U sjeni bosanske bune: Mostom Fortuna u šoping, školu, liječniku i po bračnog druga!
Drugim riječima, slike kaosa iz Tuzle i Sarajeva primjerice nisu nimalo ugodne ni onima koji iz Gunje svakodnevno prelaze most i odlaze u susjedni grad na posao, u šoping, u školu.
Srećom, Brčko je mirnije, iako i tamo vrije, no za sada osim jednokratnog zatvaranja prijelaza međugranični protok ljudi i dobara odvija se bez većih problema i drama. Zato ovom prigodom krenimo s ljepšom stranom priče, kroz pozitivno viđenje života na granici i preko granice, jer to i Brčko i Gunja svakako zaslužuju.
Pojednostavljeno napisano - neraskidiva je veza Gunje i Brčkog. Dijeli ih i spaja rijeka Sava, prirodna granica između Hrvatske i BiH, kao i 890 metara dug most, koji su Amerikanci simbolično prozvali Fortuna jer donosi sreću i jednoj i drugoj strani.
Gunjanci su se rađali, školovali, radili, trgovali, liječili i umirali u Brčkom. Nažalost, Domovinski rat privremeno je prekinuo veze, most je dijelom srušen, a potom i obnovljen. I Gunjanci i Brčaci s nostalgijom se prisjećaju vremena kada se mostom na Savi prelazilo bez dokumenata. Nije bilo granice, ni pograničkih propusnica, a mještani dvaju rijekom razdvojena naselja živjeli su jedni s drugima. I danas ih spajaju rodbinske, prijateljske, poznaničke i poslovne veze, život se ponovno vraća u kolotečinu, iako se osjeća zabrinutost zboga sadašnjeg stanja kaosa koji bi se mogao "preliti" i u Distrikt.
STARAC NA IZDISAJU
No, podsjetimo se nekih pozitivnih stvari u normalizaciji odnosa između područja s obje strane Save. Suradnja Općine Gunja i Brčko Distrikta uspostavljena je odmah nakon smirivanja ratnog vihora i normalizacije odnosa. Široka je lepeza moguće regionalne suradnje koju zagovara EU, a neki se projekti realiziraju i bez potpisanih papira na temelju tradicije. Nakon nekoliko susreta čelnika Vukovarsko-srijemske županije i Brčko Distrikta BiH, a na temelju odluke Skupštine VSŽ-a i službeno je u veljači 2011. potpisan Sporazum o suradnji. Potpisali su ga župan Božo Galić i bivši gradonačelnik Brčkog Dragan Pajić, u cilju uspostavljanja, promicanja i jačanja međusobnih susjedskih odnosa te gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja pograničnih područja kao i međuregionalne suradnje.
- Pupčanom vrpcom smo vezani jedni za druge. Probleme i projekte školstva, zdravstva i prometna rješenja zajednički ćemo analizirati i rješavati, uz potporu Vukovarsko-srijemske županije i države RH - ustvrdio je bivši načelnik Gunje, Vladimir Crnov, koji je bio i glavni inicijator uspostavljanja suradnje.
Povijesna veza dvaju prekosavska mjesta traje koliko Gunja i Brčko. I svi su složni u jednome - to je ogledni primjer prekogranične i regionalne suradnje koja svima ostalima može poslužiti kao uzor. Riječ o ekologiji i očuvanju okoliša, razvoju ruralnog turizam, sportskih i kulturnih aktivnosti, regulaciju plovnosti rijekom Savom, a tu su i međugranični prijelaz, suradnja luka Brčko i Vukovar za zajednički transport robe.
Najznačajniji zajednički projekt svakako je gradnja novog mosta koji će spajati lijevu i desnu obalu Save. Već se godinama upozorava da promet mostom preko Save između BiH i Hrvatske na Međunarodnom graničnom cestovnom prijelazu Gunja-Brčko nije siguran za promet teških tegljača. Most je sagrađen davne 1894. godine, i u ratovima je nekoliko puta rušen. Stručnjaci upozoravaju da ni prometom pod posebnim režimom "starac most od 120 godina" nije siguran te da su mu 2009., kada je dijelom saniran, dali još najviše pet godina života. Svjesni opasnosti koja prijeti, predstavnici Vlade Distrikta i Vukovarsko-srijemske županije dogovarali su moguće trase prometnice s jedne i druge strane obale Save i mogućoj izgradnji novog mosta na novoj lokaciji koja će odgovarati i Hrvatskoj i BiH. Most će najvjerojatnije biti izgrađen na lokaciji Stara Gunja s hrvatske strane, na ulazu na buduću zaobilaznicu oko Brčkog, odnosno autocestu Doboj - Bijeljina, što znači da će biti oko tri kilometra udaljen od postojećeg. Prema nekim procjenama stajat će 25 milijuna KM (100 milijuna kuna). Očekuje se da će se gradnja najvećim dijelom financirati sredstvima EU-a.
Posebna pozornost u razgovorima čelnika općine Gunja i Brčkog daje se i rješavanju statusa nekoliko stotina radnika koji su prije rata radili u brčanskim poduzećima. U Gunji je evidentirano oko 300 osoba koje su nekada radile u Bimeksu, Bimalu, Izboru, Interpletu, Privrednoj banci Sarajevo i ostalim ustanovama, a njihov status je već 20 godina neriješen. Među osam tisuća građana Hrvatske koji primaju mirovinu iz BiH, velik broj je i umirovljenika iz istočnog dijela županjske Posavine koji su prije rata radili u Brčkom. Oni koji su u mirovini, primaju za svoj minuli rad male penzije i načelnik Gunje traži da statusno budu riješeni kao i ostali stanovnici Brčko Distrikta. Gunjanac Stjepan Bogutovac za 20 godina radnog staža u banci u Brčkom prima mirovinu u iznosu od 125 konvertibilnih maraka.
