci savjetuju da plaćene račune spremamo uvijek na isto mjesto, po mogućnosti zajedno. Koristite za to fascikle ili neke kutije. Složite račune po godinama i mjesecima kako biste imali što pregledniji uvid u račune. Vrlo je bitno spremiti račune, pa makar i na duže vrijeme voditi evidenciju o plaćenim računima. Dođite li u situaciju da ste dobili opomenu za neki račun, a sigurni ste da ste ga platili, tada samo trebate zaviriti u svoju fasciklu i pronaći taj račun kako biste se ogradili od opomene, te dodatnih troškova.