Ured Ministarstva branitelja obavio golem posao

Najveća grobnica otkrivena je na Jakljanu gdje je ekshumirano 214 posmrtnih ostataka njemačkih vojnika. Do sada su dostojno zbrinuti posmrtni ostaci 271 osobe, a posmrtne ostatke 191 osobe tek treba zbrinuti

Otkako je koncem 2012. godine Upravi za zatočene i nestale Ministarstva branitelja pripojen Ured za pronalaženje, obilježavanja i održavanje grobova komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata istražene su 32 grobnice za koje se sumnjalo da su u njima ostatci žrtava Drugog svjetskog rata i poraća. U osam slučajeva nisu pronađeni posmrtni ostatci žrtava, a u 24 grobnice pronađeni su ostatci ukupno 468 ljudi od kojih ostatci šest osoba nisu iz Drugog svjetskog rata ili poraća.

Najveća grobnica otkrivena je na otoku Jakljanu gdje je ekshumirano 214 posmrtnih ostataka. Prije ekshumacije smatralo se da su u toj grobnici pripadnici oružanih snaga NDH i civili, a ekshumacijom je utvrđeno da je riječ o njemačkim vojnicima. Do sada su dostojno zbrinuti posmrtni ostaci 271 osobe (među njima i njemački vojnici koji su sahranjeni u Splitu), a posmrtne ostatke 191 osobe tek treba zbrinuti.
Logistička potpora

Koncem 2012. godine, u vrijeme kada je Ured za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata, u javnosti nazvan Hebrangov ured, pripojen Ministarstvu branitelja žučno se raspravljalo o motivima te odluke. Ured je pripojen Ministarstvu na temelju novousvojenog Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, a Andrija Hebrang je u vrijeme rasprave o tom Zakonu govorio kako se »stare žrtve ubijaju na nov način« te da će »sva daljnja otkopavanja time biti zaustavljena jer se na terenu zbog straha svjedoka neće moći dobiti podatci«. Pomoćnik ministra branitelja Ivan Grujić koji je na čelu Uprave za zatočene i nestale tvrdi da su nakon spajanja s Ministarstvom uvjeti za rad nekadašnjeg Ureda poboljšani.

- U ovakvoj organizacijskoj strukturi, uz logističku potporu Ministarstva i veća sredstva, veće su šanse da se napravi više, a nakon spajanja s Ministarstvom broj ljudi je povećan s četiri na sedam, kazao nam je Grujić i dodao da je djelokrug rada Zakonom proširen. Sve tvrdnje o opstrukciji rada i istraživanja grobišta žrtava komunističkih zločina odbacio je kao »apsolutno netočne«.
Istražene 32 lokacije

Osim rada na 32 lokacije Grujić navodi i da je popisu lokacija masovnih i pojedinačnih grobnica pridodano njih još 160 u nešto više od dvije godine, i to u svim županijama i Gradu Zagrebu, pa je trenutačno na području Hrvatske evidentirano 797 lokacija.

Prvi put su, i to za sada u dva slučaja, postavljena spomen-obilježja žrtvama komunističkih zločina. Prvo takvo obilježje, na kojem je naznačeno da je riječ o žrtvama komunističkih zločina, podignuto je koncem 2013. godine u Tupalama u Sincu na području Otočca. Drugo spomen-obilježje postavljeno je sredinom svibnja u zagrebačkim Gračanima u spomen na 134 žrtve.

- Podizanjem takvih obilježja pokrenuli smo nešto što do sada nitko nije imao hrabrosti napraviti, kazao nam je Grujić.

Prioritet u istraživanju i ekshumaciju imaju lokacije za koje su zaprimljeni nalozi DORH-a, navodi Grujić. Po nalogu DORH-a zbog sumnje u počinjen ratni zločin izvršena su istraživanja i ekshumacije na 12 lokacija, među kojima je i Jakljan. Još sedam zahtjeva DORH-a je u postupku rješavanja. Na deset lokacija pronađeni su ostatci 302 osobe, a na dvije lokacije nema ostataka žrtava. Drugi prioritet je ekshumiranje ostataka pronađenih prilikom infrastrukturnih ili arheoloških radova i takvih je intervencija bilo 11.

Upitan o dinamici istraživanja grobišta Grujić odgovara da bi volio da je istraženo više od 32 od ukupno 797 lokacija. Postoje ograničavajući faktori kao što su novac, ljudski resursi, a postoji i velik zaostatak u zbrinjavanju ekshumiranih posmrtnih ostataka.

- Da se u posljednjjih 20 godina radilo kako se radi sada bilo bi riješeno mnogo više od 32 lokacije, zaključio je Grujić.