FOTO  Kulturna ostavština Ćire Truhelke

Znao je to dobro najveći hrvatski arheolog Ćiro Truhelka, ravnatelj i jedan od osnivača Zemaljskoga muzeja u Sarajevu. Mjesec rujan je ujedno obljetnica njegove smrti i vrijedi se posjetiti na nemjerljivu ostavštinu toga renomiranog povjesničara umjetnosti, arheologa čiji je rad zamijećen preko granice naše regije. Ćiro Truhelka, mecena sveopće umjetnosti djelovao je stihijski, znajući da će vremenski tijek vrednovanja povijesne i kulturne ostavštine sačekati do klasične preobrazbe misli. Pritom mislim na pravo vrednovanje kulturne baštine kao unikata kojem i danas nažalost pristupamo olako odbacujući njegove slatke plodove. Arheološka je jezgra istraživanja Ćire Truhelke kulturološki raznolika, od prapovijesnih nastambi, srednjovjekovne povijesti do, recimo, antičkih i rimskih vremena. Način življenja ostao je, naime, isti, svi ti ljudi, koji su živjeli na našim prostorima, hranili su se, rasli, razmnožavali svladavajući sve prepreke koje su se našle pred njima. Stil je se gradnje mijenjao, svaka je stilska epoha donijela sa sobom novinu građenja od, recimo, materijala do same izrade.

Vladavine i carstva su se mijenjali, neki godinama, a drugi pak tisućljećima. Raznolikost kulture i etniciteta činio je taj prostor egzotičnim i zanimljivim. Ćiro Truhelka prepoznao je vrijednost kulturne baštine, proniknuo je u drevne civilizacije kao malo tko na našim prostorima. Pristupio je njima pomnim ispitivanjima, nikad ne uzimajući zdravo za gotovo poneke teze i pretpostavke s područja arheologije. To ga je činilo jednim od najvećih znanstvenika svoga vremena poglavito na području ilirske povijesti. Tijekom službovanja u Sarajevu vodio je mnogobrojna arheološka istraživanja na Glasincu (ilirski grobovi), u Donjoj Dolini (prapovijesno naselje) i mnogim drugim lokalitetima. Njegova je sestra bila Jagoda Truhelka, poznata književnica i pedagog toga doba. Javno je se zalagao za hrvatske interese i zastupao je koncept hrvatske nacionalne pripadnosti u Bosni i Hercegovini, dajući veliki obol tradiciji očuvanja hrvatske pismenosti. Postao je i ostao jedan od najvećih pionira hrvatske arheologije i heritologije te zaštite običnoga čovjeka pred nadiranjem modernih struja koje su bile protivne hrvatskim nacionalnim interesima.

Uslijed povijesne netrpeljivosti, ratnih sukoba, Ćiro Truhelka je bio osoba čvrstog pouzdanja u čovjekov integritet i mjesto u svijetu. Zemaljski muzej i dandanas opstao je kao institucija upravo zahvaljujući trudu ovog čovjeka uz krilaticu : ‘'Samo umjetnost može odgonetnuti smisao svijeta.''

Prof. Ivan Vrljić