Većina fotonaponskih elektrana na području HNŽ-a, a posebno Grada Mostara, izgrađena je na državnom zemljištu.
Državno zemljište o kojem je riječ obično je ili poljoprivredno ili šumsko, a svako od njih različito se tretira, te dozvole i rješenja za prenamjenu istog dodjeljuju različite razine vlasti.
Da biste prenamijenili poljoprivredno državno zemljište u građevinsko i na njega postavili solarne panele, rješenje izdaje Ministarstvo poljoprivrede, u ovom slučaju Ministarstvo poljoprivrede HNŽ-a. Za prenamjenu šumskog zemljišta u građevinsko potrebno je rješenje koje izdaje Federalno ministarstvo poljoprivrede.
Istraživački tim portala Hercegovina.info pokušao je doći do odgovora na jedno krajnje jednostavno, a suštinski važno pitanje: Tko je na području Mostara izdavao rješenja o prenamjeni zemljišta na osnovu kojih su investitori dobivali ostalu potrebnu dokumentaciju. Pitanje je jednostavno, no do odgovora je bilo izuzetno teško doći.
Najprije je uzet primjer jedne od elektrana na Raškoj gori kod Mostara koja nam je poslužila kao primjer. Izgrađena je na nedvojbeno šumskom zemljištu.
Federalno ministarstvo poljoprivrede bilo je prva instanca koju smo kontaktirali. Od njih smo dobili odgovor kako oni nisu izdali takvo rješenje.
Zatim smo se obratili i Ministarstvu poljoprivrede HNŽ. Ni oni nisu postupali po navedenom zahtjevu investitora.
Treća instanca bio je Grad Mostar od kojeg smo tražili uvid u Urbanističku suglasnost iz koje bi se dalje moglo iščitati tko je sporno rješenje izdao.
Iako smo ovaj Zahtjev baziran na Zakonu o slobodi pristupa informacijama poslali na datum 22. kolovoza 2024. godine, iz Grada Mostara nismo dobili povratni odgovor, te do zaključenja ovoga teksta nemamo uvid u dozvole koje je Grad dijelio investitorima kao ni odgovor na važno pitanje: Tko je vršio prenamjenu zemljišta?
Unatoč zabrani Ureda visokog predstavnika, zemljište se masovno dodjeljivalo investitorima na razdoblja od 30 godina, a u nekim slučajevima, poput Stoca i Čapljine, čak se i prodavalo. Međutim, tome je stao na kraj Ustavni sud BiH, koji je poništio odluku Vlade FBiH o prenamjeni šumskog zemljišta.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ispoštovala je odluku Ustavnog suda BiH i ukinula osporene odluke.
"Ustavni sud je utvrdio da osporena Odluka o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene Vlade Federacije Bosne i Hercegovine nije u skladu s člancima I/1, I/2 i VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine. Utvrđeno je da je osporena odluka ništavna i da prestaje važiti od dana objavljivanja te odluke u 'Službenim novinama FBiH'. Ustavni sud je naložio Vladi FBiH i Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da poduzmu odgovarajuće korake kako bi poništili sve odluke i aktivnosti koje su zasnovane na osporenoj odluci", navedeno je u odluci Ustavnog suda od 11. srpnja ove godine.
No, vratimo se na Mostar. Prije same odluke Ustavnog suda, gradonačelnik Mostara, Mario Kordić, ove prenamjene pravdao je određenim usmenim dogovorima s predstavnicima OHR-a.
Tada je na vijećničko pitanje o prenamjeni odgovorio: "Ovisno o vrsti zemljišta, bilo da je pašnjak ili šuma, pričamo o županijskom ili državnom ministarstvu. Nikakvih razloga nema za nemijenjanje namjene zemljišta jer je predefinirano prostornim planom Mostara koja je potencijalna namjena za to zemljište... Prenamjena uopće nije sporna, mi imamo jedan sada trenutačni stav federalnog ministarstva koji je slijedio jednim zaključkom koji kaže da se do daljnjeg zabranjuje tj. zaustavlja prenamjena zemljišta, a posljedica je bila u Varešu prenamjena šumskog zemljišta oko rudnika. Sada to sve skupa stoji tamo, to je prenamijenjeno, nastavilo se dalje raditi, a mi stojimo u redu iako nikakvog razloga nema da nečiji zaključak derogira zakon, a po zakonu mi imamo pravo tu zemlju prenamijeniti", rekao je Kordić na sjednici Gradskog vijeća u veljači 2024.
Sve što je tada izrekao pokazalo se pogrešnim, a upravo je odluka Ustavnog suda bila glavni argument koji ga razoružava.
