Martin Raguž: Ne mjerite prava Hrvata njihovim brojem

... u sastavu nove parlamentarne većine; pokušajima pretvaranja Hrvata u nacionalnu manjinu i nužnosti reforme Federacije BiH, te zdravom naslijeđu ZAVNOBIH-a za one koji danas tragaju za jednakopravnošću Bošnjaka, Hrvata i Srba i svih njenih građana

DANI: U organizaciji HDZ-a 1990 održan je mostarski dogovor šest predsjednika stranaka, koje čine novu parlamentarnu većinu na razini BiH, o principima sudjelovanja u vlasti. U prvoj izjavi, poslije sastanka, rekli ste da ovaj "dogovor znači okončanje krize na nivou BiH". Zbog čega ste "umjereni optimist" nakon mostarskog sastanka šestorke?

RAGUŽ: Više je razloga. Prvi je što je, zaista, način komunikacije ključnih sudionika sastanka, nakon višemjesečnih konfrontacija u javnom prostoru i političkim odnosima, bio zamijenjen međusobnim odnosom uvažavanja i spremnosti da se dođe do rezultata. Drugo, bio je višemjesečni zastoj u toj komunikaciji. Vođen je žestok sukob unutar dotadašnje većine, pregrupiranje i lokalni izbori. Sve je to odvuklo pozornost sa ovih prioriteta sa kojima je BiH suočena i mislim da je ovaj sastanak vratio fokus na većinu tih prioriteta. U tom smislu je postojao jedan umjereni optimizam. Treća stvar je da smo u pripremu sastanka uložili značajan napor, kako bi omogućili jednu atmosferu postizanja kompromisa.

Ovdje se dominantno kompromis doživljava kao poraz ili slabost. Može nas ohrabriti činjenica da je kompromis bio tako prisutan, kao snažan modalitet međusobne komunikacije i da je rezultirao sa deset točaka ove izjave. Četvrta stvar je da se sastanak dešavao prije rokova preuzetih od predsjednika stranaka, predsjednika Predsjedništva, Vijeća ministara i entitetskih vlada na sastanku u Bruxellesu. Činjenica je da je ta dimenzija dodatno ohrabrila učesnike sastanka da zaustave to jedno, rekao bih, neefikasno trošenje vremena, što je jedan od najvećih problema u BiH i da pokrenu te procese u pozitivnom smjeru. Ključni argument za taj umjereni optimizam je sam sadržaj Izjave.

DANI: Funkcionalnost mostarskog dogovora je dijelom i u tome što je prethodio posjetama međunarodnih predstavnika Sarajevu, uključujući dolazak Štefan Füle i sjednicu PIC-a ove sedmice.

RAGUŽ: Fokus je zaista bio na tome da se dođe do dogovora o implementaciji presude Sjedić i Finci i dogovora o mehanizmu koordinacije. Mislim da je to danas rezultiralo konačnim postizanjem dogovora koji omogućava da se taj mehanizam stavi u funkciju. Reafirmirani su dosadašnji dogovori, među kojima želim posebno izdvojiti dogovore koji se tiču pitanja rješavanja nepokretne vojne imovine, što je bilo potpuno zanemareno u zadnje vrijeme. To vraća šansu BiH da dođe u poziciju novog i kvalitetnijeg odnosa na integracijama ne samo u EU, nego i u NATO.

DANI: Kako protiču ovi razgovori sa Füleom? Može li šestorka uvjeriti međunarodnu zajednicu da je sposobna osigurati stabilnost države BiH i pokrene je naprijed u euroatlantskim integracijama?

RAGUŽ: Mislim da sastanci protiču konstruktivno. Mislim da postoji svijest u ovoj novoj, odnosno redefiniranoj šestorci da je ovo objektivno jedna od zadnjih šansi. Trebamo biti pošteni i to jasno i otvoreno reći. Mislim da je strpljenje na izmaku i onih koji nas snažno podržavaju, a pogotovo i javnosti i građana u BiH. Previše je tih sastanaka održano, a premali je efekat u stvarnosti. Nema više puno prostora za manipulaciju dogovorima, nego svako treba preuzeti svoj dio odgovornosti. Svi očekujemo da BiH bude u stanju da podnese kredibilnu aplikaciju za članstvo. To je krucijalni korak u novijoj povijesti BiH. Na taj način će BiH definitivno stati na evropske tračnice i tu više neće biti puno prostora za manipulaciju određenim političkim pitanjima. Više ćemo se fokusirati na preuzimanje i harmonizaciju zakonodavstva sa evropskim pravnim naslijeđem. Nažalost, mislim da neki još nisu svjesni koliko je to značajan korak ali ima i onih koji su svjesni ali ne žure na te evropske tračnice. Neki u tom procesu moraju, objektivno, ili se korigirati ili odstupiti.

