IZBORNE PRIJEVARE Iza 18 sati masovno zaokruživanje praznih listića

Prema svim istraživanjima, očekuje se slab odaziv birača. Toga su itekako svjesni i u političkim strankama pa su odlučili taj nedostatak popuniti na puno jednostavniji način, tako što će se služiti prijevarama. Umjesto da su poradili na svojim programima, stranke su, neke od njih manje, neke više, odlučile trgovati oko biračkih odbora. Ta trgovina oko odbora im se očigledno isplatila, jer nijedna od stranaka se na to nije požalila. Svi su manje-više zadovoljni. O kakvoj trgovini se radi, može se vidjeti po popisu biračkih odbora.

'Višenacionalne stranke'

Na prvi pogled se čini da su odbori višenacionalni jer u njima sjede predstavnici različitih političkih stranaka, ali u stvari nije tako. U praksi gotovo svi odbori su u najmanju ruku jednonacionalni, ili čak u dosta slučajeva jednostranački.
Tako, na primjer, u biračkom odboru 152 A OO6 Kružanj HSP dr. Ante Starčević – pravaši 21. stoljeće predstavlja Haris Crnalić, što nas je iznenadilo jer nismo znali da u Kružnju ova stranka ima svojih simpatizera, i to čak hrvatske nacionalnosti. Također i SDA ima veliki broj hrvatskih predstavnika. U Jasenici je to na biračkom mjestu 151 A 003 na primjer Ilija Filipović, u Cimu Željka Vidić.
Ista stvar je i sa SNSD-om, kojega na Podveležju predstavlja Ćamil Dedić, a svog predstavnika imaju i u Cimu. Iznenadili smo se kad smo u Ilićima zamijetili predstavnika BOSS-a, Željka Bošnjaka koji je čak i predsjednik biračkog odbora, jer nismo uopće znali da ova stranka tako dobro stoji u Mostaru, a pogotovo da ima hrvatske članove u Ilićima. Ovo su samo neki od brojnih primjera koje smo zatekli u rješenju o imenovanju biračkih odbora Izbornog povjerenstva Grada Mostara koje posjedujemo. Iako se radi o klasičnoj trgovini na koju je naš list upućivao još prije mjesec dana, ista se očigledno dogodila. Stranke su trgovale oko biračkih odbora, a trgovina će im se isplatiti 3. listopada.

Kako se “štele” izbori

Naš izvor, dobro upoznat s cijelim procesom 'štimanja' oko biračkih odbora, ukratko nam je ispričao kako se rade te stvari.
- Kako to stranke čine? Vrlo jednostavno, važno je imati svoj birački odbor pod kontrolom. I onda, uglavnom pred završetak glasovanja, tamo negdje oko 18 sati, ako imate svoj odbor, krene zaokruživanje. Popunjavaju se prazni listići, zaokružuje onaj tko treba i ubacuju  se papiri u sandučiće. Naravno, ne ubacuju se svi, nego jedan dio kako to ne bi bilo previše očito. Uglavnom se to radi u ruralnim sredinama gdje je lakše sve izvesti, otkriva naš sugovornik te nastavlja priču.
- Na taj način se i popravlja prosjek izlaznosti na izbore i bez toga bi izišlo sigurno manje od 30 posto ljudi na izbore. Ovako se to sigurno popravi za nekih desetak procenata. Svi manje-više trguju jer narod ne izlazi na izbore. Pogotovo dobro to koriste manje stranke, koje su svjesne da nemaju tu što tražiti, a i ne očekuju nikakve rezultate. Onda oni to dobro naplate, jer mjesto u biračkom odboru se i plaća. Znam da se na prošlim lokalnim izborima cijena odbora kretala po 300 maraka. Sve stranke su podjednako zastupljene i za prodaju se može zaraditi fina brojka. A zamislite ako se prodaje na nekoj većoj razini, ispričao nam je naš sugovornik kako se “štele” izborni rezultati.

Upoznati u povjerenstvu

Da se ovakve stvari događaju, upoznati su i u Središnjem izbornom povjerenstvu, a član SIP-a Vedran Hadžović kaže da je nemoguće dokazati da članovi biračkih odbora rade za političke stranke i da “štele” rezultate.  
- Jako teško je dokazati da oni to rade. Ako bismo mi tražili izjave od tih ljudi, oni bi rekli da rade za te stranke, za koje su kao formalno predstavnici. Mi smo predlagali u dva navrata kad se mijenjao izborni zakon da se mijenja način imenovanja članova biračkih odbora jer nam je to najslabija karika u lancu izbornog procesa. Predlagali smo da oni koji primaju plaću iz proračuna, nastavnici, zdravstveni radnici, iz uprave itd. budu članovi biračkih odbora. Njih bi dobro instruirali kako bi profesionalno radili svoj posao, a ne da budu predstavnici stranaka. Stranke bi trebale imati samo svoje promatrače, pojašnjava Hadžović, ali ti zahtjevi im nisu prošli i stranke su nastavile s trgovinom.
- Evidentno je da oni trguju, pogotovo ovi nezavisni kandidati. Zamislite, nezavisni kandidat za člana predsjedništva ima mogućnost da u cijeloj Federaciji ima svoje predstavnike. A sigurno nema tu infrastrukturu i članstvo koje stoji iza njega, i onda on trguje s tim. Ali jednostavno, to je nemoguće dokazati, kaže Hadžović.
Na pitanje može li se to spriječiti na dan izbora, kaže da je to teško, ali da postoje neki načini.
- E sad, kako to spriječiti? Jedino nazočnošću promatrača. Da oni od početka do kraja promatraju rad, da to bude transparentno i da se ne mogu dogoditi neke nepravilnosti ili nezakonitosti, mišljenja je Hadžović. 

dnevni list