Kompleksnost cijele situacije pokazuje i Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji jasno definira stroge procedure koje se moraju poštovati prilikom prenamjene poljoprivrednog zemljišta u druge svrhe. Među ključnim člancima zakona je tako član 49., koji propisuje obvezu da Skupština HNŽ-a mora dati svoju suglasnost na Prostorni plan Grada Mostara prije njegova provođenja. Prostorni plan predstavlja ključni dokument koji regulira i kontrolira razvoj grada, uključujući i namjenu zemljišta.
Zatim član 48., koji daje ovlasti Ministarstvu poljoprivrede za prenamjenu zemljišta, ali podrazumijeva da se to čini u skladu s važećim propisima. Jedan od tih važećih propisa je i potvrđeni Prostorni plan grada. Član 50. navodi da se poljoprivredno zemljište ne može prenamijeniti u nepoljoprivredne svrhe bez toga da prostorno-planska dokumentacija bude usklađena i da se pribavi poljoprivredna suglasnost, koja predstavlja temelj za sve ostale dozvole. Prema članku 50., poljoprivredna suglasnost predstavlja prvi i najvažniji korak u procesu prenamjene poljoprivrednog zemljišta. Izdaje se nakon što Skupština HNŽ-a odobri Prostorni plan Grada Mostara. Tek kada se pribavi ova suglasnost, može se pristupiti izdavanju urbanističke dozvole i, redom, svih ostalih dozvola od strane nadležnih tijela.
Sada ćemo na primjeru lokacije na kojoj se grade solari na Raškoj Gori pokazati kako je u praksi vršena ta prenamjena zemljišta.
Raška Gora, vidljiva iz Mostara, predstavlja primjer šumskog državnog zemljišta gdje je Grad Mostar izdao dozvole za građenje investitorima, uključujući i Daria Krezića, bivšeg savjetnika Dragana Čovića, inače brata Čovićevog zeta Maria Krezića.
Na Raškoj gori solare su već postavile tvrtke e Solar d.o.o. Mostar, P.H.N.E. d.o.o., te Umikon d.o.o. Mostar, a mi smo za ogledni primjer uzeli e Solar vlasnika Ivana Dragoje.
Radovi na izgradnji fotonaponskih elektrana od strane investitora eSolar d.o.o. Mostar, na k.č. 2077/8, k.č. 2077/9, k.č. 2077/10, k.č. 2077/11, k.č. 2077/12 k.o. Raštani, započeti su na zemljištu koje je po katastarskim podacima šumsko zemljište 6. klase u posjedu JP Šume Herceg Bosne, dok se u gruntu još uvijek vodi kao 'Opštenarodna imovina'.
Dakle, kako bi se ovo zemljište prenamijenilo u građevinsko i omogućilo investitoru dobivanje svih ostalih dozvola, ravnanje terena, postavljanje panela, izgradnju pristupnih cesta itd., rješenje je moralo izdati Federalno ministarstvo poljoprivrede.
Poslan je službeni upit prema tom ministarstvu, te u njihovom odgovoru portalu Hercegovina.info tako stoji:
"Članom 72. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine propisano je da su odluke Ustavnog suda konačne i obvezujuće, te da ih svaka fizička i pravna osoba mora poštovati. Svi organi vlasti su dužni, u okviru svojih nadležnosti utvrđenih Ustavom i zakonom, provoditi odluke Ustavnog suda.
Nakon donošenja Odluke Ustavnog suda br: U-3/24, ovo ministarstvo nije izdalo niti jedno rješenje propisano Odlukom o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene Vlade Federacije Bosne i Hercegovine ('Službene novine FBiH' br. 89/23 i 100/23).
Rješenja koja su izdana na osnovu Odluke o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene ('Službene novine FBiH' br. 89/23 i 100/23), a koju je Ustavni sud stavio van snage svojom Odlukom br: U-3/24, bit će poništena."
Pitali smo ih i je li ovo ministarstvo izdalo rješenja investitorima (e Solar d.o.o. Mostar, P.H.N.E. d.o.o., Umikon d.o.o. Mostar) o prenamjeni državnog šumskog zemljišta u građevinsko na lokaciji Raška Gora kod Mostara?
Odgovor je bio kratak i jasan: "Ovo ministarstvo nije izdalo rješenja privrednim društvima: e Solar d.o.o. Mostar, P.H.N.E. d.o.o., Umikon d.o.o. Mostar, o prenamjeni državnog šumskog zemljišta u građevinsko na lokaciji Raška Gora kod Mostara."
Postavlja se pitanje, ako jedina nadležna institucija nije izdala takvo rješenje, tko jest? I na osnovu čega im je dodijeljena primjerice urbanistička suglasnost od Grada Mostara?
