JEDINA Europska komisija potvrdila da BiH nije podnijela potpunu reformsku agendu
Generalni direktor direktorata za proširenje u Europskoj komisiji Gert Jan Kopman potvrdio je da jedino Bosna i Hercegovina nije podnijela potpunu reformsku agendu koja je potrebna za dobivanje financijskih sredstava iz Plana rasta Europske unije (EU), zbog čega Sarajevo neće primiti prvu tranšu.
"Nažalost, Bosna i Hercegovina nije podnijela konačnu reformsku agendu, i mi nastavljamo ohrabrivati zemlju da to učini što je prije moguće," izjavio je Kopman govoreći u vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta (AFET).
BiH je 17. rujna poslala Europskoj komisiji dokument koji, prema izvorima RSE, ne ispunjava kriterije da bi bio prihvatljiv za Europsku komisiju.
Prema tim izvorima, Bosna i Hercegovina je poslala nepotpun dokument koji ne odražava sve preporuke Europske komisije.
Osvrćući se na reformske agende drugih zemalja u regiji, Kopman je ocijenio da sve one ispunjavaju kriterije Europske komisije, te da su u nekim aspektima ovi dokumenti "premašili očekivanja Bruxellesa".
Kako je najavio generalni direktor za proširenje, Europska komisija trebala bi sredinom listopada usvojiti reformske agende Albanije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.
Nakon ispunjenja svih potrebnih procedura, omogućit će se da ove zemlje dobiju sedam posto od ukupnog iznosa koji im je namijenjen.
Da bi dobila financijska sredstva iz Plana rasta, svaka država iz Zapadnog Balkana imala je obvezu podnijeti reformsku agendu.
Riječ je o reformama koje se odnose, između ostalog, na vladavinu prava, demokraciju, institucionalne reforme, sprječavanje korupcije i sukoba interesa, kao i poduzimanje potrebnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrebljena.
Plan rasta za Zapadni Balkan najambiciozniji je financijski paket Europske unije vrijedan šest milijardi eura, koji ima za cilj udvostručiti ekonomski rast u tim državama u sljedećih deset godina.
Plan pokriva razdoblje od 2024. do 2027. godine. Od ukupnog iznosa, dvije milijarde eura bit će osigurane kroz grantove, odnosno bespovratnu pomoć, dok će preostalih četiri milijarde eura biti u obliku zajmova s povoljnim kamatnim stopama.
Vezani članci