MALO ZA PROMJENU Europska Unija žali zbog političke krize u BiH

EU "duboko žali" zbog političke krize u BiH i osuđuje blokadu državnih institucija, rekao je u utorak pred EP-om slovenski šef diplomacije Anže Logar, dok su zastupnici prozivali lidera bosanskih Srba za stanje u zemlji, naglašavajući da Milorad Dodik ima potporu iz Beograda i Moskve.

"Europska unija duboko žali zbog političke krize u BiH i osuđuje blokadu državnih institucija", rekao je u Logar u ime Vijeća EU-a na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u raspravi posvećenoj BiH, prenosi Hina.

Pozvao je sve političke čelnike Bosne i Hercegovine da se odreknu provokativne i dijeleće retorike i da rade na tome da se očuva integritet BiH.

Član predsjedništva BiH Milorad Dodik dao je povod raspravi svojim nedavnim istupima u kojima je govorio o mogućem odcjepljenju svog entiteta, Republike Srpske, i osnivanju posebne vojske.

Njega se u raspravi u utorak navečer, zadnjoj raspravi drugog dana plenarne sjednice EP-a, prozvalo kao glavnog kreatora krize u BiH, koju su neki zastupnici nazvali najgorom krizom od osnivanja države.

Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis pozvao je političke čelnike u BiH na „deeskalaciju" i na dijalog.

Zastupnici su izrazili zabrinutost zbog stanja u BiH i pozvali na uvođenje sankcija Dodiku kako bi se osigurao teritorijalni integritet  te zemlje i mir u regiji.

Bugarski zastupnik Andrej Kovačev (EPP) upozorio je da stanje u BiH ne prijeti samo građanima te zemlje, nego i regiji ali i cijeloj Europskoj uniji, naglasivši da BiH mora imati europsku perspektivu, što se čulo od još nekoliko zastupika.

Pedro Marques iz kluba socijalista je ustvrdio da je BiH ponovo na rubu kolapsa jer Dodik prijeti da „povuče Republiku Srpsku iz bosanskohercegovačkih institucija”. „To bi moglo imati dramatične posljedice”, naglasio je Marques i stoga predložio uvođenje sankcija.

Slovenac Klemen Grošelj (Renew) također je pozvao da se Dodiku pošalje jasna poruka. „Ne možemo dopustiti ludilu nacionalizma da opet prevagne. Treba razmotriti mogućnost sankcija”, kazao je Grošelj. 

Angel Džambazki (Bugarska) iz redova Europskih konzervativaca i reformista okrivio je svoje kolege zastupnike za političku korektnost i rekao da stvaran problem dolazi „iz Kremlja ili Beograda”, a ne od Dodika.

„Ono što Dodik kaže nije ono što je on pokrenuo, već to dolazi iz drugih zemalja", rekao je prozivajući Srbiju i Rusiju.

Hrvatski zastupnik Tonino Picula iz redova socijalista na taj je popis dodao i Budimpeštu. On se pridružio osudi Milorada Dodika i dodao da aktualna destabilizacija uz vanjsku podršku „Beograda, Moskve, ali i Budimpešte može imati ozbiljne posljedice na ostatak regije”.

„Mi na našim granicama trebamo imati BiH koja funkcionira, koja je suverena država, a ne nekakav dio 'srpskog sveta', o čemu se manje-više neskriveno spekulira pogotovo iz Beograda. Prema tome, svi kontakti s Miloradom Dodikom moraju voditi o tome računa. Ni na koji način se ne treba davati legitimitet njegovim političkim planovima”, rekao je Picula za Hinu.

Tomislav Sokol (EPP) ustvrdio je da glavni problem BiH nije Milorad Dodik već bošnjačka težnja za hegemonijom.  „Suprotno onome što je više puta rečeno, Dodikove izjave i aktivnosti, mada teške, nisu glavni problem ove zemlje. Glavni problem je bošnjačka težnja za političkom hegemonijom, pod krinkom „građanske BiH“, posebno nad Hrvatima kao najmalobrojnijim konstitutivnim narodom“, naglasio je zastupnik Sokol.

Reforma izbornog zakona

Europarlamentarci su se dotakli i nužnosti reforme izbornog zakona.

Anže Logar je rekao da produljena politička kriza u toj zemlji odvlači pažnju od zaista potrebnih reformi. „Vijeće poziva na sustavnu reformu izbornog zakonodavstva kojom će se eliminirati svi oblici diskriminacije u izbornom procesu. To treba učiniti u dijalogu i sukladno europskim standardima”, dodao je Logar

Pučanin Kovačev rekao je da sva tri konstitutivna naroda moraju biti predstavljena na pravedan način „kako bi se osigurao mir i stabilnost” pa je pozvao na reformu izbornog zakona kako bi Hrvati „bili ravnopravni u odnosu na druga dva naroda”.

Tomislav Sokol ponovio je da je Hrvatima u BiH uskraćeno pravo da sami biraju svoje političke predstavnike prema postojećem zakonu.

Oni su "sustavno diskriminirani i sve što žele je politička ravnopravnost - ništa manje niti više. Oni su od tri konstitutivna naroda najviše iskreno okrenuti prema Zapadu te zagovaraju europski put BiH“, istaknuo je zastupnik Sokol.

Njegova stranačka kolegica Sunčana Glavak istaknula je da stabilna BiH mora biti prioritet Europske unije.

Potpredsjednica Izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom Željana Zovko upozorila je kako vrijeme da politički lideri postignu dogovor o potrebnim izbornim reformama.

“Sve veće trenje između tri zajednice u Bosni i Hercegovini, nažalost, odvlači pažnju od najhitnijeg zadatka koji čeka djelovanje političara, a to je dogovor o reformi Izbornog zakona kako bi se omogućili uključivi izbori za sve konstitutivne narode i sve građane“, naglasila je Zovko.