Iseljenici iz BiH: Raste broj zahtjeva za spajanje obitelji u Danskoj

Tijekom posljednjih pet godina, sve je veći broj zahtjeva za spajanje obitelji u Danskoj, radi se o pojedincima koji dovode svoje supružnike iz BiH, piše Oslobođenje.

Broj zahtjeva za spajanje obitelji u Danskoj je 2015. godine iznosio 85, dok je u 2014. godini taj broj bio 74.

Osim minimalne starosne dobi od 24 godine, oni koji žele dovesti svoje supružnike moraju također imati i financijska sredstva za to (54.289,48 DKK u 2017. godini).
Osim toga, ovaj sistem omogućava obuku iz danskog, kao drugog jezika i ohrabruje što bržu integraciju u dansko društvo.

Zanimljivo je napomenuti da je broj zahtjeva za spajanje obitelji približno jednak i za muškarce i za žene, što ukazuje na volju iseljenika iz BiH u Danskoj da se vjenčaju sa drugim iseljenicima iz BiH, a ne sa rođenim Dancima.

Ovo, ipak, potencijalno, također, pokazuje da razine integracije između ove grupe nisu toliko visoki kao u drugim zemljama.

Povratak u domovinu

U isto vrijeme, Danska je, počevši od 1994. godine, ponudila programe povratka građanima BiH, najprije osobama sa privremenim, a potom i osobama sa stalnim boravišnim dozvolama.

Oba programa su pokrivala inicijalne troškove povratka u BiH. Nakon usvajanja Zakona o imigraciji, osobama koje se odluče vratiti je nakon 1996. godine bilo dodatno osigurano zdravstveno osiguranje na godinu dana, kao i do 15.840 DKK (5.280 DKK za djecu mlađu od 18 godina).

Tijekom 1994. godine 115 osoba iskoristilo je prednosti ovog programa. Odmah nakon rata, ukupno 506 državljana BiH odlučilo je se vratiti; taj broj se smanjio na 321 u 1997. godini i 187 u 1998. godini.

Do 2002. godine, 55 osoba je iskoristilo danski program povratka i ovaj broj je od tada ostao relativno statičan na godišnjoj razini.

Prema podacima Danskog vijeća za izbjeglice, osobe koje se danas odlučuju vratiti uglavnom su stariji ljudi koji žele proživjeti ostatak svojih života u miru.

Većina njih je u stanju zadržati mjesečne mirovine, koje su za danske standarde skromne, ali im omogućava da vode lagodan život prema standardima u BiH (blizu 2.000 KM mjesečno).

Stanovništvo iz BiH u Danskoj relativno je mlado. U usporedbi sa Švedskom ili drugim skandinavskim zemljama, među ovom dijasporskom populacijom ne postoji omladinska organizacija koja bi pomogla u osiguravanju održivih veza sa domovinom, iako je takva organizacija postojala u prošlosti.

Iseljenici iz BiH u Danskoj rasprostranjeni su širom zemlje, a najveći broj ih živi u Kopenhagenu, te u općinama Odense i Kolding.

Ostale općine sa velikim brojem pripadnika iseljenika iz BiH uključuju Vejle, Randers i Horsens.

U većini slučajeva, ovaj demografski obrazac, također, prikazuje i danske općine sa najbrojnijim iseljeničkim skupinama u čitavoj zemlji.

Iako su dostupne samo procjene, postoje prilično brojne skupine sa područja Trebinja i Prijedora, ali i iz Hercegovine uopće, koje danas žive u Danskoj.

Međutim, iako je stanovništvo relativno mlado, primjetno je koliko je pojedinaca u mirovini ili su korisnici socijalne pomoći u Danskoj.

Prema intervjuima, ova pojava je često rezultat posttraumatskog stresa zbog ratnih iskustava ili početnog vremena provedenog nakon dolaska u Dansku kada se nije radilo.

Nedovoljna integracija izbjeglica iz BiH od strane danske vlade tijekom ovog inicijalnog razdoblja je velikim dijelom također, imala za posljedicu i manji stupanj integracije na dansko tržište rada, a samim tim i veći broj pojedinaca koji vode porijeklo iz BiH koji primaju neku vrstu pomoći u Danskoj.

Sudjelovanje iseljenika iz BiH u radnoj snazi je u 2013. godini bilo oko 20 posto ispod razine danskih državljana, što je ispod 10% ukupno; približno ista razlika kao i za prijavljenu stopu zaposlenosti u 2015. godini.

Vrijedno je napomenuti da su u okviru radne snage, iseljenici iz BiH koji pripadaju starosnoj grupi od 25 do 39 godina, uglavnom više zaposleni od svojih danskih kolega.

Stoga, čini se da međugeneracijska trauma ne utječe na razine zapošljavanja, a samim time i na potencijalne mogućnosti za ulaganje.

Ipak, detaljne informacije o zaradama među stanovništvom iz BiH u Danskoj nisu dostupne.

Nije poznato mnogo biznismena porijeklom iz BiH u Danskoj.

Općenito je prihvaćeno da bi velike investicije mogle biti preuranjene za ovo stanovništvo da se u njih upušta, premda je manjim investicijskim mogućnostima lakše upravljati i one donose više potencijala.