MOSTAR Onkolozi očekuju porast malignih oboljenja

Centar za onkologiju Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar neometano radi za vrijeme pandemije. Kao i u svijetu i kod nas je primjetan trend povećanja malignih oboljenja. Pojavnost tumora u Federaciji na godišnjoj razini je 200 bolesnika na 100 tisuća stanovnika.

"To su ozbiljne brojke. Što se pak smrtnosti tiče, smrt od maligne bolesti je drugi uzrok smrti, odmah iza kardiovaskularnih bolesti s tim što tumor pluća predstavlja četvrtinu umrlih od malignih bolesti. Ako smo blokirali sustav u doba pandemije, ako su pacijenti odlagali brigu za svoje zdravlje, bojali se ići na preglede, ako je rad zdravstvenog sustava redistribuiran, onda se mi pribojavamo situacije u kojoj ćemo u narednom razdoblju maligne bolesti otkrivati u kasnijim fazama", rekla je večeras u Dnevniku RTV HB dr. Gordana Berić Jozić specijalistica radioterapije i onkologije.

Maligne bolesti ne biraju dob.

"Nema dobi u kojoj se ne javlja maligna bolest. O rođenja do bolest, samo što se tumori češće javljaju u starijim godinama, a tu prvenstveno mislim iznad 65 godine."

Nešto češće oboljevaju muškarci, a dr. Berić Jozić navela je najčešće od vrsta tumora.

"Kod muških je na prvom mjestu tumor pluća, a kod žena tumor dojke. Na drugom mjestu su tumori debelog crijeva. Na trećem mjestu kod muškaraca su tumori prostate, a kod žena tumori vrata maternice, dok su na neslavnom četvrtom mjestu kod muškaraca tumori želudca, a kod žena tumori pluća", ističe.

Onkolozi u Mostaru ne kriju nezadovoljstvo na liste čekanja na određene terapije.

"Imamo lijekove koji su odobreni u svijetu u EU i susjednoj Hrvatskoj, a kod nas nisu. Tu se mi kao liječnici osjećamo frustrirani i pacijentima ne možemo pružiti neke od terapija koje su u svijetu broj jedan za liječenje nekih bolesti. Što se tiče radio terapije imamo jedan uređaj koji je star skoro 10 godina, a trenutno nam je instaliran jedan novi za zračenje pacijenata koji će uskoro krenuti s radom", rekla je dr. Gordana Berić Jozić.

Na sve tumore, osim gena koje nosimo, utječu pušenje, zagađen okoliš, loše prehrambene navike i smanjena tjelesna aktivnost, a posebice za tumore pluća.

Dodajmo kako će pandemija ostaviti posljedice i na drugim područijma ljudskog zdravlja, a to se naročito odnosi na one psihološke. Ako ova situacija potraje potrebe za psihološku pomoć bit će još veća.

Starije osobe svjesne da spadaju u osjetljivu skupinu pa mogu biti podložniji strahu i uznemirenosti, dok izolacija može doprinijeti većoj frustraciji mladih.

Jedno je sigurno, kako ističu psiholozi, ljudi će početi cijeniti male stvari poput šetnje gradom ili kave s prijateljima, ali sam kraj pandemije ne znači i kraj problema.