Niti jedna veća Fotonaponska elektrana, odnosno velika solarna elektrana sa područja Mostara još nije priključena na elektrodistributivnu mrežu.
Među njima su i velike solarne investicije tvrtke Pozitron na području Pologa.
Glavni razlog za to je činjenica da u blizini tih solara, primjerice na Međinama, Pologu, Prigrađanima, na Planinici, Raškoj Gori, Krivodolu i Kozicama nema izgrađene infrastrukture, odnosno trafostanica potrebnih za priključenje na mrežu.
Izgradnja trafostanice nije nimalo jeftina. Pitanje je samo tko ih koristi i tko ih plaća. Investitori bi prema pravilnicima FERK-a i Elektroprijenosa BiH, trebali sami snositi troškove izgradnje trafostanice i priključnog dalekovoda.
Trafostanicu gradi investitor jer se bez nje ne može priključiti na mrežu. U slučaju trafostanice Pozitrona na Pologu koja je u izgradnji, čak su dodana četiri nova stuba da bi se jednostavnije uključio na Dalekovod Čule - Široki.
Osnovnom matematikom prikazano, što je trafostanica bliža dalekovodu, to je trošak gradnje iste i priključka za investitora niži.
Na primjeru solara izgrađenih na Pologu u vlasništvu tvrtke Pozitron pokazat ćemo kakvu su grešku u koracima izveli investitori i njihovi pomagači iz 'struke' i politike.
Naime već je poznato kako se zloupotrebljavaju neka pravila kod nadležnosti oko izgradnje fotonaponskih elektrana. Zahvaljujući rupi u zakonu, prema kojoj je jedinica lokalne samouprave zadužena za izdavanje dozvole za FNE jačine do 4,99 MW, investitori parceliziraju i grade po nekoliko takvih jednu pored druge, te na kraju dobiju megasolare na mjestima na kojima oni nisu nikada bili predviđeni.
Za sve FNE iznad 4,99 MW nadležni su županije ili Federacija BiH, no naravno investitorima je puno brže i lakše pregovarati sa gradonačelnicima i načelnicima općina.
Investitori koriste taj poklon da paralelno prave nekoliko takvih elektrana jednu pored druge, te dobivaju elektranu veće snage, a izbjegavaju traženje dozvola sa županijske i federalne razine.
Ono na što očito nisu računali u početku je činjenica da pored svoje fotonaponske elektrane moraš imati izgrađenu i prikladnu trafostanicu za priključenje na mrežu. Ali za trafostanice jedinica lokalne samouprave ne može izdati dozvole. Trafostanice se najprije moraju unijeti u županijske prostorne planove, a tek nakon toga se mogu izdavati dozvole za njihovu gradnju.
Kao što se može vidjeti na fotografijama Pozitron je svoju trafostanicu na Pologu već skoro završio, a da ona nije unesena u prostorni plan županije. Postavlja se pitanje na osnovu čega, od koga je dobio dozvolu i kako se može graditi mimo prostornog plana. U katastru se može provjeriti kako je čestica 6679/1 na kojoj se gradi ta trafostanica u vlasništvu JP Šume Herceg Bosne, kategorizirana kao pašnjak pete klase.
Pod pritiskom investitora koji su shvatili da su malo požurili, lokalne vlasti, kao i Vlada HNŽ pristupili su rješavanju tog problema. Način na koji su to pokušali izvesti je sljedeći:
Vlada HNŽ predložila je izmjene i dopune prostornog plana. Napravljen je nacrt dopune i studija koja služi kao stručni temelj. Nakon toga je održana javna rasprava u prostorijama Skupštine HNŽ o Dopunama prostornog plana Hercegovačko-neretvanske županije o lokacijama fotonaponskih elektrana, o područjima najbolje iskoristivosti i sl.
Međutim, dubljim uvidom u dokumentaciju, nameće se jedan logičan zaključak, a to je kako je cilj ove Dopune Prostornog plana na razini HNŽ zapravo samo što prije progurati dozvole za trafostanice.
Županijska razina bi prema tvrdnjama dobro upoznatog izvora (podaci poznati redakciji Hercegovina.info) bila preskočena i ovoga puta, no problem na koji se nije (na vrijeme) računalo je da dozvolu za trafostanice ne mogu izdavati jedinice lokalne samouprave tj. općine i gradovi.
Izvor Hercegovina.info tvrdi kako je investitorima i političarima koji im pogoduju potrebno što prije ubaciti pozicije trafostanica u Prostorni plan HNŽ-a kako bi mogli dobiti dozvole za njih i izgraditi ih, a kako smo već rekli, općine i gradovi ne mogu im izdati te dozvole.
Zato su sad u problemu.
"Gradovi i općine im mogu dati svoju suglasnosti na njih i ugraditi ih u svoje općinske/gradske planove, ali im ne mogu izdati dozvole za njihovu gradnju. To je nadležnost samo i isključivo županije. Zato su oni pokrenuli svu ovu priču na razini HNŽ. Inače oni nikako ne bi konzultirali HNŽ, sve bi 'riješili' s gradovima i općinama", tvrdi dobro obaviješteni izvor ovoga portala.