DANI: Upravo zbog pitanja stabilnosti nove šestorke, moram primijetiti da postoje i zasebni dogovori pojedinih stranaka, kao što je Sporazum SNSD-SDP, sporazum HDZ-SDP i drugi. Vjerujete li da su ovi dogovori međusobno sukladni i konzistentni? Evo, na primjer, rješenja za implementaciju presude Sejdić i Finci sugeriraju da će postojati asimetrični model izbor članova Predsjedništva, što je od ranije SDP rekao da neće prihvatiti?

RAGUŽ: Vi ste u pravu kad ste identificirali pozicije stranaka iz RS i Federacije, pa i pozicije stranaka u bilateralnim ili multilateralnim sporazumima. Sporazum o izboru za Dom naroda i Predsjedništvo BiH iz Federacije podržale su dva HDZ-a, SDP, SBB, dakle to nije bio bilateralni sastanak. Imamo nekoliko modaliteta tih dogovora, ali u konačnici svi oni trebaju rezultirati zajedničkim dogovorom koji može osigurati dvotrećinsku većinu za izmjenu Ustava. To treba biti cilj. Jasno je da je napravljen ogroman napredak, kad je u pitanju način izbora zastupnika za Dom naroda i da su se manje-više stranke iz Federacije i RS-a tu približile i da možemo govoriti o jednom konsenzusu.

Što se tiče Predsjedništva, vi ste u pravu, tu su pozicije još značajno, neću reći konfrontirane, ali značajno različite. Uvjeren sam da postoji manevarski prostor za kompromis. Želim reći da kada je u pitanju način samog izbora članova Predsjendištva, treba ostaviti taj manevarski prostor slobodnim. Rješenje treba tražiti tamo gdje ga je moguće prije postići. Ne treba robovati bilo ostanku izravnog, bilo uvođenju indirektnog izbora, ako nema spremnosti da se jedan od ta dva modela podrži. I zato želim reći da uvjetno rečeno "hrvatski blok" ovdje nije ključ problema, kako su neki htjeli predstaviti, nego ključ rješenja. Smatram da je vrijeme da se za paralelno osiguravanje uklanjanja diskriminacije, kad su u pitanju građani i pripadnici ostalih, ali isto tako i osiguravanje iste pozicije konstitutivnih naroda u procesu izbora.

Vrijeme je i za prestanak manipulacije s tim načinom izbora, koji je skupo koštao u cjelini BiH. Vidimo da ova dva izborna ciklusa, koja su nosila taj oblik manipulacije, nisu poboljšala stanje u zemlji nego su dodatno pogoršala stanje. Treba tražiti rješenje koje će obuhvatiti jednu i drugu dimenziju i definitivno stabilizirati BiH. Ja sam duboko uvjeren da bi rješenjem ovog pitanja BiH definitvno stala na put stabilnosti i perspektive.

DANI: Dogovorena je i rekonstrukcija vlasti u Federaciji BiH, ali način te rekonstrukcije ostaje nejasan. Danas je javna rasprava pred Ustavnim sudom FBiH o zahtjevu Desnice Radivojevića. Druge su mogućnosti ostavka federalnog premijera ili poništenje odluke OHR-a. Koji način rekonstrukcije Vlade FBiH očekujete?

