RADNJA KOJA VIŠE OD STOLJEĆA KRASI STARI GRAD U MOSTARU Na bakrenim tanjurima ispisane životne priče

N. Vukadin/Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Svakom turistu koji je imao priliku proći kroz Stari grad u Mostaru, zasigurno su ostali u sjećanju karakteristični zanatski proizvodi i radnje koje starogradske ulice krase već stoljećima, dajući im tako posebnu čar i izgled. Jedna od takvih jeste i radnja 'Badžak', koja na ovom prostoru postoji već više od stotinu godina, a pažljiv zanat uz koji se izrađuju samo najljepše slike na bakrenim tanjurima, prenosi se s oca na sina već generacijama unazad.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Baš u njoj smo zatekli i Adnana Badžaka, najstarijeg zanatliju ove obitelji, čije ruke u toj prostoriji već 50 godina stvaraju i oslikavaju najemotivnije ljudske priče, doživljaje i poruke na bakrenim pločama, poznatijim kao bareljefima, a svoju priču je ovaj put poželio podijeliti i s čitateljima Hercegovina.info.

"Još sa svojim djedom sam počeo učiti ovaj zanat, a od 1978. godine sam vlasnik radnje, što znači da sam ja četvrta generacija u svojoj obitelji koja se bavi ovim. Već na ulazu u radnju primijetit ćete zapisanu 1918. godinu, što simbolizira upravo početak našeg rada u Mostaru“, započeo je priču Badžak.

Kako kaže, vlasničku titulu je s ponosom nedavno predao svom sinu Hamzi, ali i dalje zajedno sa svojom suprugom ne propusti dan, a da ne stvori još neko djelo koje će ukrasiti domove ljudi širom svijeta koje put navede u Mostar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"U mojoj radnji postoji nekoliko radova koji nisu i nikada neće biti na prodaju, a imao sam stotinu puta mogućnost da ih prodam. Na primjer, jedan takav rad jest i slika koja predstavlja moju uspomenu na Mostar kakav je bio prije rata, kada je sve bilo normalno na našim prostorima, a zbog svoje kompleksnosti rađena je sedam dana. Na toj slici se nalaze tri najznačajnija sakralna objekta u Mostaru, a to su Saborna pravoslavna crkva, koja je sagrađena 1872. godine, lijevo je Franjevačka katolička crkva koja je sagrađena 1866. godine i Karađoz-begova džamija koja je sagrađena 1557., točnije devet godina prije same izgradnje Starog mosta. Sve njih povezuje upravo Stari most u jednu cjelinu, a tako ja doživljavam Mostar, BiH i cijeli svijet. Ljude ću zauvijek dijeliti samo na dobre i loše i nikako drugačije“, rekao je Badžak.

Najčešći motivi koje izrađuje su simboli Mostara i Hercegovine, a kupcima je najzanimljiviji Stari most, na kojem su ucrtane najznačajnije godine za povijest mosta, 1566. prva gradnja, 1993. kada je srušen i 2004. kada je obnovljen.

"Prema potražnji, odmah nakon mosta slijede stećci, nadgrobni spomenici srednjovjekovne bosanske države, koji su sada pod zaštitom UNESCO-a, a kojih u našoj državi ima oko 70.000. Tu su i arabeske, kao i neki religijski motivi. Ovisno od veličine, tijekom jednog dana mogu nastati tri ovakva djela, a kada su u pitanju malo veći formati, tijekom jednog dana, sa svim detaljima, može nastati jedna slika“, kazao je Badžak. Zanat je počeo učiti već s 12 godina, a prvi tanjur koji je izradio bio je konjanik s lukom i strijelom, uz kojeg su se nalazili lav i soko.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Nikad nisam prežalio što sam taj rad tada prodao, iako sam kao dječak bio ponosan jer sam zaradio, ali u ovim godinama, više bih volio da sam sačuvao tu uspomenu. Drago mi je da je ovo obiteljski posao, moj pradjed je svoje znanje prenio na djeda, on na mog oca, a nakon toga ja na svog sina i kćerku, kojima, s ponosom mogu kazati, ovaj posao ide i više nego dobro“, naglasio je Badžak.

