UMJESTO RAZVOJA BUBANJ Sveučilište dobilo zgradu besplatno, sačekali par godina i sada dio prodaju, i nije prvi put
Sveučilište u Mostaru odlučilo je staviti na bubanj kat objekta u Rodoču, koji mu je prije šest godina donirala Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.
Radi se o dijelu objekta u vojarni "Stanislav Baja Kraljević" u Mostaru na parceli označenoj kao k.č. 2589/1, K.O. Rodoč, ukupne površine 591.06 m2, koji je Vlada Federacije 2015. dala na raspolaganje Sveučilištu u Mostaru.
Stupanjem na snagu te odluke Sveučilište u Mostaru je ovlašteno da, samostalno i u svoje ime, pokrene sve postupke koji se odnose na upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama i katastarskom operatu. Očekivalo se, barem tako odluka zvuči, da će Sveučilište u Mostaru koristiti objekt u svrhe razvoja Sveučilišta, no ono što su besplatno dobili odlučili su prodati.
Sveučilište u Mostaru 13. svibnja raspisalo je javni natječaj za prodaju etažiranoga dijela nekretnine Sveučilišta u Mostaru. Predmet natječaja je prodaje etažne jedinice na trećem katu ukupne površine od 591 četvorni metar, koji se sastoji od dva hodnika, dvadeset dva ureda, dva kupatila, a koja se nalazi u kampusu Sveučilišta u Mostaru u Rodoču.
Nekretnina je u vlasništvu Sveučilišta u Mostaru 1/1, a početna kupoprodajna cijena iznosi 1.2 milijuna maraka. Razgledavanje objekta može se obaviti svakim danom od 8 do 15 sati – navodno. Zašto kažemo navodno? Portal Hercegovina.info prijavljivao se mailom kao zainteresirana stranka za obilazak prostorija koje Sveučilište prodaje, no povratnu informaciju nismo dobili, premda je ona, kazali su nam na telefonski poziv Rektoratu, proslijeđena rektoru Zoranu Tomiću.
Zanimljivo, kako se može vidjeti u katastru jedino je ova zgrada u okružju nanovo etažirana, iz čega bi se reklo da se prodaja priprema već duže vrijeme.
Nužno je još dodati da su rektoru dragi mediji javljali da je Sveučilište tražilo zemljište vojarne jer bi “im s pripadajućim objektima bilo od velikog značaja za otvaranje novih studijskih programa koji su poželjni na tržištu rada”. Lijepo bi bilo da sada objasne kako se u cijelu priču uklapa prodaja.
Predmet javnoga natječaja prodaja je Etažne jedinice V III kat, ukupne površine 591,06 metara četvornih koja se sastoji od dva hodnika, dvadeset dva ureda, dva kupatila, a koja se nalazi u kampusu Sveučilišta u Mostaru u Rodoču. Nekretnina je u vlasništvu Sveučilišta u Mostaru 1/1, upisana u ZK uložak broj: 3338 KO Rodoč, Mostar, oznaka nekretnine 195/1000 dijela nekeretnine označene kao kč. 2589/9(opa. čestica iz odluke federalne Vlade) poslovni objekt ukupne površine 1412 metara četvornih povezano sa etažna jedinica V 3 kat, koja se sastoji od dva hodnika, dvadeset dva ureda, dva kupatila, ukupne površine, kako smo gore i naveli 591 četvorni metar. Početna kupoprodajna cijena iznosi 1.200.000.
Kada su u pitanju uvjeti prodaje navodi se da pravo sudjelovanja u postupku javnoga natječaja imaju osobe koje po važećim propisima mogu steći pravo vlasništva na nekretnine i uplate jamstvo u traženome iznosu. Kriterij za izbor najpovoljnijega ponuditelja jest visina ponuđene cijene u postupku javnog nadmetanja, uz uvjet da ispunjava i sve druge uvjete javnog natječaja. “U slučaju odustanka prvoga ponuditelja, najpovoljnijim ponuditeljem smatrat će se sljedeći ponuditelj koji je ponudio najvišu cijenu, uz uvjet da prihvati najvišu ponuđenu cijenu prvoga ponuditelja”, navodi se dalje u natječaju.
Jamstveni iznos je 120 tisuća maraka, a sudioniku koji ne ostvari pravo na kupovinu nekretnine uplaćeni jamstveni iznos vratiti će se u roku osam dana. Veličina jamstva govori u prilog tome da prostor mogu kupiti samo veliki, te da je moguće da se već zna tko će ga kupiti. Uz prijavu na javni natječaj potrebno je priložiti dokaz o uplaćenome jamstvenom iznosu i navesti iznos ponude u konvertibilnim markama za predmet prodaje. Rok za podnošenje prijava istekao je 31. svibnja.
Na naš ponovljeni poziv da nam se omogući razgledanje nekretnine u svrhu kupnje, te informacija je li prostor prodan i kome ponovno nas upućuju na mail, na koji smo se već prijavljivali, a nikad nismo dobili odgovora. Biti će zanimljivo svakako pratiti kome je poklonjeni prostor Sveučilište koje se u njemu trebalo razvijati u konačnici prodalo.
