MUKE PO PČELARIMA Bokanovići iz Tomislavgrada izgubili preko 50 košnica

Tadija Bokanović, iz sela Vedašić u Općini Tomislavgrad, pčelarstvom se bavi već 22 godine. Višegodišnji pčelarski trud i rad, praktično se srušio u trenu, nakon što je nedavno njegov pčelinjak, napala američka trulež legla ili kuga, ostao je ukupno bez 51 košnice.

Primijetio je, priča za Agroklub, da se nešto događa s košnicama, da je nešto drugačije i da se smanjuje broj pčela, ali sam nije mogao odgonetnuti o čemu se radi.

“Na teren je prvi izašao veterinar Dragutin Krišto, kojeg sam pozvao jer gravitira na ovom području, i on je odmah posumnjao da bi se moglo raditi o nekoj zaraznoj bolesti, mogućoj američkoj truleži pčelinjeg gnijezda”, kaže Tadija i dodaje kako je prema savjetu veterinara, pozvao Veterinarsku inspekciju Hercegbosanske županije i zatražio stručnu pomoć.

Veterinarski inspektori su ubrzo intervenirali, izašli na teren, uzeli uzorke poklopljenog  pčelinjeg legla i poslali u Veterinarski zavod Bihać. Analiza je potvrdila da se, nažalost, radi o zaraznoj bolesti, američkoj truleži pčelinjeg legla.

Spaljivanje košnica

Uslijedio je šok, kaže Tadija, jer je to značilo da će nakon 22 godine intenzivnog bavljenja pčelarstvom, ostati doslovno preko noći, bez cijelog pčelinjaka.Naime, sve košnice, njih ukupno 51, morale su biti neškodljivo uništene.

“Američka kuga ili američka trulež pčelinjeg legla je zarazna bolest koja se vrlo često i neprimjetno uvlači, održava i širi, ne samo u jednom pčelinjem društvu ili pčelinjaku, nego se širi od jednog do drugog pčelinjaka, ako se efikasno ne suzbije na vrijeme. To je oboljenje poklopljenog pčelinjeg legla, a zarazu prenose same pčele ili pak pčelar inficiranom opremom. Uzročnik američke truleži pčelinjeg legla je golim okom nevidljiva bakterija, latinskog naziva Paenibacillus larvae”, objašnjava veterinar Dragutin Krišto.

U razgovoru s ovim veterinarom Veterinarske stanice u Tomislavgradu, doznajemo kako je riječ o teškoj bolesti legla koja se u pravilu ne liječi.

U suzbijanju bolesti primjenjuju se radikalne mjere

S obzirom na to da nikada ne prestaje sama od sebe, da je njen uzročnik veoma otporan jer stvara spore i da trajno zaostaje na saću kao i da se vrlo lako i brzo prenosi na okolne pčelinjake, u njenom suzbijanju primjenjuju se radikalne mjere, koje se odnose na uništavanje žarišta, odnosno izvora zaraze. 

“To podrazumijeva spaljivanje kompletnih košnica s pčelama, saćem, s leglom na pogodnom mjestu i zatrpa zemljom. Spaljuje se sve, osim metalnog pribora, on se dezinficira adekvatnim sredstvima“, dodaje veterinar.

Otkrivanje zaraze

Na samom početku bolesti gotovo nije moguće uočiti bilo kakvu kliničku sliku. Nakon što je leglo inficirano, treba proći par tjedana kako bi se uočile prve promjene.

Za pčelara je praktično jedini mogući način da posumnja u prisutnost bolesti kad na poklopljenom leglu prilikom pregleda primijeti ulegnute poklopce s limun žutim mrljama, odnosno svjetlijim od okolnog saća nakvašenim od propalih larvi ili rupice na ćelijama koje su izbušile pčele s namjerom da očiste stanicu.

Tada je najbolje odmah obratiti se u nadležnu veterinarsku službu i zatražiti stručnu pomoć kako bi se sa sigurnošću utvrdila prava dijagnoza, mikroskopskom analizom uginulih larvi, savjetuje struka.

Imunitet najvažniji

Američka trulež legla javlja se u košnicama lošeg kondicijskog statusa. Uzročnici ove bolesti nalaze se unutar košnice, a hoće li doći do bolesti ovisi o imunitetu samih pčela, kaže struka. Imunitet pčela je narušen već nekoliko sezona slabim pčelinjim pašama.

Posljedica bolesti legla je direktan utjecaj na slabljenje pčelinjeg društva u cjelini, jer je sve manje mladih pčela koje trebaju zamijeniti stare pčele. Time se remeti normalan rad društva i slabi tako da vremenom postane plijen grabeži. Tada predstavlja izvor zaraze i ostalih društava na pčelinjaku u promjeru od par kilometara.

Šteta na pčelinjaku Tadije Bokanovića iz sela Vedašića u Tomislavgradu, nadležne županijske službe procijenile su na oko osam tisuća KM, premda je, tvrdi Tadija, stvarna vrijednost 51 košnice s pčelama, ramovima i voskom oko 13 tisuća KM.

No, ističe kako ga to ipak nije pokolebalo da se nastavi i dalje baviti pčelarstvom prema kojem gaji ljubav još od 2000. godine, kad je počeo samo s jednom košnicom. Kaže kako se nada da će do iduće godine uspjeti obnoviti barem trećinu od nekadašnjeg pčelinjaka.