Kako kaže, materijal s kojim radi je bakar, a njega nabavljaju iz jedne tvrtke u Sarajevu, koja ga uvozi iz drugih zemalja. Sam proces stvaranja jednog djela iziskuje puno koraka i vremena, a da bi se došlo do finalnog proizvoda potrebno je više truda nego što se misli. 

"Materijal dolazi u obliku velikih ploča, a mi ih onda režemo na sitne dijelove, ovisno od željene slike, pa kada napravimo dimenzije onda ga plinskim brenerom omekšamo, jer poznato je da se bakar sirov ne može obrađivati. Onda slijedi čišćenje, pravljenje skice crteža na papiru, precrtavanje uz indigo papir i sama izrada. Na kraju, kada dođe do finalnog izgleda, također je važno uraditi neke korake kako bi taj rad dobio svoj sjaj“, objasnio je Badžak.

Uz bakrene slike i džezve, u radnji se može pronaći i raznolik nakit od bakra i naturalnog kamena, koji već godinama unazad s posebnom pažnjom ručno izrađuju ženske članice ove obitelji.

"Ja sam imao sreće u životu da radim ono što volim, tako da ja ovo zovem hobijem a ne profesijom, te mogu reći da je cijela moja obitelj takvog mišljenja i da sa zadovoljstvom svakoga dana dolazimo na posao“, istaknuo je Badžak. S obzirom na današnje stanje u svijetu i turizmu, Badžak naglašava da je ovaj zanat postao i te kako isplativ posao, a da je kvaliteta, kao i zanat, uvijek u modi.

"Prije nekoliko godina, ovdje se turizam događao samo tri mjeseca tijekom godine i to kada je ljeto. Sada, od ovog posla se može solidno zarađivati, a strancima je ovakav rad posebno zanimljiv te obavezno zastanu makar da pogledaju“, pojasnio je Badžak. Radnja Badžakovih je uvrštena i u promotivni materijal grada Mostara, u oblastima umjetnosti i zanata, a vezano za sve gradove svjetske baštine.

"Drago nam je što smo se našli među osam istaknutih mostarskih radnji, a turistički vodiči često turiste dovode baš kod nas. Nikada nam nije mrsko objasniti zainteresiranima kako ovakav rad nastaje“, rekao je Badžak.

Slika koja je posebno privukla našu pažnju, a koju i sam zanatlija posebno ističe, jeste slika na kojoj je prikazan mostarski život, a koju Badžak naziva svojom i pričom svih Mostaraca.

"Ovu sliku nazivam i mojom mostarskom porukom protiv naših lokalnih političara koji žele da se mrzimo, a ja bih ipak da njegujem drugu priču. Na slici se nalazi maslinova grana i dvije golubice koje simboliziraju mir. Zatim, tu su i dvije ptice u ljubavi koje se ljube, a zapravo svojim izgledom predstavljaju Stari most. Jedna ptica s minaretom i džamijom koja predstavlja muslimane i jedna ptica s crkvom koja predstavlja kršćane, dakle, oni su zajedno u ljubavi kontra našim političarima. Tu se nalazi i šipak, koji u Bosni i Hercegovini predstavlja simbol berićeta, blagostanja, prosperiteta“, pokazao je Badžak.

Kako kaže, njegova poruka je mir, ljubav i blagostanje, a na kraju, ona ima i osobno značenje jer predstavlja zajednički život njegove supruge i njega.

"Ja sam bosanski musliman, a moja supruga bosanska kršćanka, zajedno u ljubavi 43 godine. Poslije rata sam osjetio potrebu da se umjetnički izrazim o cijeloj situaciji i životu mene i moje supruge. Ovakvo djelo nema i nikada neće imati cijenu, a pokazuje da razlika nema i da ne trebaju postojati. Želio bih da se ljudi vole i međusobno poštivaju, da ne gledaju na vjere, uklone sve prepreke i mirno zajedno žive“, zaključio je Badžak.

Vezani članci