Novi-stari rektor
Senat Sveučilišta u Mostaru nedavno je izabrao prof. dr. Zorana Tomića, redovitog profesora, za rektora Sveučilišta u Mostaru na novi četverogodišnji mandat. Osim na stranici SUM-a nikome nije jasno gdje je još i je li natječaj za rektora uopće bio objavljen, komentira naš izvor sa Sveučilišta, koji nam se obraćao i oko prodaje prostora.
Inače, kada je Tomić prvi puta izabiran natječaj je bio objavljen i na stranicama Službe za zapošljavanje, što ovaj put nije bio slučaj.
Tomić nikada nije krio privrženost HDZ-u BiH, te predsjedniku Draganu Čoviću, bez čega naravno ponovno i ne bi bio izabran. Izboru dosadašnjeg rektora Tomića na novi mandat prethodilo je izlaganje programa koji je nazvan „Vizija Sveučilišta“.
„Potrebna nam je nova vizija, vizija koja uključuje novo dimenzioniranje uloge sveučilišta u društvu“, istaknuo je rektor Tomić naglašavajući kako se puno toga izmijenilo u društvu pa tako i u visokom obrazovanju.
Svoj program rektor Tomić podijelio je u osamnaest dijelova ukazujući na nove oblike organizacije i korištenje resursa Sveučilišta. U narednom četverogodišnjem mandatu osmišljavat ćemo novu strategiju ali Sveučilište čeka i međunarodna akreditacija kao i akreditacija studijskih programa. Središnje mjesto programa posvećeno je obrazovanju i nastavi.
Naglasak je stavljen na kvalitetno i inovativno obrazovanje, pokretanje više interdisciplinarnih diplomskih i doktorskih studija, dualno obrazovanje kao i perspektiva novih studija, prije svega sveučilišni studij glazbene umjetnosti i Sveučilišni studij kazališne i filmske umjetnosti.
Na području znanstvenog, umjetničkog i stručnog razvoja istaknuta je važnost istraživanja i transfer tehnologija i inovacija, izgradnja znanstvene infrastrukture, umjetničkog stvaralaštva i dr. Jačat će se ljudski potencijali na SUM-u, poručio je rektor Tomić naglašavajući snažnu poslovnu inicijativu i suradnju s gospodarstvom. Upravljanje kvalitetom ostaje strateško područje rada Sveučilišta kao i međunarodna suradnja.
Istaknuo je da će Sveučilište u Mostaru jačati i svoju društvenu ulogu kroz društvenu integraciju, snažno podupirati rad dislociranih centara u Srednjoj Bosni i Posavini, a težište će se staviti na povećavanje projekata na Sveučilištu u Mostaru.
Kako se pokretanje više interdisciplinarnih diplomskih i doktorskih studija uklapa s rasprodajom imovine Sveučilišta nije jasno, posebno ako se pod tim terminima nekoć tražila imovina u Rodoču.
Prodavalo se i za prethodnika
Sličnih problema bilo je i za Tomićeva prethodnika Vlade Majstorovića. Ako ćemo se vratiti u 2011. vidjeti ćemo da je skoro 1000 mještana naselja Jasenica potpisivalo peticiju protiv izgradnje kazneno-popravnog zavoda zatvorenog i poluotvorenog tipa u Jasenici, te su se tadašnjem rektoru obraćali pismom, te ga javno prozivali zbog prodaje imovine Sveučilišta. Danas ni toliko hrabrosti nema.
“Poštovani rektore Majstorović, Krizni stožer udruga građana protiv gradnje Kazneno-popravnog zavoda zatvorenog i poluotvorenog tipa u Jasenici ogorčena je Vašim ignoriranjem i nezalaganjem za interese Sveučilišta, odnosno studenata koji bi trebali biti jamstvo svjetlije budućnosti Bosne i Hercegovine. Naime, šutke ste prešli preko čina predaje nekretnina koje su u posjedu Sveučilišta u Mostaru federalnom ministarstvu pravde za gradnju Kazneno-popravnog zavoda zatvorenog i poluotvorenog tipa", navodili su potpisani Jaseničani.
Naime, odlukom Vlade FBiH 776/06 od 14.studenog 2006. Sveučilištu u Mostaru dodijeljen je dio vojarne ''Stanislav Baja Kraljević'' u Mostaru, i to zemljište označeno kao K.Č. 2028, površine 12.179 m2 i K.Č. 2589, površine 2.132.043 m2 K.O. Rodoč sa pripadajućim objektima na navedenom zemljištu, izuzev objekata broj 4, 5, 6, Prijavnice i kapele – Sveučilištu u Mostaru.
“Na površini koju ste olako prepustili, mladi ljudi su mogli stjecati nova znanja”, pisano je javno Majstoroviću. Ista tema, ista meta, isto mjesto, isto odstojanje i nakon deset godina.
Mladi ljudi mogli su stjecati znanja na ovoj lokaciji u predgrađu Mostara, a Sveučilište se širiti i razvijati. Međutim, studenata je sve manje, a kako se čini i Sveučilišne imovine.
Vezani članci