LUKA IZ KOJE POLIJEĆU SAMO PTICE Tko je Zračnoj luci Mostar slomio krila

Zračna luka Mostar – red letenja prazan. Slika koja govori više od tisuću riječi. 60 zaposlenih, zrakoplovi prizemljeni, a Hercegovci lete iz Splita, Dubrovnika i drugih gradova. Tko je Zračnoj luci Mostar slomio krila, zašto zrakoplovi ne lete i kada će letjeti pitanje je na koje nitko nema preciznog odgovora. Bivše rukovodstvo, sadašnje rukovodstvo, vlast i oporba imaju različita mišljenja, no zajedničko je da nitko ovakvom Zračnom lukom nije zadovoljan. 

Ravnatelj optimističan

“Trenutno zračna luka broji 60 djelatnika što je minimum zadovoljavanja potreba operativnih službi i funkcioniranja zračne luke. Zračna luka Mostar nije na proračunu i financira se od pružanja usluga zrakoplovnim kompanijama. Međutim u ovoj situaciji koja je globalno utjecala na pad prometa i prizemljila mnoge zrakoplove pa i utjecala na gašenje određenog broja zrakoplovnih kompanija koje nisu mogle podnijeti pritisak zbog pada prihoda i mi se izravno suočavamo s nemogućnošću ostvarivanja prihoda i financijske samoodrživosti. Kako bismo ipak uspjeli opstati i biti spremni na uvođenje novih operacija, kada se situacija normalizira, dodijeljena su nam određena sredstva od strane Vlade Federacije BiH preko Federalnog Ministarstva prometa i komunikacija za neke kapitalne i tekuće izdatke, te od strane Vlade HNŽ kroz Ministarstvo prometa i veza HNŽ i Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša te Grada Mostara”, kaže direktor Ivan Ljubić koji je u Zračnoj luci Mostar naslijedio Marina Raspudića.

Nadaju se nekim čarter letovima, te su najavili letove iz Italije, Poljske i Irske tijekom ljeta.  
“U stalnom smo kontaktu s nekoliko niskotarifnih kompanija i nadamo se da ćemo u skorijoj budućnosti ostvariti poslovnu suradnju. Za kolovoz i rujan ove godine najavljeni su charter letovi iz Italije, Poljske i Irske čija će realizacija ovisiti o zakonskim i drugim propisima vezanim za ograničenja putnika uzrokovanih pandemijom COVID-19”, ističe Ljubić. 

2020. godine je bila porazna, zbog pandemija je cijeli svijet stao. No, ruku na srce, posao u Zračnoj luci Mostar nije cvjetao ni prije pandemije, no ona je dodatno otežala situaciju.  

“U prva četiri mjeseca 2019. godine imali smo promet od 2040 putnika, dok smo u prva četiri mjeseca 2020. godine imali promet od 804 putnika”, priča Ljubić. U srpnju se očekuju letovi Eurowingsa Mostar-Düsseldorf.  

“U bliskoj budućnosti možemo očekivati povezivanje i s nekim drugim gradovima u Europi, naravno sve ovisno o epidemiološkoj situaciji i uvedenim ograničenjima putovanja koji izravno utječu ne samo na zračne luke već i na zrakoplovne kompanije”, kaže Ljubić. Upitan kako vidi Zračnu luku Mostar u budućnosti, odnosno hoće li doći vrijeme kada će Hercegovci iz Mostara putovati gdje žele, a ne iz Dubrovnika, Splita, Sarajeva preciznog odgovora nema.

“Prije izbijanja pandemije Zračna luka je imala nekoliko redovitih linija i određeni broj sezonskih chartera. Postojale su poveznice s mnogim europskim destinacijama (preko Zagreba i njemačkih gradova) i za poduzeće koje pruža usluge prihvata i otpreme putnika i zrakoplova zrakoplovnim kompanijama sigurno je u cilju da svojim korisnicima putovanja učine dostupnim i bržim. Međutim to u najvećoj mjeri ovisi od same zrakoplovne kompanije koja istraživanjem tržišta i izračunima isplativosti neke linije odlučuje o uvođenju novih letova”, smatra Ljubić. Zračna luka Mostar u 88-postotnom je vlasništvu Grada Mostara. 

