Aluminij: Problemi s opskrbom struje najveće hercegovačke kompanije nisu ni izbliza riješeni

...nakon višemjesečne ignorancije njegovih upozorenja direktor mostarske tvornice Ivo Bradvica očekuje da će se federalne vlasti konačno uključiti u rješavanje problema s Elektroprivredom HZHB, dok ministar Erdal Trhulj obećava da će interesi domaćih  proizvođača biti zaštićeni.

Piše: Suzana Mijatović-Slobodna Bosna

Uprava Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne odustala je, u posljednjem trenutku, od drastičnog smanjenja isporuka električne energije Aluminiju d.d. Mostar i tako, barem za kratko, odgodila krizu koja je u najvećoj hercegovačkoj tvornici metala mogla proizvesti golemu štetu, mjerenu milijunima maraka. Iako su iz Elektroprivrede HZ HB prošlog tjedna najavili da će količina električne energije za Aluminij od 11. studenog biti prepolovljena, nakon oštre reakcije  menadžmenta te kompanije, koji je upozorio da bi naglo isključivanje pogona moglo izazvati havariju s nesagledivim posljedicama, redovna opskrba strujom je nastavljena. No, ako je suditi prema dosadašnjim, iznimno lošim odnosima između Elektroprivrede HZ HB i njihovog najvećeg kupca Aluminija, kao i izostanku adekvatne reakcije predstavnika federalne vlasti, koji su se odavno morali uključiti u rješavanje brojnih spornih pitanja, čini se kako će poslovanje mostarske tvornice i budućnost blizu 900 radnika još zadugo ovisiti o „višoj sili" (odnosno, nepovoljnim vremenskim uvjetima), kako su iz Elektroprivrede HZHB pravdali posljednju najavu smanjenja isporuke struje.

MJESEČNA FAKTURA OD 18 MILIJUNA KM
„Ja sam kopije svih dopisa upućenih Elektroprivredi HZHB uredno slao federalnom ministru energije, rudarstva i industrije Erdalu Trhulju, premijeru Nerminu Nikšiću i predsjedniku Federacije BiH Živku Budimiru. Budući da je Federacija vlasnik 67 posto Elektroprivrede HZHB, smatram da se, kao najpozvaniji i najodgovorniji, trebaju oglasiti i iznijeti jasan stav glede ponašanja Uprave EP HZHB, jer se ovdje radi o namjeri jednostranog kršenja ugovora o isporuci električne energije, uz izgovor da su nastupili razlozi više sile. Mislim da ti razlozi zaista ne stoje, jer je ovo njihovo uobičajeno ponašanje u posljednje dvije- tri godine. Uostalom, mi smo na to upozoravali prošle i pretprošle godine kada je bila izuzetno povoljna hidrološka situacija. Znamo da zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta Elekroprivreda ima poteškoća, ali su se one morale predvidjeti i spriječiti posljedice kupovinom viška struje od Elektroprivrede BiH.

Međutim, oni bježe od toga, jer navodno struju ne mogu kupiti po cijeni koju mi plaćamo", objašnjava na početku razgovora za Slobodnu Bosnu direktor Aluminija Ivo Bradvica. Direktor Bradvica kaže da cijena električne energije koju Aluminij plaća Elektroprivredi HZ HB iznosi 48 eura po magavatsatu. „I tvrdim da mi plaćamo najskuplju struju u Europi, jer sve druge države u kriznim situacijama subvencioniraju velike proizvođače, odnosno, podržavaju proizvodnju aluminija. Primjerice, sudjelovanje električne enregije u cijeni metala Rio Tinta(najvećeg svjetskog proizvođača aluminija, sa sjedištem u Engleskoj, op.a.) je 16 posto, europski je prosjek od 25 do 28 procenata, a kod nas je trenutno čak 39 posto", dodaje Ivo Bradvica, napominjući kako je u ugovoru koji je potpisan između Aluminija i Elektroprivrede HZHB za 2011. dogovorena cijena i količina električne energije. „Kada se radi o plaćanju, nikada nismo zakasnili ni dana, iako mjesečna faktura za električnu energiju Aluminija iznosi devet milijuna eura, odnosno, skoro 18 milijuna KM.

I u takvoj situaciji Uprava EP HZ HB govori o poteškoćama pri nabavci dovoljnih količina električne energije, kao da za nas nije problem svakog mjeseca osigurati novac i uplatiti gotovo 18 milijuna maraka." Na naše pitanje da li je na njegove dopise upućene čelnicima Federacije BiH i  ministru Trhulju ikada dobio odgovora, direktor Aluminija odgovara negativno. No, za razliku od predsjednika i premijera Federacije BiH, odnosno resornog ministra, nakon upozorenja o mogućoj obustavi proizvodnje u mostarskoj tvornici, promptno su reagirali predstavnici međunarodne zajednice u BiH (OHR) i partneri Aluminija - iz centrale tvrtke Glencore International  u Cirihu, te iz SAD-a, posredstvom američkog Veleposlanstva u Sarajevu, koji su ponudili pomoć.