I dok se još uvijek čekaju konkretni rezultati međususjedske suradnje i zaživljavanje zajedničkih projekata, stanovnici Gunje i okolnih sela u sastavu općina Drenovci i Vrbanja godinama koriste blagodati pograničnog područja i blizinu Brčko Distrikta. Odlasci u prekogranični šoping su svakodnevni. Kupuju povoljnije, prije svega cigarete koje su ondje osjetno jeftinije nego u Hrvatskoj, a nije im, kažu, problem ni kada im nešto zatreba i noću. U Brčkom su neke prodavaonice otvorene i 24 sata dnevno. A posljednjih mjeseci Cvelferi preko granice odlaze i po krupnije stvari. Masovno hrle po jeftinu PVC stolariju jer nova ulazna vrata stoje samo 250 konvertibilnih maraka (tisuću kuna), dok prozori dimenzija 120x120 centimetara stoje 80 KM (360 kuna).
- Napokon si i mi sirotinja možemo priuštiti pristojna ulazna vrata koja bi nam, da moramo kupovati kod nas, i dalje bila luksuz - zaključuje naš sugovornik.
PREKO GRANICE I ZBOG ZDRAVLJA
A brojni građani preko granice odlaze i zbog kupnje namještaja, dječjih kolica, opreme za novorođenčad, odjeće, obuće, ali i razonode, zabave i provoda. Stanovnici rajevačkog naselja Padež već godinama pitku vodu donose s brčanskih javnih pumpi. A sve su češći i odlasci stanovnika Cvelferije liječniku u Brčko. Mirsad Pezerović iz Gunje pojašnjava da do bolnice u Brčkom ima samo kilometar i do nje može pješice. Liječnički pregled ondje stoji pet konvertibilnih maraka (20 kuna), a do Vinkovaca ima 70 kilometara, i na preglede se, za razliku od Brčkog, mora mjesecima čekati. Građani često odlaze oftalmologu, za 100 kuna odredi im dioptriju, a i naočale su preko granice jeftinije nego kod nas. Brčanska je bolnica, pojašnjavaju naši sugovornici, potpuno opremljena, jer Disktrikt dobiva veliki novac od međunarodne zajednice, a liječnici i drugo medicinsko osoblje vrlo su ljubazni i susretljivi. Čak i Hitna pomoć, u slučaju teških prometnih nesreća u Gunji i okolici, ozlijeđene osobe odvozi u brčansku bolnicu.
Šesnaestogodišnji Denis Pezerović jedan je od brojnih gunjanskih učenika koji je srednjoškolsko obrazovanje odlučio nastaviti u Brčkom, gdje je upisao Ekonomsku školu, smjer hotelijersko-turistički tehničar, za što se u Županji i ne može školovati. Ni trenutka nije dvojio i već je u 7. razredu bio siguran da će upisati srednju školu u Brčkom. Na nastavu odlazi pješice ili biciklom. Denisa su u njegovoj odluci podržali i roditelji koji sa školovanjem u susjednoj državi već imaju dovoljno iskustva.
ŠKOLOVANJE U BRČKOM
Dvoje od petero djece u obitelji Pezerović školovalo se u Županji i Vinkovcima, jedno u Tuzli, a Denis se poput sestre odlučio za Brčko. No onda su nastali problemi:
- Zbog toga što se školuje u drugoj državi, izgubio je pravo na dječji dodatak jer naši zakoni pretpostavljaju da se u inozemstvu školuju djeca iz bogatih obitelji, a ne iz nužde kao što je ovdje slučaj. Na jednoj ću strani, znači, uštedjeti, a na drugoj izgubiti, ali što je, tu je - ističe otac Mirsad. "Za odlazak do Županje i Vinkovaca srednjoškolci nekada izgube i cijeli dan. A centar Brčkog bliži nam je od centra Gunje u kojoj živimo. Denis pod velikim odmorom komotno može doći kući doručkovati i vratiti se na nastavu", dodaje Mirsad.Velik broj mladih iz Cvelferije i studira u Brčkom, koje je postalo poznati sveučilišni grad. Pravi je bum napravio Evropski univerzitet, koji pohađa oko 1.400 studenata, od kojih čak trećina dolazi iz Hrvatske. A s obzirom na to da dosta Gunjanaca ima i BiH državljanstvo, bez problema se zapošljavaju u Brčkom. Također, nekoliko mladih koji su fakultet završili u Osijeku, u susjednoj državi odrađuje pripravnički staž. Rađaju se i prekosavske ljubavi, brojne su već okrunjene brakom, pa graničnim prijelazom i mostom Fortuna nerijetko odjekuju i veseli zvuci svatovske povorke...
Kad se sve zbroji, bez obzira na prosvjede, prozivanje aktualne gradske vlasti i prijetnji da bi i Brčko mogao postati Tuzla, za sada je u Distriktu stanje uglavnom pod kontrolom. To pak znači da veze između Brčaka i Gunjaca (i drugih u graničnom pojasu) ne trpe, iako nitko ne poriče da su problemi u recimo gospodarstvu veliki, da je previše ljudi bez posla i da je prerspektiva za mlade daleko od optimistične. Naravno, nemali se broj ljudi, prije svega onih iz Brčkog, pita može li ovakva BiH, s Distriktom, uopće opstati kao dugoročno rješenje i kakva je zapravo sudbina cijele Bosne i Hercegovine u bližoj i daljoj budućnosti.
Vezani članci