Datum je bio 11. veljače 2022. godine, sjednica Gradskog vijeća Mostara je bila 18. redovna, a treća točka dnevnog reda pod nazivom "Odluka o donošenju i provođenju izmjena i dopuna prostornog plana općine Mostar" usvojena je bez rasprave, sa 28 glasova za, pet suzdržanih i niti jednim protiv.
A sadržaj odluke, iako predstavljen kao minoran, omogućio je neke ogromne izmjene. U tekstu odluke tako je navedeno:
"Članak 1.
Skladno Odluci o pristupanju izradi izmjena i dopuna Prostornog Plana općine Mostar (,,Službeni glasnik Grada Mostara" broj 20/21) i Odluci o dopuni odluke o pristupanju izradi izmjena i dopuna Prostornog Plana općine Mostar („Službeni glasnik Grada Mostara" broj 20/21) Izmjene i dopune Plana se izrađuju za vanurbano i urbano područje Grada Mostara i odnose se na: na područjima koja su prostornim planom predviđena za postavljanje vjetroelektrana mogu se postavljati na istim lokacijama i solarni paneli".
Pred vijećnike je tada izašao i Salem Bubalo, tadašnji šef Zavoda za prostorno uređenje Mostara, te vijećnicima pojasnio: "...Na tom dijelu je bila bitna točka da se na lokalitetima koji su definirani kao vjetroparkovi mogu postaviti i solarni parkovi koji bi faktički mogu reći, na jedan dupli okvir iskoristili taj prostor od vjetroparka, a to je uvjetovano određenim tehničkim okolnostima koje se na terenu diktiraju i ako se taj poduhvat može izvesti, on je tako i definiran".
Ta je odluka, prisjećaju se danas neki od vijećnika koji su glasali 'ZA' njima bila prezentirana kao pozitivna po okoliš. Naime, na primjeru Vjetroelektrane Podveležje, rečeno im je kako bi dozvola da se uz postojeći vjetropark izgradi i solarni, te bi se na taj način uštedjelo na prostoru, a proizvodilo više energije iz obnovljivih izvora.
Kompletna izmjena prostornog plana bazirana je na energetskoj studiji koju su 2010. izradili stručnjaci iz Energetskog instituta Hrvoje Požar iz Zagreba. Tadašnja mostarska gradska vlast, odnosno Zavod za prostorno uređenje Grada Mostara naručila je ovu studiju, i ona je završena 13. lipnja 2010.
Studiju je financirala Svjetska banka, a ovaj Institut iz Zagreba dao je najbolju ponudu.
Kompletnu studiju možete pročitati ovdje:
Hrvoje Požar Energetska Studija Mostar by Uredništvo hercegovina info on Scribd
Studija detaljnom analizom utvrđuje lokacije pogodne za vjetroelektrane, solarne elektrane i hidroelektrane. Takva studija je ugrađena u prostorni plan Grada Mostara 2012. godine bez javnih rasprava u mjesnim zajednicama na čijem su području planirana ovakva postrojenja.
Studija Hrvoje Požar je na preko 300 stranica jasno definirala makro i mikro lokacije za solare, te navodimo dio sa stranice 72. gdje je izričito jasno rečeno kako je i sedam lokacija za solarne elektrane puno za Grad Mostar:
5.3. Eliminirane lokacije
Inicijalni odabir lokacija izdvojio je ukupno sedam makrolokacija „većih“ sunčanih elektrana,
što predstavlja relativno mnogo lokacija u odnosu na ukupno područje Grada Mostara. Sve
inicijalno odabrane lokacije zadovoljavale su kriterije sa stanovišta zaštite okoliša, te temelju
njih nije bilo moguće eliminirati točnu lokaciju. Zbog toga, iz daljnje analize i ocjenjivanja
eliminirana je lokacije SE6 – Polog – Donji – istok zbog konfiguracije terena, odnosno
smještaja na nagnutom terenu u smjeru jug-jugozapad.
Iz ove studije jasno se da iščitati da je dovoljan broj makro lokacija za solare i da se iz daljnje analize izbacuje dio Pologa (Međine).
Međutim Grad Mostar 1/2022 prilikom izmjena i dopuna postornog plana baš na području Pologa, koje su stručnjaci skroz eliminirali iz studije ucrtava ogromnu površinu za solare. Nakon toga kreću lavine koncesija i gradnja investitora, a među kojima su i Zdravko Mamić, Grad Mostar i mnogi drugi, pa vrijedi podsjetiti na havariju koja se nedavno dogodila na Međinama, upravo zbog nagnutosti površine i oborinskih voda na koje je upozoreno još 2010. godine.
Međutim, najveći problemi nastaju upravo spomenutim izmjenama prostornog plana iz veljače.