Cijela javna rasprava odvukla je pozornost javnosti na solarne lokacije u ovoj županiji, a poanta priče je da se crtaju trafostanice na mjesta gdje su tajkuni već postavili solare. HNŽ im je potrebna samo da ta mjesta ozakoni i da se krene graditi.
Prave pozicije fotonaponskih elektrana određuju i odredit će samo i isključivo gradovi i općine, a Županija im treba samo da provuku mrežu trafostanica u Prostorni plan županije, sukladno svojim potrebama, kako bi dobili dozvole za njih. To su trafostanice 35/10, i one su isključivo u nadležnosti županije.
Nadležnosti nad dalekovodom jasno su podijeljene. One od 35 do 220 kV sa trafostanicom nadležnost su županija, oni preko toga odnosno 220 kV i više u federalnoj su nadležnosti.
Primjera radi, sve trafostanice u planovima Grada Mostara savršeno se uklapaju u već izgrađenu mrežu fotonaponskih postrojenja. Mamićeve izgrađene solarne elektrane (još) nisu spojene na mrežu premda se započelo sa izgradnjom trafostanica dok se čeka da one na legalan način uđu u prostorni plan HNŽ, odnosno da se međusobno 'usklade' lokacije trafostanica na županijskom planu i gradskoj suglasnosti i da one prorade, te da se tajkunska investicija krene isplaćivati. Sve dok trafostanice nemaju dozvolu, velike fotonaponske elektrane proizvode gubitke svojom neaktivnošću.
U praksi su investitori sa vladajućim dogovorili parcelizaciju na razini grada/općine. Jedinice lokalne samouprave dopuštaju investitorima da rade što i kako žele, te počinju radovi na kopanju i krčenju. Iste jedinice lokalne samouprave tada u svoje prostorne planove dodaju trafostanice u neposrednoj blizini tih solarnih elektrana.
Međutim, kad su već radovi odmakli daleko, shvaćaju da imaju problem i da je za trafostanice 35/10 potrebna dozvola i usklađenost sa planom višeg reda – sa županijskim prostornim planom.
Poslali smo upit ministru građenja i prostornog planiranja HNŽ, Bekiru Isakoviću. Zanimalo nas je između ostalog i je li njegovo Ministarstvo dalo suglasnosti na izmjene i dopune prostornog plana Općine Mostar 2012. i 2022. godine (u dva navrata). Iako smo upit poslali 18. ožujka, odgovor nikada nismo odbili.
Isakovićevo ministarstvo angažiralo je Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša HNŽ da pokrene izmjene prostornog plana HNŽ i da se sve ove trafostanice ugrade u Prostorni plan županije. Njihov nacrt možete u cjelosti pročitati na poveznici ispod.
Nacrt dopune Prostornog plana objavljen je u siječnju 2024. a izrađen je na temelju Odluke o pristupanju izradi dopune prostornog plana HNŽ („Službene novine HNŽ“ broj: 14/2023).
Nositelj pripreme je Ministarstvo građenja i prostornog uređenja, a nositelj izrade je Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša HNŽ. Direktor Zavoda je Jaroslav Vego, a stručni tim koji je izradio ovu dopunu broji šest članova, Silvanu Ćavar, Martinu Milićević, Almira Šošu, Vesnu Raspudić, Josipa Zovku i Vesnu Bokšić.
Zavod angažira vanjskog suradnika, tvrtku Ecoplan Mostar koja izrađuje studiju koja služi kao stručna podloga za izradu ove dopune, plaćenu 6.400 KM.
U Ecoplanovoj studiji vidljivo je kako mreža trafostanica, savršeno odgovara realnom stanju, tj. nacrt za mrežu je preuzet iz planova nižeg reda. Jednostavno su lokacije trafostanica kopirane iz planova općina i gradova u ovaj Nacrt dopune Prostornog plana HNŽ.
U sadržaju Dopune pod točkom 6.2. nalazi se kartografski prilog "Dalekovodi i trafostanice 35 i 110 kV koji možete pogledati na poveznici ispod:
6.2 Energetika - Dalekovodi... by Uredništvo hercegovina info
U tekstu dopune samo je na jednom mjestu spomenut termin "Trafostanice" i to u dijelu u kojem stoji: "Na svakoj parceli potrebno je izgraditi pripadajuću infrastrukturu koja podržava rad fotonaponske elektrane. Lokacije trafostanica, priključnih trasa i način priključenja na mrežu određuju se idejnim projektom".
Kako bi ojačalo kapacitete mreže, državno poduzeće Elektroprijenos BiH ove godine planira ukupne investicije od skoro 500 milijuna KM. Investicije se uglavnom odnose na izgradnju transformatorskih stanica i dalekovoda. Pojedini projekti su djelomično realizirani u prethodnim godinama kroz prethodne planove investicija (47.201.510 KM), dok je za realizaciju investicija u 2024. godini predviđeno 421.667.291 KM (operativna sredstva).
Vezani članci