Mostarskog meteorologa upitali smo djeluje li temperatura zraka na širenje koronavirusa

Među znanstvenicima još uvijek postoje dvojbe kako temperatura zraka utječe na širenje koronavirusa. Neki smatraju kako povećana temperatura može smanjiti broj oboljelih, dok drugi nisu tog mišljenja.

Zanimalo je što o svemu misle meteorolozi i kakva su njihovi pogledi na aktualnu situaciju. Profesor povijesti i geografije Zoran Zadro, meteorolog iz Mostara za hercegovina.info govori o vremenskim prilikama koje nas očekuju, pojavi pustinjskog pijeska u zraku proteklog vikenda, te ovih dana neizbježnoj temi korinavirusu.

Kakvo nas vrijeme očekuje u sljedećem razdoblju? Početkom ovoga tjedna imali smo snježne padaline u BiH, jesu li to posljednje oborine te vrste ovoga proljeća?

Idućih dana vraćamo se polako u normalne okvire vremena za ovo doba godine, tako da nas očekuje sunčano i stabilno vrijeme uz umjerenu oblačnost. Jutarnje temperature zraka i dalje razmjerno hladne za ovo doba godine i one će uglavnom kretati sutra od 3C do 5C, dok će dnevne znatno porasti tako da sutra možemo ići do 13 ili 14 stupnjeva.

Puhati će uglavnom slaba bura i sjeverozapadni vjetar.

Što se tiče vikenda nastaviti će se lijepo i ugodno vrijeme, ali treba napomenuti da će nakratko zapuhati jaka i vrlo jaka bura .

Jutarnje temperature zraka od 7C do 9C, a dnevne oko 15C ili 16C.

S velikom vjerojatnošću se može kazati da nas gotovo cijeli idući tjedan čeka znatniji porast temperatura uz obilje sunca, a bura i sjeverac će oslabiti. Ne bi iznenadilo da temperaturno gledano budemo preko 20C a lako moguće i do 23C ili 24C.

Ovako ekstremno jaki hladni prodori su sasvim izvjesno iza nas. Jedino još u gorju treba očekivati da uz kakvo jače osvježenje bude snijega i to najviši vrhovi, ali ovako nisko snježna granica kao prije nekoliko dana mislim da se neće dogoditi do iduće zime.

Proteklog vikenda u Mostaru smo imali neobičnu pojavu na nebu, čestice pustinjskog zraka koje su došle iz Azije. Kako objašnjavate ovu pojavu?

Što se tiče pojave pustinjskog pijeska nad našom regijom u čestim slučajevima kroz povijest smo znali imati takve situacije. Doduše češće se događalo tokom jeseni i zime, ali se znalo dogoditi i na proljeće.

Također je često taj zrak znao biti pustinjskog porijekla iz područja Sahare. Naime kada imamo razvijenu ciklonu nad jugozapadom Sredozemlja ili Atlantika, osim što na prednjoj strani te ciklone imamo dotok veoma toplog zraka suptropskog porijekla sa sjevera Afrika, taj zrak bogat je i pješčanim česticama pa tako znaju nastati i ono što mi zovemo “ prljave kiše “.

Koliko smanjena aktivnost stanovništva zbog koronavirusa utječe na čistoću zraka?

Ako govorimo o ekologiji urbane sredine gdje imamo veću koncetraciju stanovništva, industrije i automobila, svakako da ova situacija oko virusa pozitivno utječe na čistoću zraka. Međutim što se tiče Mostarske regije i općenito Hercegovine mi imamo prirodno provjetravanje češće u obliku bure u odnosu na južna trujanja tako da i one štetne čestice koje se nakupe brzo nestanu, ili ne traju tako dugo kako je slučaj recimo u Bosni.

U Bosni nema jako izraženog prirodnog provjetravanja, tako da imamo jako problematične situacije, pogotovo zimi s štetnim djelovanjem otrovnog smoga, koji se koncentrira u urbanim sredinama.

Ako usporedimo ožujak 2020, s onim 2019. godine, je li on u prosjeku bio hladniji ili topliji?

Što se tiče usporedbe ožujka 2019 i ovoga sada, vjerojatno će ovaj s ovom ekstremnom hladnoćom u trećoj dekadi koja nas je zadesila, kada se sve sabere biti temperaturno normalan i sušniji, dok je onaj iz 2019. godine bio topliji ali i mjesec uz više oborina.

Sušta suprotnost je bio ožujak 2018. godine koji je bio hladniji, a Europa će općenito pamtiti ožujak 2013., koji u većem dijelu spomenute Europe bio hladan.

Neki znanstvenici tumačili su kako visoke temperature smanjuju širenje koronavirusa, dok drugi tvrde kako to nije zaista tako. Što kažu meteorolozi, postoje li već neka istraživanja o tome u kojim vremenskim prilikama se virus brže, a u kojim manje širi među stanovništvom?

Temperaturno djelovanje na viruse što se ne odnosi samo na ovaj nego i na sve ostale, onda kako sam promatrao kartu najveće koncentracija oboljelih u svijetu od ovoga virusa mogu zaključiti sa njemu savršeno odgovaraju umjerene temperature.

Dakle nisu ti ni prehladne, ni prevruće temperature i one se u tome dijelu svijeta uglavnom kreću od 15C do 30C, oko prilike tako nekako. Što još zanimljivo a to su veće vlažnosti zraka od 40% pa najviše.

Kada ubrojimo ove temperature i veću vlagu zraka imamo idealnu kombinaciju za nastanak i širenje virusa. Inače tropski krajevi imaju temperature u prosjeku od 24C do 30C ili 31C i enormnu vlagu zraka koje se kreće od 50% do 90% ili čak i do 100%.

To su područja tropske Afrike, tropskih dijelova južne Amerike, zatim jugozapada i jugoistoka Azije.

Ti krajevi su ujedno izvorišta raznih opasnih virusa, kakvi su Malarija, a da ne govorim o eboli, za koju još nema lijeka i koja je smrtonosnija od ovog sada Corona virusa.

Međutim s druge strane kada promatramo svijet, u područjima gdje imamo temperature znatno ispod 0C ili preko 35C tu već imamo znatno manji broj oboljelih ili ih nema nikako. S te strane kada se sve sagleda čini se da te umjerene temperature njemu savršeno odgovaraju.

Ovdje govorimo o Rusiji, Kanadi, sjeveru Skandinavije i područjima pustinjske Afrike.

Nisam stručan po pitanju virusa i mogu donekle odgovoriti temperaturno gledano gdje inače imate najveće viruse i sto je idealno za njih, ali epidemiolozi sigurno posebno o svakom virusu znaju bolje i više.