U Sanaderovo doba oprano više od 23 milijarde kuna
Brojne afere
Sada već legendarna torba popunjena s dva milijuna kuna i 300 tisuća eura koju je Mladen Barišić, bivši rizničar HDZ-a, donio u dotu stranci, a koja je potom navodno proslijeđena DORH-u, trebala je, kao mnogo puta do tada, poslužiti za takvo pranje novca u više stranačke svrhe.
Ti milijuni su, kaže priča, prljavi novac kojeg se HDZ, pod magičnim vodstvom Ive Sanadera i Mladena Barišića, dokopao preko poslova javnih poduzeća i državnih institucija s marketinškom tvrtkom Fimi-Media.
I tu se otvara kraljevski put Državnom odvjetništvu da počne opsežnu istragu o financiranju političkih stranaka te njihovih političkih kampanja i dnevnog poslovanja, jer bi se u najpovršnijoj istrazi otkrili veliki nerazmjeri između registriranih prihoda i rashoda, a još više između lažiranih prihoda i rashoda.
No, za takvu ćemo akciju očito trebati pričekati nekoliko tisuća godina, jer bi u tom slučaju vjerojatno većina stranačkih blagajnika i njihovih vodstava završila u zatvoru, bulazneći o torbama punim "kunića" koje im je netko donio, a oni nisu znali što će s njima pa su ih potrošili.
Na pitanje koliko je novca ukradeno pa oprano samo u aferama vezanim uz vrijeme Vlade Ive Sanadera, ne može se sa sigurnošću odgovoriti, ako se samo u poslovima oko HAC-a spominje iznos od četiri do šest milijardi kuna kad se uzmu u obzir svi poslovi za koje su trebali dodatni radovi, kao u slučaju dvostrukog bojenja tunela "Sveti Rok".
U preostalim aferama, od Fimi-Medije, preko Podravke i HEP-a do Hrvatske poštanske banke, mogao bi se dodati još toliki iznos, pa ispada da je od 2003. do 2009. iz javnih poduzeća isisano oko 10 milijardi kuna.
Tome treba pridodati i minimalno jednu do dvije milijarde kuna za koje postoji osnovana sumnja da je godišnje "zamračivano" u preostalim javnim nabavama, i već smo na minimalno 17 do 23 milijarde kuna pronevjerenih i opranih u tom razdoblju. I to bez kriminala i pranja novca u "privatnoj sferi".
A novac se, to već svatko zna, može oprati na mali milijun načina: i umeko, i utvrdo i usorbulu, ali kad naši političari peru novac, to je prava fešta od prljavog rublja.
Hrvatski ured za sprječavanje pranja novca je sve do prije dvije godine dobivao negativne ocjene od Europske komisije i Posebnog odbora stručnjaka za procjenu mjera protiv pranja novca (Moneyval), tako da je tek 2008. dobio zeleno svjetlo za svoj rad.
Mizerni rezultati
Tijekom 2009. godine Ured je surađivao s MUP-om, DORH-om, USKOK-om i dostavio im je 116 analitičkih izvješća, u sklopu kojih su analitički obrađene transakcije vezane uz ukupno 537 osoba (374 fizičke i 163 pravne osobe). Nadalje, Ured kontinuirano međuinstitucionalno surađuje i sudjeluje u većem broju predmeta DORH-a, USKOK-a i u predmetima policijskih izvida vezanih uz zloporabu javnih ovlasti radi ostvarivanja privatnih probitaka.
U tim slučajevima Ured je pribavljao i analitički obradio podatke iz bankovnog sustava RH, pribavio podatke o računima i transakcijama iz inozemstva, te obavio provjere i analize u odnosu na 193 fizičke i 41 pravnu osobu, mogućih počinitelja koruptivnih kaznenih djela i s njima povezanih osoba, izdao 15 naloga za praćenje financijskog poslovanja osoba, te izdao nalog brokerskoj kući za blokadu izvršenja sumnjivih transakcija prodaje udjela u novčanom investicijskom fondu u vrijednosti od 1,4 milijuna kuna.
Tek kada se suočimo s ovako mizernim rezultatima rada Ureda (mislimo na blokadu 1,4 milijuna kuna), koji je samo dio ukupnog sustava za borbu protiv pranja novca, možemo shvatiti koliko je naša država do sada bila raj za pranje novca.
A i to je napredak u odnosu na prethodne godine, pa je Europska unija u zadnjem izvješću smjerno pohvalila napredak Hrvatske u tom smislu. "Uočen je napredak u području mjera sprječavanja pranja novca. Pojačan je nadzor i praćenje provedbe obveza koje proizlaze iz Zakona".
FRENKI LAUŠIĆ
Vezani članci