„Možete misliti kada bismo se mi tako ponašali prema našim inozemnim partnerima sa kojima imamo višemilijunske ugovore, kada ne bismo poštivali međunarodne poslovne standarde, do kada bi naša suradnja trajala", kaže Ivo Bradvica.

ZAKLJUČCI PARLAMENTA FEDERACIJE  
Kada smo direktora Aluminija pitali kako će problem s opskrbom struje biti riješen u sljedećoj godini i da li menadžment ove kompanije ima rezervni plan, nije mogao dati konkretan odgovor. „Zaista ne znam što predstavnici Elektroprivrede HZHB planiraju za narednu godinu, niti da li će Aluminij imati dovoljne količine električne energije. Možemo kupovati struju na tržištu izvjesno vrijeme, a onda početi, kao i ostali, smanjivati proizvodnju i otpuštati radnike. A ja se pitam da li je moguće da u ovoj državi nikome ne treba Alumnijski kombinat kao najveći izvoznik, da Federacija BiH ne brine za tvornicu u kojoj ima značajnog vlasničkog udjela? Nije normalno da nikoga ne zanima sudbina tvornice u kojoj rade 892 radnika!", rezignirano zaključuje Ivo Bradvica.

No, federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj, koji  se problemima u Aluminiju počeo baviti tek početkom ovog tjedna, poslije javnog apela iz mostarske tvornice, vjeruje da će spor između dvije kompanije biti riješen. „Mi smo zatražili izvještaj Nadzornog odbora Elektroprivrede HZHB, da vidimo o čemu se radi. Dogovorili smo se, također, da naredne sedmice održimo zajednički sastanak na kojem će predstavnici Elektroprivrede morati objasniti svoje postupke, odnosno, zašto se selektivno izdvajaju pojedini potrošači. Ako imaju potpisan ugovor, oni ga moraju do kraja poštovati", stav je ministra Trhulja. Jednako je izričit ministar Erdal Trhulj bio i kada smo ga pitali o skandaloznoj odluci menadžmenta Elektroprivrede BiH o prodaji viškova električne energije, koja bi mogla ugroziti opskrbu domaćih kompanija. Trhulj, naime, tvrdi da Elektroprivreda BiH ima zakonsku obvezu da isporuči dovoljne količine električne energije za šest velikih potrošača a Elektroprivreda HZ HB za tri tvornice, koja se mora ispuniti. „Naš je interes da zaštitimo domaću proizvodnju", poručio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije.  

Podsjetimo, nakon što je početkom novembra otkrivena strogo čuvana informacija da je nova Uprava Elektroprivrede BiH na čelu s direktorom Elvedinom Grabovicom odlučila da znatan dio viškova električne energije, oko 40 posto, u 2012. godini proda na dnevnoj bazi, metodom neposredne pogodbe (o čemu je „SB" detaljno pisala), a ostatak ustupi firmi Rudnap srbijanskog tajkuna Vojina Lazarevića, prvi je reagirao menadžment Aluminija. Iz Mostara su poručili kako je takva odluka u suprotnosti s zaključcima Parlamenta Federacije BiH iz 2009. godine, kojima se zabranjuje izvoz struje dok u cijelosti ne budu podmirene sve potrebe domaćih potrošača. No, za razliku od ministra Erdala Trhulja, direktor Aluminija nije optimističan.

„Na žalost, to ne bi bio prvi put da se ne ispoštuju zaključci Parlamenta, kao najvišeg zakonodavnog tijela. Sve je moguće", kaže Ivo Bradvica.

---

Jadransko-jonski krak
IDEALNO RJEŠENJE ZA ALUMINIJ JE IZGRADNJA PLINSKE CENTRALE
Na sastanku koji je menadžemnt Aluminija ljetos imao s predsjednikom Federacije BiH Živkom Budimirom, premijerom Nerminom Nikšićem i federalnim ministrom Erdalom Trhuljom direktor Ivo Bradvica iznio je plan izgradnje plinske centrale koji bi dugoročno riješio problem opskrbe mostarske kompanije energentima. „Jadransko-jonski krak plina treba da ide iz Ploča, preko Mostara do Sarajeva i mi smo veoma zainteresirani za gradnju plinske centrale tipa 425 megavati, kakve postoje u Španjolskoj, Irskoj, Austriji... To bi za Aluminij bilo idealno rješenje i stoga je zadaća federalnih vlasti da snažno lobiraju za izgradnju plinovoda,"- kaže Ivo Bradvica, i dodaje kako menadžment Aluminija ima i druge planove oko izgradnje novih pogona i zapošljavanja radnika, koji će, kako sada stoje stvari, još dugo biti na čekanju.