Iako je studija Instituta Hrvoje Požar na kojoj su radili vrhunski stručnjaci iz oblasti energetike jasno propisala 18 makrolokacija na području Mostara koje su pogodne za gradnju vjetroelektrana, te sedam lokacija za solarne elektrane, ovom izmjenom na svim je lokacijama odobrena gradnja solarnih elektrana.
Konkretno, solari su od početka bili predviđeni na lokacijama Pijesci – Dostovine, Gubavica – Kneževina, Gubavica – Čeline, Slipčići – Grabovina, Miljkovići – Kozice - istok, Prigrađani – sjever, te Rodoč-Tetanj-istok. Vjetroelektrane su bile predviđene za lokacije Čaprljuga, Velika Greda, Jastrebinka, Planinica, Pločno, Kozice, Krivodol, Biorine, Grabovina, Kresovina, Hum, Ošljak, Konovice, Kokorina, Podveležje, Ljupčina, Lokvice i Sveta gora- Merdžan glavica.
Jednom naizgled malom odlukom Gradskog vijeća, otvorila se mogućnost da se solari grade na 25 lokacija. I to na 18 lokacija na kojima nikada nisu bili ni predviđeni!
Treba spomenuti i kako je u tih nešto više od 13 godina od objave studije na području Mostara izgrađen samo jedan vjetropark- onaj u Podveležju. I u sklopu njega, unatoč činjenici da nakon ove odluke Gradskog vijeća, imaju pravo na to, Elektroprivreda BiH nije postavila solare.
Ali zato su ih na mjesta predviđena za vjetroelektrane počeli postavljati privatni investitori.
Nekoliko je primjera, a mi ćemo izdvojiti dva.
Na brdu iznad Raštana, počeli su ozbiljni radovi ravnanja brdske površine za instalaciju solara.
Ovo područje uopće nije bilo obuhvaćeno studijom instituta Hrvoje Požar. Gradsko vijeće Mostara 2012. godine je donijelo odluku da se na tom lokalitetu mogu graditi vjetroelektrane. To se može provjeriti i u Službenom glasniku Mostara iz 2012.
Odlukom iz 2022, Službeni Glasnik 2/2022 Grada Mostara omogućio je da se na tom lokalitetu mogu graditi i solari. Napravljena je parcijalizacija i onda su izdane dozvole za 8x999 kW, odnosno osam pojedinačnih elektrana snage po 1 MW, odnosno 8MW ukupne snage. Bez parcijalizacije za dozvole bi bila nadležna Hercegovačko-neretvanska županija, jer je nadležnost za sve preko 5 MW na županijama, te je na elegantan način zaobiđen ovaj 'problemčić'. Inače, investitor je Ivan Dragoje, vlasnik tvrtke Config, o kojem smo već pisali.
Drugi primjer nalazimo u Miljkovićima, odnosno zaseoku Kozice.
Originalna studija na ovom je lokalitetu planirala vjetroelektranu, a odlukom Grada Mostara je naknadno dozvoljena i gradnja solarnih elektrana. Studija je 2010. predvidjela vjetroelektranu snage 26 MW. Trenutno na toj lokaciji niču, odnosno izdane su dozvole za solare snage 162 MW!
Pritom, u oba slučaja, i Miljkovići- Kozice i Raštani, stanovnici nam kažu kako nisu održane javne rasprave u samim Mjesnim zajednicama na kojima bi se i njih pitalo slažu li se oni s tim izmjenama.
Slična situacija je i sa Planinicom, dijelom MZ Vihovići. Na toj lokaciji također su originalno predviđene vjetroelektrane, da bi mještane iznenadilo ucrtavanje nekih novih kota.
Tomislav Džidić ispred mjesne zajednice Vihovići kojoj pripada područje Planinice, a na kojem su odlukom iz 2022. predviđeni i solari i vjetroelektrane kaže kako su za izmjene prostornog plana mještani saznali posljednji.
"Vjetroelektrane su bile uvrštene u studiji instituta Hrvoje Požar, ali mi to kao mještani nismo znali. To smo saznali tek kada smo vidjeli da su neke mape ucrtane i da su na njima ucrtane nove kote. To je bilo prije par mjeseci i shvatili smo da su to omeđene solarne elektrane. Jedna od tih elektrana nam ne ugrožava djedovinu, i protiv nje nemamo ništa, međutim druge su jednostavno obišle oko naših parcela na par metara, tako da su onemogućile mještanima da ikako dođu do svojih posjeda".
Kaže kako su hitno tražili prijem kod gradonačelnika kada su vidjeli što im se sprema.
"Mario Kordić nas je primio i imali smo konkretan razgovor. Rekli smo mu da ta mapa koju je radio Hrvoje Požar je stavljena da obuhvati područje čitave Planinice, ali nitko nam nije rekao da će se to raditi preko kuća, preko privatnih parcela. Međutim, netko je od ovih crtača mapa to unio i mi smo protiv toga. Mislim da ćemo se mi izboriti jer kod nas još nije počelo s gradnjom, tako da mislim da ćemo uspjeti spriječiti te nezakonite radnje".