U potrazi za odgovorima obratili smo se i županijskom Ministarstvu poljoprivrede, kao i samom Gradu Mostaru.
Ministarstvo poljoprivrede HNŽ pitali smo kako i na temelju čega je šumsko zemljište 6. kategorije u posjedu Šuma Herceg-Bosne prešlo u građevinsko, odnosno postalo prihvatljivo za izdavanje koncesija za izgradnju fotonaponskih elektrana na području Raške Gore (Raštani).
Dostavljen nam je iscrpan odgovor u kojem se navodi:
"Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, kao koncesor, i gospodarsko društvo e Solar d.o.o. Mostar, kao koncesionar, zaključili su 17. srpnja 2023. godine ugovor o koncesiji za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije izgradnjom elektroenergetskih objekata fotonaponskih elektrana FNE e Solar 1, FNE e Solar 2, FNE e Solar 3, FNE e Solar 4, FNE e Solar 5, FNE e Solar 6, FNE e Solar 7, FNE e Solar 8 na zemljištu označenom kao:
k.č. 2077/8 K.O. Raštani,
k.č. 2077/9 K.O. Raštani,
k.č. 2077/10 K.O. Raštani,
k.č. 2077/11 K.O. Raštani,
k.č. 2077/12 K.O. Raštani, na lokalitetu Raštani, Grad Mostar.
Napominjemo da se u posjedovnom listu sve parcele u B listu vode na posjednika JP Šume Herceg-Bosne d.o.o. Mostar, koje nisu vlasnik zemljišta jer je vlasnik šuma i šumskog zemljišta država BiH. Ugovor za ovu koncesiju potpisan je na 30 godina.
Koncesionar je po ugovoru obavezan ishoditi sve dozvole/suglasnosti koje su propisane, pa je shodno navedenom bio u obvezi pribaviti i dozvolu za promjenu namjene šumskog zemljišta u građevinsko na osnovu Odluke Vlade FBiH o načinu pretvaranja šumskog zemljišta u građevinsko (Službene novine FBiH br. 108/12). S obzirom da se ova odluka nije provodila u HNŽ-u, Vlada FBiH donijela je Odluku kojom je naloženo Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da neposredno izvršava Odluku o načinu pretvaranja šumskog zemljišta u građevinsko u HNŽ-u (Službene novine FBiH br. 51/13).
Također, u Odluci je precizirano da se promjena namjene šumskog zemljišta u građevinsko može dozvoliti ako je to predviđeno važećim prostornim planom, a dozvolu izdaje Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Gore navedena Odluka o načinu pretvaranja šumskog zemljišta bila je na snazi do 18. studenog 2023. godine, kada je Vlada FBiH donijela novu Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene (Službene novine FBiH br. 89/23 i 100/23), koja je prethodnu Odluku stavila van snage. Nakon donošenja nove Odluke, Ministarstvo poljoprivrede HNŽ-a uputilo je informaciju Vladi HNŽ-a u kojoj se traži da se u županiji ne primjenjuje nova Odluka.
Dana 11. srpnja 2024. godine, Ustavni sud BiH donio je Odluku kojom je utvrdio da Odluka o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene Vlade FBiH (Službene novine FBiH br. 89/23 i 100/23) nije u skladu s Ustavom BiH te je ista ništavna i prestaje važiti od dana objave u 'Službenim novinama FBiH'.
Gospodarsko društvo e Solar d.o.o. Mostar obratilo se Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 31. siječnja 2024. godine sa zahtjevom i popratnom dokumentacijom za izdavanje rješenja o prenamjeni šumskog zemljišta. Ministarstvo nije postupalo po navedenom zahtjevu.
S obzirom na novonastalu situaciju i činjenicu da trenutno ne postoji pravni osnov za promjenu namjene šumskog zemljišta u građevinsko, postupanje po zahtjevima nije moguće", rečeno je za Hercegovina.info iz ovog ministarstva.
Uporno smo tražili odgovore te smo se obratili i mostarskoj urbanističko-građevinskoj inspekciji s konkretnim pitanjima. S obzirom na to da smo dobili odgovor od Federalnog ministarstva poljoprivrede da u posljednje tri godine nisu izdali nijedno rješenje o prenamjeni državnog šumskog zemljišta na području Mostara, jasno je da su investitori morali priložiti rješenje o prenamjeni šumskog zemljišta u građevinsko prilikom podnošenja zahtjeva za urbanističke suglasnosti za solarna postrojenja na Raškoj Gori. Naša pitanja bila su sljedeća:
Je li Odjel za inspekcijske poslove provjeravao te dokumente?
Koji je organ izdao rješenje o prenamjeni šumskog zemljišta u građevinsko zemljište?