I gradonačelnik Kordić nekad letio iz Mostara

O njezinoj stagnaciji, te činjenici da Mostarci do željenih adresa putuju iz drugih gradova pitali smo novog gradonačelnika Marija Kordića. Upitan kada će Mostarci letjeti iz svog grada, te kakve planove i vizije ima gradonačelnik odgovara:
“Zračna luka Mostar je u nekakvoj mojoj agendi, i mislim da je ona nešto što je neminovno kada je u pitanju razvoj regije, s naglaskom i na turizam. Trudimo se jako da pokušamo Zračnu luku držati živom, da dočeka neka bolje vremena”, kaže Kordić.

Djeluje da prilično objektivno gleda na ovu temu, jer priznaje da ni prije pandemije rezultati Zračne luke Mostar nisu bili sjajni, a pandemija ju je samo otežala. 

“Pandemija nas je dovela u situaciju da pokušamo preživjeti do nekih boljih vremena, ono što smo imali u najavi za ovu godinu, da će čarter letovi vezani za Međugorje možda malo pomoći, nažalost ti letovi se otkazuju zbog nejasne pandemijske situacije. S direktorom Zračne luke sam često u kontaktu. Pravimo neki plan da stabiliziramo poslovanje i da Mostarci ipak dožive da lete iz svog grada”, priča Kordić. 

Upitan je li koristio usluge Zračne luke Mostar kaže da još pamti vremena kada se letjelo iz Mostara. “Dok sam bio specijalizant u Zagrebu, tada je funkcionirala Zračna luka Mostar. Bilo je par situacija da bi se petkom iz Zagreba vraćao u Mostar, za vikend bio ovdje, a ponedjeljkom ujutro otišao do Zagreba. Čak je bio neki rani jutarnji let pa bi stigao na posao u 8 sati na Sveti Duh. Tada mi je to bilo impozantno, i u tom kontekstu mi se svidjela ta priča. Volio bih da dan-danas imamo iz Mostara vezu s nekom od zračnih luka u regiji i svijetu”, kaže Kordić. Ističe da su imali zanimanja, pa i posjeta stranih delegacija, koje su iskazivale interes za mostarskom Zračnom lukom, čak i u obliku cargo prometa. 

“Pokušavamo nešto s poštom, radimo na jednom projektu koji bi mogao dogodine čak i zaživjeti. U pitanju je cargo i brza pošta, tako da intenzivno radimo na tome, na mnogim idejama i pokušavamo podići to sve na neku razinu da može funkcionirati. Mislim da će nam tu trebati podrška viših razina vlasti, da se Federacija malo uključi. Vi znate iz ranijih izjava/priča da je mostarska Zračna luka idealna zamjenska za sarajevsku. Zašto to ne funkcionira!? Možda bi intenzivnije trebalo ući u neke razgovore, pa kad je Zračna luka u Sarajevu zatvorena, da Mostar bude alternativna. Ima puno posla, no mislim da ima mogućnosti, potencijal je velik. Veseli me i mogućnost da ćemo u sklopu izgradnje južne petlje, odnosno koridora Vc, imati mogućnost proširiti pistu, odnosno produžiti je za nekih tristotinjak metara, što će otvoriti neke nove mogućnosti kada je cargo u pitanju”, kaže Kordić. 

Polijeću samo ptice

Oporbenjaci pak ne gledaju romantično na Zračnu luku Mostar, a izvjesno je i da još zadugo neće. 
“Mostarska Zračna luka svojim zemljopisnim položajem ima prednost u odnosu na ostale u BiH, a i dalje nemamo letova koji bi Mostar spojili s ostatkom svijeta. Jedine informacije koje dolaze iz Zračne luke Mostar su koliko je novca s viših razina ponovno uplaćeno za konsolidaciju. Zadnja subvencija koje stigla s federalne razine je 3,5 milijuna maraka, a i dalje iz naše zračne luke polijeću samo ptice. Iz godine u godinu nema napretka, a građani Mostara i Hercegovine lete iz Tuzle, Sarajeva, Splita i Dubrovnika. Ne možemo pričati o razvoju turizma, povećanju broja turista sve dok nemamo nijedan ili jedan let iz zračne luke s bogomdanim položajem. Najčešća riječ vezana za našu Zračnu luku je konsolidacija, a ne letovi. Očigledno je da ne postoji plan za dizanje Zračne luke na razinu koju zaslužuje ili iskorištavanje prednosti svoga zemljopisnog položaja, ali sasvim je sigurno da je prošla još jedna godina bez letova za Mostar i Hercegovinu”, kaže vijećnik HRS-a u Gradskom vijeću Mostara i predsjednik GO HRS-a Mostar Silvio Bubalo. 

