FOTO  Ivan Vrljić: Uskrsnuće - pobjeda nad smrću

 Upravo Kristovo Uskrsnuće, temelj kršćanske vjere promptno govori o čovjekovoj nadi u bolje sutra, patnji koja ima smisao i koja nije rekla svoju konačnu riječ niti doživjela doslovnu preobrazbu ljudskog bitka.

Kristovo Uskrsnuće nije ideal, puka mašta . Ono je realnost , osobitost teologije koja ima izlaza iz čovjekove osobne krize. Krist je doživio kalvariju , patnju, mučenje i gorku smrt. Ali Uskrsnuće je ipak temeljni zahtjev vjere, utjeha od svakodnevnog posrtanja, pada u prolaznost i ništavilo ljudskog postojanja . Sublimirajući suodnos Uskrsnuća i patnje dobivamo stav koji kaže da upravo Uskrsnuće prethodi i nastavlja put spasenja, nadopunjuje vjeru u sutrašnjicu. Postoji dvije verzije shvaćanja uskrsnuća, svjetovno i religiozno poimanje geneze uskrsnuća. Prvotno shvaćanje generira znanstvenu analizu uskrsnuća, relativizira pojam uskrsnuća i negativno se odnosi na tumačenju i znanstveno- sustavnom razmatranju termina Uskrsnuće.

Drugotno shvaćanje stavlja uskrsnuće na pijedestal svih vrijednosti . Čak štoviše uskrsnuće smatra temeljnim postulatom kršćanskog života. Nevezano je li je riječ o kršćanstvu , prirodne religije također se pozitivno odnose na problem definiranja pojma Uskrsnuća. Primitivne religije Uskrsnuće doživljavaju kao opetovani proces u prirodi koji se stalno obnavlja na jedan drugačiji , novi i bolji način. Navezanost na ono materijalno istiskuje čovjekovu duhovnu biogenezu smatrajući ljudsku osobu pukim produktom fizičkih i kemijskih spojeva.

No čovjek u svojoj punini nije samo materija, on je duhovno biće spremno na rad i djelovanje za bolje sutra. Uskrsnuće je motivacija i rezultat čovjekova napora da iznova shvati svijet u svojoj osobitosti. Ovaj život zasigurno ima smisao u Kristovom Uskrsnuću, jer smrt nije kraj našeg putovanja kroz dolinu suza. Ono je prije svega početak bez kraja našeg hoda u beskrajnom svemiru.

Ivan Vrljić/HERCEGOVINA.info