Postupajući inspektor odgovorio je sljedeće:
"Radovi na izgradnji fotonaponskih elektrana od strane investitora eSolar d.o.o. Mostar, na k.č. 2077/8, k.č. 2077/9, k.č. 2077/10, k.č. 2077/11, k.č. 2077/12 k.o. Raštani, izvode se na temelju pravosnažnih odobrenja za građenje izdanih od strane nadležnog Odjela za urbanizam i građenje Grada Mostara 20. studenog 2023. godine, koje ova služba ima u svojoj arhivi.
Također, uvidom u urbanističku suglasnost na temelju koje se izdaje odobrenje za građenje, utvrđeno je da se predmetne parcele nalaze u zoni izgradnje vjetro i solarnih elektrana. Planska dokumentacija: Izmjene i dopune Prostornog plana Općine Mostar (Službeni glasnik SO-e Mostar 11/90, Službeni glasnik Grada Mostara br. 7/09, 16/10, 11/12, 2/22, 29/22).
Što se tiče odluke Ustavnog suda na koju se pozivate, nesumnjivo je da je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nadležno za provedbu iste te poduzimanje odgovarajućih koraka. Hoće li to i u kojoj mjeri utjecati na pravosnažne akte kojima je odobreno građenje investitoru eSolar d.o.o. Mostar, tek ostaje za vidjeti. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa pri izdavanju odobrenja za građenje nije u nadležnosti Službe za inspekcijske poslove niti nadzor u tom segmentu."
na naša dodatna pitanja odgovoreno nam je dopisom kojega potpisuje skupina od šest gradskih inspektora.
U njihovom dopisu stoji:
"Na osnovu vašeg upita, vezano za prenamjenu šumskog zemljišta u građevinsko, možemo vas obavijestiti da urbanističko-građevinska inspekcija nije nadležna za predmet kontrole, jer se pretvorba šumskog zemljišta u građevinsko ne radi po odredbama Zakona o prostornom uređenju HNŽ-a, niti Zakona o građenju HNŽ-a, odnosno po zakonima čije je provođenje i nadzor u nadležnosti urbanističko-građevinskog inspektora.
Osnova za izdavanje urbanističke suglasnosti su dokumenti prostornog uređenja predviđeni člancima 8. i 9. Zakona o prostornom uređenju HNŽ-a. Urbanistička suglasnost je upravni akt koji se izdaje na temelju dokumenata prostornog uređenja, a sadržaj iste propisan je Zakonom o prostornom uređenju, prema kojem se predmetne parcele, koje čine k.č. 2077/8, k.č. 2077/9, k.č. 2077/10, k.č. 2077/11 i k.č. 2077/12 k.o. Raštani, nalaze u zoni izgradnje vjetro i solarnih elektrana (planska dokumentacija: Izmjene i dopune Prostornog plana Općine Mostar (Službeni glasnik SO-e Mostar 11/90, Službeni glasnik Grada Mostara br. 7/09, 16/10, 11/12, 2/22, 29/22).
Zakonom o prostornom uređenju definiran je sadržaj urbanističke suglasnosti, te se može konstatirati da je predmetna izdana u skladu s važećim Zakonom i dokumentom prostornog uređenja. Zakonom o prostornom uređenju HNŽ-a propisana je nadležnost urbanističko-građevinskog inspektora, njegova prava i dužnosti, kao i mjere koje poduzima u skladu s citiranim Zakonom. Dokumente kojima se definira namjena prostora i način njegova korištenja donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, što je u ovom slučaju Gradsko vijeće Grada Mostara."
Iz ovoga odgovora može se iščitati kako prema njihovom tumačenju Prostorni plan jedinice lokalne samouprave, u ovom slučaju Grada Mostara (Donesen 2012. godine i nadopunjen 2022.) ima veću snagu od odluke Ureda visokog predstavnika, Ustavnog suda BiH, te nadležnog federalnog i županijskog ministarstva, što se protivi osnovnoj logici.
Zbog sličnih radnji prenamijene šumskog zemljišta u građevinsko, doduše zbog gradnje apartmana, a ne solara 'pao' je u akciji SIPA-e "Incitat" načelnik Općine Trnovo (FBiH) Ibro Berilo, koji je pod optužnicom za nezakonito raspolaganje državnom imovinom na olimpijskoj planini Bjelašnici. Hoće li se istražni organi pozabaviti hercegovačkim Berilima i hoće li konačno utvrditi tko sebe stavlja iznad zakona i iznad države kako bi pogodovao pojedincima koji žele ostvariti brzu solarnu zaradu, vidjet ćemo uskoro.
Vezani članci