Čelnik GO Naše stranke Tarik Tanović smatra da veliki dio odgovornosti snosi politika. 
“Jasno je zašto ne radi. Politički utjecaj da se ne bi otimalo od Dubrovnika i Splita. Ne treba posebno ni spominjati da je mostarska zračna luka klimatski mnogo više raspoloživa od bilo koje druge u BiH. S druge strane, u takvoj financijskoj situaciji radnici rade više poslova odjednom. Stjuardi na zemlji su i u vatrogasnom vodu i u smjenama održavaju stazu inače bi sve bilo zapušteno. Pretpostavljam da bi trebala pod hitno financijska injekcija u odgovoran i snalažljiv menadžment. Mislim da je to jedino izvodljivo u nekoj ozbiljnoj koncesiji. Slično je uradila Zračna luka u Prištini i sada je među vodećima u regiji. Sve drugo je instaliranje politički podobnih i ‘mužnja’ para iz Federacije na konto budućnosti razvoja i turizma. Dakle, avijatika!”, ističe Tanović. 

1990. prihvaćala 86.000 putnika

Čelnik GO HDZ 1990. Zoran Petrić prisjetio se nekih boljih vremena. 
“U godini 1990. Zračna luka Mostar je prihvaćala rekordnih 86.000 putnika, da bi se poslije trideset godina, koncem 2020. godine prizemljilo jedva 1.500. Dakle do devedesetih godina prošloga stoljeća, je ova zračna destinacija imala značajnu razvojnu perspektivu. Ako zanemarimo razdoblje do 1998. kad je u svibnju zračna luka Ortiješ počela funkcionirati, u proteklih dvadeset tri godine nije niti približno nastavljen razvojni trend. Iako su uložena značajna sredstva u proširenje kapaciteta i prilagođavanje međunarodnim standardima, naša zračna destinacija, još uvijek ne ispunjava potrebne tehničke i kadrovske standarde”, mišljenja je Petrić. 

Napominje da unatoč izuzetno povoljnim prostornim, klimatskim, preduvjetima i perspektivnim turističkim mogućnostima, u tom Javnome poduzeću nema kvalitetnoga poslovanja.  

“Razlozi za nerad i neuspjeh se anuliraju provjerenim metodama prebacivanja odgovornosti sa SDA na HDZ BiH i obrnuto. I u ovome javnom segmentu je prijeporno nezakonito imenovanje uprave i ravnatelja. Nažalost, u zadnjih dvadeset i više godina kadrovsko strukturiranje u svim javnim poduzećima, a u režiji HDZ-a BiH i SDA je takvo da malo što funkcionira, da se gase i najperspektivniji potencijali, da propada sve što je nekada stvaralo realnu vrijednost. Zračna luka je jedna od izuzetno važnih gospodarskih potencijala koji bi u rukama kompetentnih znalaca mogli i morali biti glavni pokretači razvoja Mostara i Hercegovine. Nažalost, to javno poduzeće je još jedan biser u nizu ogromnih mogućnosti ovoga podneblja, koji propada poradi usko stranačkih interesa, nestručnosti neznanja i nepotizma. Samo stručna, kompetentna uprava i rukovodstvo, neoportuno vladajućim strukturama može stabilizirati i osigurati održivi razvoj javnim poduzećima i napraviti istinski servis u službi naroda. 

Realno s HDZ-om BiH i strankom SDA na vlasti je iluzorno očekivati takvo strukturiranje javnoga sektora. Razvoj Mostara i Hercegovine će definitivno morati pričekati vremena kompetencija i znanja, vremena u kojima će politika služiti kolektivnome dobru, a ne interesima povlaštene kaste”, zaključuje Petrić. 

