U Hrvatskoj raste zaposlenost samo u skupini loše plaćenih poslova

Kada se uzmu u obzir troškovi života, radnici u 11 država članica iz središnje i istočne Europske unije plaćeni su čak do 944 eura manje mjesečno od radnika u Njemačkoj, a razlike u neto mjesečnim plaćama, prilagođene za sastav radne snage i strukturu ekonomije, veće su nego kada se u obzir uzmu samo troškovi života, pri čemu su najslabije plaćeni radnici u Rumunjskoj, a slijedi Bugarska, Mađarska, Latvija i Hrvatska, pokazuje studija Europskog sindikalnog instituta (ETUI).

Radnici su plaćeni i manje, čak do 1058 eura manje, od radnika u Njemačkoj kada se u obzir uzmu i čimbenici kao što su dob i razina obrazovanja, te sektori i zanimanja radnika, pokazuje studija naziva ‘Što pokreće razlike u plaćama u Europi?' autora Jana Drahokoupila i Agnieszke Piasne objavljena u četvrtak, 21. rujna u izdanju Europskog sindikalnog instituta (ETUI).

Studija je također utvrdila velike razlike u plaćama između srednje/istočne Europe i zapadne Europe u proizvodnji, graditeljstvu, javnom i financijskom sektoru te na stručnim, znanstvenim i tehničkim poslovima, ističe u petak u priopćenju Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).

Manje razlike bilježe se u sektorima s nižim plaćama - prehrambenom sektoru, hotelijerstvu i trgovini na malo, te na administrativnim poslovima i poslovima podrške.

‘Hrvatska je, nažalost, svojom voljom upala u zamku niskih plaća. Ako i dalje budemo među najslabije plaćenim radnicima u Europskoj uniji, nemamo nikakvih izgleda transformirati nisku dodanu vrijednost ekonomije, nemamo nikakvih izgleda za budućnost', upozorio je predsjednik SSSH Mladen Novosel.

Istaknuo je da u Hrvatskoj raste zaposlenost samo u skupini loše plaćenih poslova, kojima, upozorio je, u skoroj budućnosti prijeti nestajanje uslijed digitalizacije. ‘Hrvatska je strategija očito strategija konkurencije prema dolje, a to je nažalost ona koja vodi samo daljnjem zaostajanju i iseljavanju. To si više ne možemo priuštiti niti dozvoliti, ekonomski i socijalni oporavak moguć je jedino na temelju pravednih i pristojnih plaća', poručio je Novosel.

Konfederalna tajnica Europske konfederacije sindikata (ETUC) Esther Lynch kazala je da se rad u srednjoj i istočnoj Europi kažnjava nižim plaćama te naglasila da se razlike u plaćama ne mogu objasniti razlikama u troškovima života ili razlikama u radnoj snazi, već su razlike još veće ako se ti čimbenici uzmu u obzir.

‘Radnici u tim zemljama hitno trebaju i zaslužuju povećanje plaća iznad razine inflacije. EU i nacionalne vlade moraju potaknuti rast plaća u tim zemljama, te stvoriti pravne okvire za promicanje kolektivnog pregovaranja, uključujući na sektorskoj razini', poručila je Lynch.

Dodala je da su radnici na sjeverozapadu Europe bolje plaćeni zbog pravednijeg i transparentnijeg sustava određivanja plaća, koji uključuje sindikate i pregovore s poslodavcima, što je, ustvrdila je, ključni faktor prosperiteta i industrijskog uspjeha Njemačke, Austrije, Nizozemske i nordijskih zemalja.

Hina