NATO šalje još vojnika na Kosovo

NATO je najavio da šalje dodatne snage na Kosovo nakon sukoba KFOR-a i srpskih prosvjednika. Trideset NATO-ovih vojnika i 52 prosvjednika ozlijeđeni su u jučerašnjim sukobima. Europska unija i Sjevernoatlantski savez pozvali su na deeskalaciju nasilja.

Nemiri na Kosovu izbili su kada su albanski gradonačelnici ušli u općine na sjevernom, većinski srpskom dijelu države, što su u petak kritizirali SAD i zapadni saveznici. Srbi su bojkotirali te izbore održane u travnju. "Kao odgovor na nedavne nemire i ozljeđivanje 30 članova KFOR-a, NATO je naredio slanje Operativnih rezervnih snaga (ORF) na Zapadni Balkan", priopćio je vojni savez. 

Razbijena dva automobila

U međuvremenu srpski prosvjednici su u mjestu Leposaviću razbili dva automobila albanskih novinara. Maskirani muškarci pristupili su automobilu albanskih registarskih oznaka s oznakom "A2, podružnica CNN-a" te razbili vjetrobransko staklo, prenio je Reutersov svjedok. 

Razbijeno je još jedno vozilo druge medijske kuće. Nitko nije ozlijeđen u ta dva incidenta. 

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić je od veleposlanika zapadnih zemalja zatražio da "urazume" kosovskog premijera Albina Kurtija, kojeg smatra odgovornim za najnovije incidente, priopćio je njegov ured, prenosi Hina.

Vučić se sastao s veleposlanicima Kine i Rusije

Vučić je veleposlanicima tzv. kvinte - SAD-a, Britanije, Njemačke, Italije i Francuske istaknuo "veliko nezadovoljstvo i snažnu zabrinutost" navodeći kako jedan dio međunarodne zajednice nastavlja tolerirati "jednostrane poteze Prištine, koji dovode do nasilja nad srpskom zajednicom".

Ustrajao je da "Albin Kurti mora povući" posebne policijske postrojbe "jer Srbi nikada neće prihvatiti njegovu okupaciju".

Vučić se sastao i s veleposlanicima Kine i Rusije u Beogradu. Prema priopćenju iz Vučićeva ureda, Kina je istaknula zabrinutost zbog incidenta i podupire napore Srbije "u očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta i protivi se jednostranim akcijama Prištine".

Poslije sastanka s veleposlanikom Rusije priopćeno je da Moskva ima "najozbiljniji pristup" u praćenju razvoja situacije i drži da "razvoj događaja može izazvati ozbiljnu krizu, čak eksploziju u cijeloj regiji".