Nova Alijansa je projekt protiv Hrvata

Drugi čovjek Vijeća ministara BiH i ministar financija i riznice Dragan Vrankić govori o proteklome mandatu, izazovima, ustavnim promjenama, izborima...

U odnosu na prethodne godine povjerenje stranih ulagača sporo se vraća prema BiH, koliko je sporazum s MMF-om važan za popravljanje ovoga odnosa?

Kakvo je stanje u državi u koju žele ulagati, od političkog do makroekonomskog, iznimno je važno za sve ulagače, a posebice za strane. Međunarodni monetarni fond (MMF) se bavi makroekonomskim odnosima i stanjem zemlje, i u tom kontekstu, pri sklapanju aranžmana s MMF-om, nama je bilo najvažnije odašiljanje jasne poruke svijetu investitora da se zemlja nalazi na ispravnom kursu i da u ekonomiji neće doći do velikih ispada, odnosno ugrožavanja makroekonomske stabilnosti. Taj okvir sigurnosti za investiranje bio je potreban, posebice u situaciji kompleksno uređene BiH s nejedinstvenim ekonomskim prostorom. U konačnici, sačuvali smo, a iznimno je važno, makroekonomsku stabilnost i kredibilitet zemlje.

Zanimljivo je stanje u regiji. Hrvatska je prezadužena, a BiH ima sasvim suprotne probleme, prije svega nezaposlenost, mali broj investicija.

Ekonomska kriza je globalna i preživljavaju je visokorazvijene zemlje, a nemojmo zaboraviti da su zemlje regije tranzicijske - kakva im je i ekonomija. Uz to, napomenuo bih - neke od tih zemalja u regiji preživjele su i užasna ratna razaranja, a boreći se oporaviti svoja gospodarstva te sustići predratne razine razvoja, stigle su i refleksije svjetskog kriznog udara. Mi nismo prezadužena zemlja u odnosu na GDP. Naš problem je nedovoljno razvijen realni sektor i velik broj nezaposlenih. Trebamo nova investiranja, a da bi zainteresirani ulagači i došli u zemlju - moramo poboljšati uvjete investiranja odnosno stvoriti konkurentnost, čemu je temelj, kako sam već rekao, politička i makroekonomska stabilnost.

Što su ključni problemi?

Imamo kompleksan javni sustav upravljanja s nedovoljno izgrađenim državnim strukturama, s administrativnim preglomaznim, a tromim aparatom koji puno troši, neujednačen prostor tržišta s neusklađenom legislativom, znači i uvjetima poslovanja… a sve to ulagači prepoznaju, analiziraju… I to ih opredjeljuje hoće li doći. Potrebno je što prije konsolidirati ekonomski prostor, poboljšati regulacijsko okruženje - i popravit ćemo sliku o nama, privući investitore, a otvaranjem novih tvornica, javnih radova, zaposlit ćemo stanovništvo. Iskoristimo našu dobru gospodarsku lokaciju prema EU-u i to što smo još uvijek neotkriven potencijal za investiranje. Kad je zaduženost u pitanju, treba još imati na umu strukturu zaduženja, jer nije isto kad se zadužujete za realni sektor ili u javnu potrošnju. I marka zaduženosti za javni sektor je previše.

Jesmo li dotaknuli dno s krizom?

Ako se misli na ekonomsku krizu, koja je posljedica globalne refleksije, onda imamo znakove blagog oporavka našeg gospodarstva. Svi parametri za prvo polugodište 2010. su u uzlaznoj putanji. Na kraju godine očekujem da će i GDP imati pozitivan trend a da će u istom smjeru nastaviti za sljedeću godinu. Naglasio bih da oživljavanje gospodarstva imamo zahvaljujući i snalažljivosti naših gospodarstvenika naviklih na funkcioniranje u krizi, ali i zahvaljujući trendovima koji su rezultat svjetskih kretanja posebice u zemljama u okruženju te dodatnim mjerama koje smo mi proveli u zemlji.

Je li realno očekivati rast industrijske proizvodnje i kakvi će biti pokazatelji na kraju godine s BDP-om?

Kad je u pitanju industrijska proizvodnja već sam rekao da su pokazatelji u prvom polugodištu pozitivni, i naša je procjena na kraju godine da ćemo imati pozitivan rast GDP-a od 0,5 do jedan (1) posto. I opet bih kazao da je i ovo uvjetovano događanjima u okruženju. Nemamo razvijenu industriju, nego ovisimo o svim gibanjima koja se dešavaju u regiji, zemljama EU-a. Cijene na svjetskom tržištu su porasle - porasla je potražnja za našom robom… i to potvrđuje vezanost gospodarstava.

Počesto ste bili usamljeni u pravcu zahtjeva za jačanjem državnih institucija, a prevagnuli su zahtjevi entiteta. Što Vam to govori?