Džidić kaže kako je na sastanku i sam gradonačelnik potvrdio da nešto s tim mapama nije u redu.
"Gradonačelnik Kordić nas je primio i vidio je da nešto sa tim ucrtanim područjima nije u redu i on se složio s nama. Rekao je da ni njemu nije jasno kako je do toga došlo i izgleda mi da je on na našoj strani da se to riješi", tvrdi Džidić.
No neki datumi, odnosno sumnjivo kratak protok vremena između objave ove odluke i prvih urbanističkih suglasnosti za gradnju solara na područjima predviđenima za vjetroelektrane ukazuju na to da je gradonačelnik jako dobro znao što će se dogoditi odlukom iz veljače 2022. čiji je na kraju krajeva on predlagač.
Naime, odluka je objavljena u Službenom glasniku Mostara 25. veljače 2022. dok je prva urbanistička suglasnost za tvrtku Energo Sunce izdana već 16. ožujka iste godine. Tvrtka je suglasnost zatražila 14. ožujka, a dozvola im je omogućena za dva dana.
Uz zahtjev su priložili: Kopiju katastarskog plana iz 2021. godine, zatim suglasnost JP Elektroprivreda HZHB iz 2021. godine, te idejni projekt izrađen od strane Tehnozaštita Mostar, također iz 2021.
Zanimljivo je kako su u tako kratkom roku imali spremnu svu dokumentaciju koja je pripremljena 2021. godinu dana prije nego što su vijećnici uopće izglasali promjene u prostornom planu koje su im omogućile gradnju na toj lokaciji.
Izdavanje suglasnosti Grad pravda ovako: "Po prijemu zahtjeva izvišen je uvid u postojeću plansku dokumentaciju te je utvrdeno da se predmetna parcela nalazi u obuhvatu Prostornog plana općine Mostar ("Službeni glasnik SO-c Mostar broj 11/90, "Službeni glasnik Grada Mostar" broj: 11/12,2/22), što čini temelj za utvrdivanje urbanističko-tehničkih uvjeta, koji su sastavni dio ovog Rješenja."
Na taj način, lokacija za koju je struka kazala kako je pogodna za gradnju manje vjetroelektrane postala je lokacija koju će gotovo u potpunosti prekriti solarni paneli.
Zanimalo nas je i što na sve to kažu autori originalne studije, te smo došli do sugovornika iz Instituta Hrvoje Požar.
Kažu kako u studiji nisu uopće obrađivali gradnju vjetroelektrana i sunčanih elektrana na istom području (ponajviše zbog konfiguracije terena), ali postoji mogućnost da su se neke lokacije preklapale. Ako konfiguracija terena dopušta, naš sugovornik Andro Bačan iz Energetskog instututa Hrvoje Požar kaže kako osobno smatra da je plus ako se područje ispod vjetroagregata iskoristi za gradnju sunačnih elektrana.
"Od izrade studije prošlo je 15 godina, a u tom vremenu je došlo i do promjene razmišljanja i tehnologije. Riječ je o desktop studiji koju smo radili tri mjeseca. Solar i vjetar mogu koegzistirati i to nije sporno. Praksa je uvijek da prilikom gradnje prvo ide vjetar, pa onda solar, najprije zbog tehničkih razloga, zasjenjenja i nekih dodatnih tehničkih kriterija. Kad se gleda utjecaj na okoliš, imate različite utjecaje vjetra, i različite utjecaje solara. Utjecaj vjetra je primarno na avijaciju, odnosno šišmiše i ptice, a utjecaj solara je na staništa kopnenih životinja i korištenje zemljišta", objašnjava Bačan stručni dio.
Iako je od izrade studije prošlo dosta vremena, jasno se prisjeća jednog detalja. "Mi smo u studiji predlagali postavljanje solara na ravna zemljišta slabe uporabne vrijednosti" kaže on.
Na naš upit je li prije donošenja ovakve odluke trebalo izraditi novu studiju, odgovara:
"To je pitanje za Gradsko vijeće. Jesu li imali neku stručnu podlogu? Ja bih osobno volio da se odluke donose na kakvoj- takvoj neovisnoj stručnoj osnovi. Po meni je trebalo svaku tu lokaciju ponovno razmotriti. Kad gradite solare na mjestu predviđenom za vjetar to je obično na visokoj nadmorskoj visini, već u samoj tehničkoj provedbi vi se susrećete sa milijun pitanja. Protok vremena je 15 godina i neke stvari je trebalo ponovno razmotriti. Ne kažem da bi nužno došli do nekih novih saznanja, ali bi imali bolji pregled cijele situacije" kaže jedan od autora studije.
Vezani članci