FOTO  Ivan Vrljić: Martin Heidegger – pastir bitka

 Nitko nije obilježio čitavo kataklizmičko 20. stoljeće poput toga poznatog njemačkog filozofa. Mjesec je svibanj ujedno godišnjica njegove smrti i vrijedi se podsjetiti na par činjenica i dvojbi glede Heideggerova nemjerljivog doprinosa europskoj filozofiji prošloga stoljeća. Martin Heidegger, istaknuti njemački intelektualac u povijesti filozofije poznat je po istančanom nazivu - pastir bitka.

Piše: prof. Ivan Vrljić

Bitak se inače u Heideggerovim djelima manifestira kroz otkrivenje životne istine. Pobornicima je filozofije pogotovo zanimljiv Martinov filozofski jezik, pomalo nerazumljiv, opor i odviše težak, a najviše sklon varijacijama i preskakanju misli. Asketizmu sklon, Heideggerov filozofski opus revidira područje mističnoga i pretače ga u nadnaravni svijet iluzija i ideja. Nije uzalud spomenuti ni njegovo futurističko tumačenje pojma tehnologije, s izuzetkom tobožnjega shvaćanja tehnologije kao napretka ljudske civilizacije, ali i svojevrsno otuđenje koje neminovno proizlazi iz tehnološke zbilje. Upravo naše stoljeće, vrijeme androida i wi-fija i s opetovanim problemom umjetne inteligencije i pretjerane robotizacije, koje će zauzeti primat nad čitavim čovjekovim aspektom življenja, potvrdit će Heideggerovo proročanstvo o tehnologiji koja će polako voditi k otuđenju čovjeka od prirode.

Kritičari Heideggerova lika i djela spočitat će mu početnu navezanost uz nacizam koji on sam odgovorno svojim poslijeratnim djelovanjem odbacuje i od njega se kasnijim filozofskim naučavanjem strogo distancira. Loša karma nacizma pratit će ga čitavoga života, čak i poslije smrti. U svom glavnom remek djelu Bitak i vrijeme progovara rečenicom da je upravo jezik kuća bitka. Poznavatelji filozofije jezika, semiolozi i filolozi u njemu će gledati svoga idejnog preteču. Zaključak ostaje jednostavan. Cjelokupno filozofsko stvaralaštvo Martina Heideggera istaknut ćemo ovim riječima: „Filozofija mora biti djelovanje, u suprotnome osuđena je na propast".