Dekan Filozofskog fakulteta Ivica Musić: Novi Interdisciplinarni doktorski studij utemeljen na najsuvremenijoj metodologiji rada
Od ove akademske godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru pokrenut je novi Interdisciplinarni doktorski studij kao odgovor na potrebu za izobrazbom suvremenih i suverenih kadrova za rad u visokoškolskim i znanstvenoistraživačkim institucijama. Svojom interdisciplinarnošću ovaj bi studij trebao pružiti što širi humanističko i društveno utemeljen pristup jezičnim, povijesnim i kulturološkim posebnostima Europe, s osobitim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu. O novom doktorskom studiju za Večernji list BiH govori dekan Filozofskog fakulteta prof. dr. Ivica Musić.
Što je novo na ovom Studiju?
Tijekom ovoga studija studenti će se pripremati za znanstvenoistraživački rad upoznajući različite discipline relevantne za razumijevanje jezičnih i kulturnih osobitosti Europe, pa će u svome budućem znanstvenom radu imati polazište drukčije od onoga na koje bi upućivala samo jedna od tih disciplina. Tako organizirana nastava poslijediplomande će više poticati na razmišljanje i istraživanje interdisciplinarne problematike nego je to dosad bio slučaj.
Koji se smjerovi mogu odabrati?
Poslijediplomski doktorski studij pokriva područje humanističkih i dijela društvenih znanosti. Studij se izvodi kroz tri modula: Modul društvo i kultura, Modul jezik i književnost te Modul informacijsko društvo. Svaki se modul dijeli na smjerove. Modul društvo i kultura obuhvaća smjerove: filozofiju, povijest i politologiju. Modul jezik i književnost obuhvaća smjerove: anglistiku, germanistiku, kroatistiku i latinski jezik. Modul informacijsko društvo obuhvaća smjerove: informacijske znanosti i komunikacijske znanosti.
Kome je Studij namijenjen, tko se može upisati?
Interdisciplinarni doktorski studij namijenjen je svima koji se žele baviti znanstvenoistraživačkim radom. Upisati se mogu polaznici koji imaju završen diplomski ili magistarski studij iz humanističkih ili društvenih znanosti, te imaju prosjek ocjena najmanje 3,5 (u sustavu ocjenjivanja od 5 do 10 najmanje 8). Iznimno doktorski studij mogu upisati i kandidati koji ne ispunjavaju navedeni uvjet ako su se dokazali u struci i imaju preporuke dvaju sveučilišnih profesora iz užega područja doktorskog studija, s tim da prosjek ocjena ne može biti niži od 3,0.
Koliko traje Studij i koje su obveze poslijediplomanada?
Studij traje šest semestara. U prva četiri semestra težište se stavlja na obvezne nastavne predmete, istraživački seminar, izradu individualnoga plana rada doktoranda, rad s mentorom na istraživačkim temama i projektima, sudjelovanje na znanstvenim konferencijama, radionicama radi unaprjeđenja kompetencija, generičkih i prenosivih vještina, a u posljednja dva semestra na samostalan znanstveni rad i rad na doktorskoj disertaciji. Studijske se obveze dijele na nastavne, znanstvenoistraživačke i izvannastavne aktivnosti. Cilj je potaknuti poslijediplomande na što više znanstvenoistraživačkih aktivnosti.
Kako je organizirano izvođenje nastave?
Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara, konzultacija i praktičnoga rada uz uporabu suvremenih metoda poučavanja relevantnih humanističkim i društvenim znanostima. Poslijediplomandi se potiču na usmeno izlaganje i prezentacije seminarskih radova i istraživačkih seminara, odnosno vlastitih projekata i istraživanja. Provjere njihova učinka provode se tijekom semestra u obliku usmenih i pismenih ispita, seminarskih radova ili drugim načinom koji predvidi pojedini nastavnik. Položeni ispit, seminarski rad i istraživački seminar vrjednuju se sustavom ocjenjivanja u rasponu od 1 do 5. Detalji o metodama poučavanja prikazani su u opisima predmeta koji se mogu naći u Vodičima o studiju na Filozofskom fakultetu ili na službenim mrežnim stranicama. Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku, a prema planu ili potrebi i na engleskom i njemačkom jeziku.
Koliko je ovaj Studij usklađens drugim poslijediplomskim studijima u Europi?
Studij pripada 3. ciklusu, razina 8, kvalifikacija prema Kvalifikacijskom okviru Europskog prostora visokog obrazovanja (QF-EHEA), 2005., Europskom kvalifikacijskom okviru (EQF), 2012. te Osnovama kvalifikacijskog okvira i Okvira za visokoškolske kvalifikacije u BiH, 2007. Studij je ustrojava i izvodi Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru u suradnji s drugim sveučilištima u zemlji i inozemstvu, a odobrilo ga je Znanstveno-nastavno vijeće Filozofskog fakulteta i Senat Sveučilišta u Mostaru, te je u skladu s tim u potpunosti sukladan i usklađen s poslijediplomskim studijima na drugim europskim viskoškolskim institucijama. Nastavni kadar Interdisciplinarnog doktorskog studija čine domaći i gostujući profesori sa sveučilišta iz BiH i Republike Hrvatske.
Koji se akademski naziv ili stupanj stječe završetkom Studija?
Interdisciplinarni doktorski studij završava polaganjem svih predmeta, izvršenjem znanstvenoistraživačkih i izvannastavnih obveza te obranom doktorske disertacije, odnosno stjecanjem najmanje 180 ECTS bodova predviđenih Studijskim programom. Svrha izradbe doktorske disertacije jest da doktorand pokaže sposobnost samostalnoga pristupa u obradbi problema iz područja posebnih, zajedničkih i općih sadržaja struke za koju se osposobljavao tijekom doktorskoga studija na Fakultetu služeći se primjerenom literaturom, teorijskim ili empirijskim istraživanjima, društvenom praksom i osnovama metodologije predmetne discipline. Rok za završetak studija je osam (8) godina od dana upisa. Završetkom doktorskoga studija i obranom doktorske disertacije stječe se akademski stupanj doktora humanističkih znanosti/doktora društvenih znanosti s naznakom znanstvenoga područja, znanstvenoga polja i znanstvene grane koja se određuje prema temi doktorata. Primjerice: doktor znanosti (dr. sc.) iz područja humanističkih znanosti, znanstveno polje filozofija, grana ontologija.
Vaša poruka budućim studentima Interdisciplinarnog doktorskog studija?
Ovaj poslijediplomski studij nesumnjivo je iznimno kvalitetan i koncipiran po najnovijim svjetskim standardima. Njegovi polaznici mogu očekivati kompetentne, pristupačne i za suradnju otvorene nastavnike koji će im omogućiti stjecanje znanja i vještina te potaknuti njihovu kreativnost za otkrivanja novih i relevantnih spoznaja. Drugim riječima, pomoći će im da postanu sposobni samostalno, na teorijskoj i praktičnoj razini, istraži¬vati i javnosti predočavati rezultate svog rada koji pridonose unaprjeđenju znanosti. Završnim činom obrane doktorske disertacije kandidat će postati „akademski profesionalac“, neovisan i kompetentan istraživač osposobljen za „proizvodnju“ novih znanja, pronalaženje načina za njihovu praktičnu primjenu te kritičko ocjenjivanje rada drugih znanstvenika. Zato pozivam sve one koji imaju sklonost prema znanstvenoistraživačkom da upišu ovaj studij jer neće pogriješiti.
Vezani članci