RAGUŽ: Sve stranke šestorke su potpisale u drugoj točci da treba uspostaviti vlast u Federaciji BiH u skladu sa novom parlamentarnom većinom na razini BiH, kako bi se osigurala kompatibilnost parlamentarnih većina.Mislim da je to vrhunski prioritet. Kako do toga doći? Bilo bi dobro da institucije Federacije reagiraju u skladu sa novom parlamentarnom većinom. Tu mislim i na predsjednika FBiH i sve sudionike u tom procesu. Naravno, može se to pitanje i dalje ignorirati ali, evo, vidimo da to rezultira najdubljom političkom krizom, blokadom resursa i pogoršanjem stanja. Prije je pozitivna energija za BiH dolazila iz Federacije i odatle je BiH kao država crpila jednu pozitivnu energiju koja je objektivno potrebna. Nažalost, otuda sada dolazi manje-više negativna energija. Nije više nužno pričati samo o rekonstrukciji vlasti u Federaciji, ali mislim da je isto tako nužno razgovarati o ukupnoj rekonstrukciji Federacije.

DANI: Kakvo je Vaše viđenje mogućnosti da predsjednik FBiH raspusti federalni parlament zbog neaktivnosti, neusvajanja zakona ili proračuna i raspiše vanredne izbore?

RAGUŽ: Već smo u drugoj polovini mandata nakon općih izbora, tako da kategorija prijevremenih izbora gubi na značaju i opravdanosti. Mislim da je federalni parlament počeo da radi u kontinuitetu. Mislim da je ključno pitanje nova parlamentarna većina i mislim da bi svi sudionici trebali da je respektiraju. Nova parlamentarna većina rezultira promjenom izvršne vlasti. Očekujem da će stvari ići u tom smjeru. Taj proces se može blokirati, ali posljedice su pogubne.

DANI: U krizama formiranja vlasti na federalnom i državnom nivou u toku 2011. godine, ključno neriješeno pitanje je bio način podjele mjesta predviđenih za Hrvate, što je riješeno dogovorom SDP i oba HDZ-a.

RAGUŽ: Nije bio samo to problem. Problem je što postoji jedna tendencija, još od uspostavljanja Alijanse za promjene 2002. godine, kada se pokušalo onim izbornim inženjeringom osigurati da nova vlast nema legitimne predstavnike Hrvata u Federaciji. Ni tada a evo ni danas nisu uspjeli. Ja mislim da treba prestati manipulirati tim kategorijama. I u tom smislu ovaj dogovor je važan zato što osigurava jednu vrstu fer izbora za Dom naroda i efikasnost jer podrazumijeva da Središnje izborno povjerenstvo 15 dana nakon izbora dodijeli mandate, tako da nema više blokada i dugog čekanja na formiranje vlasti što je bilo do sada. I druga stvar da se više ne dovodimo ui situaciju da imamo upitnost legaliteta i legitimiteta vlasti, kao što je sada, i onda političku krizu koja nažalost rezultira izrazito negativnim trendovima. Za ozbiljne političke aktere, nužno je naći kompromis.

DANI: Kako objašnjavate svojim glasačima ove dogovore sa SDP-om, koji je ranije bio optuživan za uzurpiranje hrvatskih prava i isključenje HDZ-ova, kao legitimnih predstavnika Hrvata iz federalne vlasti?

RAGUŽ: To je dobro pitanje i to je pitanje na koje želim jasno i kratko reći da je za nas to detektirano točkom jedan ove Izjave, kao i ranijeg Sporazuma sa SDP-om o načinu rješavanja presude Sejdić-Finci i spremnosti SDP-a da uđe u rekonstrukciju i vlasti u Federaciji, koja će osigurati legitimnost te vlasti i provođenja ovih prioriteta, uz osiguravanje novih načina izbora članova Predsjedništva i Doma naroda. Sigurno je to jedan ohrabrujući smjer i spremnost da se dođe do istinskog rješenja . Bilo bi dobro da je to bilo već prije dvije godine. Zato ja i sad pozivam da ne izgubimo ponovo dvije godine, jer ćemo se opet vratiti na ova pitanja, ako ih ne riješimo. BiH se mora vratiti izvorima a to je da bude istinska demokratska, multikulturalna, multietnička država, ne samo sa fiktivnom multikulturalnošću, nego sa stvarnom. A to pitanje objektivno nije konzistentno riješeno i to je po meni prioritet svih prioriteta.

DANI: Jedna od preostalih tačaka prijepora između SDP-a i većine stranaka sa hrvatskim predznakom jeste pitanje revizije braniteljskih prava. Predsjedništvo HNS-a je zatražilo "žurno zaustavljanje nezakonitog procesa revizije", kojeg vodi ministar iz SDP-a?