SDP-ov vijećnik u GV Mostara Arman Zalihić smatra da je situacija oko Zračne luke Mostar u najmanju ruku tužna. 

“Zračna luka je svrha sama sebi. Dolje imamo tolike uposlenike, koji ničem ne služe jer nema putnika, a svi porezni obveznici u Gradu Mostaru financiraju te uposlenike i rad Zračne luke Mostar. Letova nema. Pitanje je samo postoje li tu i neki interesni lobiji koji više vole da sarajevska i splitska zračna luka ostvaruju veći broj putnika, a da mostarska bude na razini na kojoj jeste. Svjedoci smo da svi građani Mostara kada lete idu u te dvije obližnje zračne luka, a osim toga događale su se nepravilnosti u radu Zračne luke Mostar. Najnovija je imenovanje v.d. ravnatelja Zračne luke Mostar, koji je imenovan bez suglasnosti GV Mostara prije dvije godine, a trebala je suglasnost Gradskog vijeća. To sam pitanje postavio na GV Mostara gdje je načelnica Odjela za gospodarstvo potvrdila moje navode. Od toga dana se ništa nije dogodilo. Danas evo imamo Gradsko vijeće, mogu ga sada imenovati zakonito ako žele”, smatra Zalihić koji je stajališta da je rukovodstvo Zračne luke pokazalo da nije na visini zadatka i da nam treba novi menadžment, koji će donijeti više letova u Mostar. 

Ističe da je bivši direktor Marin Raspudić na neki način pobjegao s mjesta direktora. “Godinu i pol prije uspostavljanja pobjegao je, ali da bi otišao na neku bolju funkciju. Kad je tako bio dobar menadžer, i kad je tako dobro Zračna luka funkcionirala kao što je govorio u izjavama zašto nije ostao do kraja mandata i vodio i dalje Zračnu luku”, pita Zalihić. 

Bivši ravnatelj Marin Raspudić zasebna je priča, koju nikada nećemo zaključiti, već vjerojatno primiti k znanju, kao i rad Ljube Bešlića, s kojim je podjednako odgovoran za stanje Zračne luke Mostar. 

Podsjetimo, Amadeo Mandić, pomoćnik federalnog ministra prometa i komunikacija u izjavi za BHRT optužio je Zračnu luku Mostar za nenamjensko trošenje novaca u iznosu od 150 tisuća maraka, kazavši da su ista korištena kao kapitalna sredstva, umjesto za subvencioniranje tekućih poslova.

Uz Mandića medijima u Sarajevu izjavu je dao i predsjednik sindikata radnika Zračne luke Mostar Darko Buntić koji je, između ostalog kazao da je situacija u Zračnoj luci takva da gora ne može biti, a za isto je optužio bivšeg direktora Raspudića.

Rekao da će sve demantirati, pa nije nikad

Raspudić je potom našem portalu izjavio da će sve demantirati.  

“To je gomila laži i neistina, neki subjektivni animoziteti. Trenutačno sam na putu za Banja Luku, sutra ću to demantirati, to je gomila laži”, govorio je Raspudić dodavši da će sve taksativno navesti, pravu istinu o svemu.

Istaknuo je da medijska prepucavanja nisu u interesu ni Zračnoj luci, ni djelatnicima, ni nikome. Upitan o negativnom revizorskom izvješću Raspudić je kazao da će nažalost morati spomenuti kolege, direktore zračnih luka koji su milijunska kapitalna sredstva trošili na plaće, a što iz federalnog ministarstva ne vide spornim, dok se Zračnoj luci traži dlaka u jajetu.

No, i Raspudić je poručivao da ima što reći, te da će svi mediji pravu istinu o Zračnoj luci Mostar saznati već sutra. Od Raspudićevog sutra prošla je godina dana. On je nakon odlaska iz Zračne luke imenovan je u BHDCA - Direkcija za civilno Vazduhoplovstvo / zrakoplovstvo BiH.

Zračna luka Mostar ima poželjnu klimu za cjelogodišnje letove, ima klijentelu, kako turističku, tako i iseljeničku koja bi željela njezine letove, no sugovornici uglavnom smatraju da nema vodstvo koje bi ju vratilo na noge, odnosno krila.