Nažalost, točno je da sam često bio usamljen kada je bilo pitanje povećanja državnog proračuna, odnosno jačanje državnih institucija. Ali, i dalje smatram da je funkcioniranje državnih institucija u punom kapacitetu u interesu BiH i ni u kojem smislu ne ugrožava unutarnju strukturu zemlje. Dapače, mislim da i entitetima pomaže, iako je i moje uvjerenje da zemlja treba drukčije uređenje. Iz entiteta smo imali različite poruke: RS je apsolutno protiv jačanja državnih institucija, navodeći stalno kako se time ugrožava njihova nadležnosti. FBiH je usvajanjem neracionalnih, nerazboritih odluka stvorila toliku obvezu u proračunu da apsolutno ne misli o državi i državnim institucijama nego vade sebe iz živog blata. I ukoliko nastave ovako, mislim da će je dovesti do kolapsa… No, analizirajući ponašanje i Bošnjaka i Srba, zaključak koji se može izvući je - da i jednima i drugima ovo stanje odgovara te su zadovoljni dvoentitetskim uređenjem države…

Naime, većinu svojih nacionalnih potreba na toj razini često rješavaju preglasavanjem …nauštrb najmalobrojnijih u BiH.

Je li BiH izvukla pouke iz posljednje krize, čini se da nije iskorišteno vrijeme za reformske rezove?!

Naši reformski procesi, nažalost, blokirani su političkim krizama u zemlji. Važno je, radi dugoročne stabilnosti i napretka zemlje, riješiti na kvalitetan način pitanje elementarne - ustavne reforme, osigurati jednaka prava i pravdu za sve narode i građane. Kada to pitanje budemo skinuli s „dnevnog reda“ otklonit ćemo i različita svakodnevna političarenja … A tad će BiH biti moguće brzo provesti kroz potrebne EU integracijske procese i stvoriti od nje jednu modernu srednje razvijenu državu…

Što su glavni razlozi da država ubrzanije ne pokrene velike projekte kao što je koridor Vc?

Sigurno da postoje prostori za velike projekte u mnogim sektorima, i s obzirom na to da nismo prezaduženi, oni su velika šansa za BiH. No, i o tome koji su to veliki projekti za koje smo zainteresirani, u državi se ne može postići politički konsenzus.

Tako, koridor Vc izgrađuje samo Federacija, dok Republika Srpska nije pokazivala zainteresiranost. Sada imamo najavu da RS želi mali dio koridora kroz RS ipak financirati.

Kako gledate na dosadašnji tijek kampanje, stranačke poruke?

Kampanja i stranačke poruke u dobrom dijelu odražavaju našu društvenu stvarnost, opterećenu brojnim problemima s kojima se treba suočiti i tražiti načina za njihovo rješavanje. Također, čini mi se da je iznošenje različitih mišljenja previše popraćeno optužbama, ponekad i teškim, na račun onih koji drukčije misle. Posebice je štetno kad se takve pojave očituju u hrvatskom narodu u BiH - jer nas to dodatno slabi.

U javnost je spominjana mogućnost uspostave nove Alijanse iz koje bi bio izbačen HDZ BiH. Kako gledate na takve projekte?

Nakon izbora 2000. u BiH, utemeljenjem vlasti Alijanse bez hrvatskih legitimnih predstavnika te kasnijeg nametnutoga “Sarajevskog sporazuma” o ustavnim promjenama, kojim je potvrđena mogućnost preglasavanja Hrvata u Vladi FBiH, hrvatski narod u BiH doveden je u podređen i nejednakopravan položaj u odnosu na Bošnjake i Srbe. Licemjerno je govoriti o „ravnopravnosti“ naroda u BiH kad je bošnjačka stranka SDP Zlatka Lagumdžije u 21. stoljeću dvao sa puta izabrala Hrvatima na najvišu političku dužnost hrvatskog člana Predsjedništva BiH - Jozu Križanovića i Željka Komšića. Najavom da će to opet učiniti, ponovnom kandidaturom Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH - koga bi nanovo hrvatskom narodu izabrali Bošnjaci, ismijava se BiH kao zajednica, Ustavom zajamčenih, jednakopravnih naroda. Zato mislim da bi ponovno utemeljene vlasti Alijanse, na način kako je to urađeno 2000. godine, bio projekt protiv stabilne i prosperitetne budućnosti BiH. Najavljene ustavne promjene prigoda su da se na iskustvima nedavne prošlosti isprave spomenute pogreške te osigura kako na papiru, tako i u praksi jednakopravnost hrvatskog naroda sa Srbima i Bošnjacima u BiH.

Mogu li Hrvati izboriti federalnu jedinicu?

BiH je danas podijeljena zemlja na dva dijela, a potreban joj je pravedniji unutarnji etničko-upravno-teritorijalni ustroj. Hrvati BiH, pored svih silnica, koje se suprotstavljaju njihovoj jednakopravnosti u ovoj zemlji moraju uporno tražiti ista mjerila za sva tri njezina naroda. Hrvatska politička jedinica u Bosni i Hercegovini s diskontinuitetom njezina teritorija ili više njih, uz suglasnost i ostala dva naroda u BiH, može biti ostvarena u idućem razdoblju, jer je to najbolji bh. odgovor sadašnjim procesima podjele ove zemlje te ozbiljno pridonijeti njezinoj integraciji u budućnosti. I dugoročnoj stabilnosti.

preneseno sa : www.vecernji.ba