RAGUŽ: Vidite, taj proces se odvijao bez našeg učešća u Federalnoj vladi. Naravno da smo i do sada pokušavali da utječemo na taj proces, ali nije se uspjelo da bude u okviru zakonskih rješenja i da ne bude negativno selektivan i da ne bude politiziran. Sad kad je potpisana nova parlamentarna većina u kojoj je i SDP koji ima svog ministra sa kojim objektivno braniteljska populacija, vidimo po njihovim konsenzualnim stajalištima, a na jučerašnjem sastanku bilo ih je preko 50, ima problema, mi imamo odgovornost da to pitanje stavimo na dnevni red. U tom smislu jeste zaključak da se to pitanje urgentno stavi. Ne mogu sad da predvidim reakciju SDP-a, ali u smislu ozbiljnosti i spremnosti zajedničkog rada, očekujem da će ta reakcija biti pozitivna. Ako ne, onda ćemo doći ponovo u situaciju da se ti problemi usložnjavaju.

DANI: U hrvatskoj javnosti postoje izražena očekivanja od ustavne reforme FBiH, koju već godinu dana traži i najavljuje Američka ambasada u Sarajevu, dok se u bošnjačkoj javnosti ignorira. Istovremeno ne postoji nijedna službena inicijativa za takvu reformu, iako je svima očito da postoje brojni problemi. Šta očekujete od najavljenih razgovora o preustroju Federacije BiH?

RAGUŽ: Ja sam jedan od sudionika političkog života koji je još ranije ukazivao na nužnost ključnih političkih aktera u Federaciji na to pitanje. Dok čekate idealno rješenje, u stvari, propadate. Ja mislim da, zaista, fokus u ovom trenutku treba biti na Federaciji, ne isključujući cjelinu odnosa u BiH. To što u ovom trenutku nema toliko političkog senzibiliteta u političkom Sarajevu, znači da se nema dovoljan osjećaj koliko je to ozbiljan problem.

Postoje tendencije koje bi Federaciju htjele voditi u pravcu pravljenja jednog drugog entiteta, nešto poput Republike Srpske, samo ovdje sa bošnjačkom dominacijom. U mnogim elementima to već možemo i argumentirati. Taj proces u konačnici rezultira ukupnim slabljenjem Federacije, daljim udaljavanjem Federacije i RS-a, te slabljenjem BiH kao države, što je po meni neoprostivo i neodrživo. Treba se vratiti suštinskom odnosu decentralizacije. Mi imamo pokazatelje o načinu raspodjele novca u Federaciji, bilo iz proračuna bilo iz projekata i ako uzmete ukupan prostor FBiH, vidjet ćete da postoje snažni elementi diskriminacije u kontinuitetu određenih kantona i prostora. Mislim da to nije dobra poruka i da se trebamo vratiti jednoj funkcionalnoj Federaciji, kao prvom ozbiljnom koraku revitalizacije odnosa u BiH.

DANI: Moj je dojam da svako pitanje ustavne reforme odmah vodi ka pitanju teritorijalnog preustroja Federacije.

RAGUŽ: Ne možemo u ovoj zemlji, koja je oblikovana tako kako jeste, ignorirati to pitanje. Kad nam poruče izvana da se dogovorimo i da preuzmemo odgovornost, to je kredibilna poruka. Prošlo je 17 godina od Daytona i ne možemo više odgađati to pitanje ali ne možemo ignorirati ni činjenicu da oni koji bi se trebali dogovarati imaju skoro pa dijametralno suprotne pozicije. Ja mislim da je još uvijek nužan jedan partnerski odnos ključnih međunarodnih aktera da se stabilizira stanje u BiH i da se dođe do održivog modela. Mislim da treba govoriti o racionalizaciji Federacije. Svi kantoni, osim možda Sarajevskog su u ogromnim finansijskim dubiozama. Ne mogu servisirati sami sebe.

Ako neki kanton ne može ni plate servisirati, a kamoli razvojne projekte onda se gubi efekat i smisao decentralizacije. Oni treba da postoje kao servis građanima, a ne kao transmisija za plate jednog dijela javnog sektora. Ja mislim da će se to stanje i dalje pogoršavati i da je to problem svih županija, a ne samo onih sa hrvatskom većinom. Ja sam uvjeren da do jednog preslagivanja, u smislu opravdanosti i organizacije i ispunjavanja temeljne funkcije, treba doći što prije to bolje. To ne mora značiti prekrajanje teritorija, niti dodatne podjele. Kad god dođemo do neke mogućnosti da nešto riješimo, plaše nas zamjenom teza.

DANI: Pravni institut u BiH objavio je svoj prijedlog ustavne reforme Federacije, koja je izazvala brojne negativne reakcije Hrvata posebno u središnjoj Bosni. Čini se da su u ovom prijedlogu nove teritorijalne organizacije Hrvati politički vidljivi samo na rubnom području BiH sa Hrvatskom.

RAGUŽ: Ja mislim da prvo treba usuglasiti načela i utvrditi kriterije, a ne izlaziti sa kartama. Pozivam sve ključne aktere da se vratimo argumentima, spremnosti na kompromis i dijalog i radu u institucijama. Treba respektirati mišljenje intelektualnih krugova, eksperata, političkih aktera, civilnog sektora, Venecijanske komisije, harmonizacije našeg zakonodavstva u skladu sa kriterijima, ali to treba voditi ka rješenju da BiH bude stabilna država. Treba podvući crtu pod konfrontacije koju su krvavo koštale sve građane BiH.

Pod pritiskom težine stanja, treba poput Švicarske, prihvatiti model dogovora. To je ono što BiH treba, taj temeljni dogovor koji će stvari usmjeriti u pozitivnom smislu, kako ne bi bili crna rupa nego odgovoran partner međunarodnog prava. Ma koliko to izgledalo donkihotovski, ja čvrsto vjerujem u takav ishod. Dolaze generacije pametnije od nas koje neće manipulirati ni sa nacionalnim, ni sa vjerskim, ni sa građanskim ni sa manjinskim pitanjem i koje će imati snage da oko tih pitanja na temelju evropskih rješenja dođu do kompromisa. Vidimo gdje nas je odvela igra skrivenih karata i figa u džepu.

DANI: Postoje nezvanične tvrdnje u međunarodnim krugovima u Sarajevu da Hrvati već imaju više prava u odnosu na svoju brojnost i da bi jedno od rješenja ustavne krize, popisa i ustavnih reformi moglo da vodi pretvaranju Hrvata u status nacionalne manjine u BiH. Kako reagujete na takva predviđanja?

RAGUŽ: Sad ste postavili ključno pitanje. Ovaj razgovor teče ka otvaranju pravih političkih tema. BiH je država tri naroda. Temelji BiH su uređeni na načelu ZAVNOBiH-a da je ona i bošnjačka i hrvatska i srpska i svih njenih građana. Te tendencije da se Hrvate dekonstruira nisu od danas. Ja sam čuo eksplicitne poruke - ili se asimilirajte ili se iselite. BiH bez Hrvata kao konstitutivnog naroda u političkom smislu, nije više BiH o kojoj želimo govoriti i koja ima budućnost. U te igre se jedinim dijelom uklapaju tendencije da popis stanovništva odredi politička i ustavna prava u BiH, što je po meni nemoguća i kontraproduktivna misija jer se ta konstitutivnost ne mjeri brojkama nego kvalitetom tih prava. Ako se uđe u taj politički prostor, onda će BiH biti dodatno razgrađivana.

DANI: Kako danas vidite ZAVNOBiH iz ugla vaših zahtjeva za jednakopravnost Bošnjaka, Hrvata i Srba?

RAGUŽ: Bez obzira što mnogi žele ZAVNOBiH i danas instrumentalizirati, u političke, stranačke ili ideološke svrhe, ZAVNOBiH-u se ne može osporiti taj fundamentalni značaj kad je u pitanju ne samo državnost BiH, nego i sadržaj te državnosti. U tim najtežim ratnim okolnostima on je osigurao tu jednu dimenziju multikulturalnosti, multietničnosti i multikonfesionalnosti i osigurao načela koja bi trebalo u skladu sa duhom ovog vremena konceptualizirati na način da budu pojačana, a ne oslabljena i da se ne ide dalje u destrukciji tih potencijala koje ova zemlja ima. Treba se vraćati na zdrave izvore i ta načela mogu biti inspiracija za traženje ovog temeljnog dogovora o modalitetima ustavnog rješenja svih ovih pitanja i ukupne budućnosti BiH.