Svaki drugi hrvatski radnik spreman otići

Čak 43 posto radno aktivnih građana Hrvatske bilo bi spremno otići raditi u neku drugu članicu Europske unije, pokazuje to istraživanje o mobilnosti radne snage što ga je u sklopu svoga istraživanja o zaposlenosti i socijalnoj slici EU u prvom kvartalu ove godine sačinila Europska komisija. Potvrdan odgovor na pitanje jesu li spremni razmisliti o preseljenju izvan granice radi posla, Hrvate je smjestio gotovo na sam vrh liste mobilnosti radnika unutar Europske unije.

Na takav korak od Hrvata spremniji su tek Šveđani, među kojima je njih 54 posto odgovorilo potvrdno na pitanje bi li razmislili o preseljenju u neku drugu članicu radi posla. No, koliko su građani Švedske ozbiljni u tim razmišljanjima najbolje govori činjenica da zajedno s Velikom Britanijom, Njemačkom, Framncuskom i Španjolskom, njihova zemlja spada u članice EU čiji su radnici u najmanjem postotku otišli za poslom preko granice - njih samo jedan posto. S druge strane, više od deset posto građana Hrvatske posao je pronašlo u nekoj drugoj članici Europske unije, što je slučaj još jedino s Rumunjima, Portugalcima i građanima Litve.

To što svaki deseti radnosposoban građanin Hrvatske živi izvan države, posljedica je »stare« migracije, a ne najnovije krize, napominje se u izvješću, jer gotovo svi oni su u inozemstvu naseljeni više od deset godina, a tek je oko jedan posto njih otišlo nešto kasnije i u inozemstvu žive manje od pet ili manje od deset godina. Sličan je slučaj i s iseljenim Porugalcima i Ircima. Analitičari Komisije napominju i to da je stopa zaposlenosti Hrvata koji žive u drugim članicama EU-a visoka te da je relativno niska njihova stopa nezaposlenosti te otkrivaju da iznosi 6,4 posto, što je tri puta manje od nezaposlenosti u njihovoj matičnoj državi.

U usporedbi sa 2011. godinom, broj građana koji bi napustili svoju državu radi odlaska za poslom pao je u čak 17 članica EU-a.
Za Hrvatsku Komisija nema te podatke jer istraživanje nije rađeno dok ona nije bila članica EU-a, ali je usporedba pokazala da raste broj Slovenaca koji su spremni na iseljenje radi posla i tako je potvrdno odgovorilo njih 39 posto, po čemu su odmah iza Hrvata. U potragu za poslom izvan svoje države spremno je ići i 35 posto Španjolaca, kojih u drugim članicama EU trenutno radi tek jedan posto, te 32 posto Mađara i Iraca. Iako stanje u Grčkoj nije ništa bolje, ako nije i lošije nego u Hrvatskoj, preselilo bi se samo 29 posto Grka. Portugalci su još manje spremni na iseljavanje, pa o poslu preko granice razmišlja oko 22 posto Portugalaca. Odlazak je najmanje privlačan Austrijancima (12 posto), Česima (14 posto) i Nijemcima (16 posto).

U dvije godine iz Hrvatske otišlo više od 24 tisuće ljudi

U Hrvatskoj se posljednjih godina vode žestoke rasprave oko toga koliko je njezinih građana, pogotovu mladih, napustilo zemlju u potrazi za poslom, pa se tako spominju i brojke od 20 ili 30 tisuća mladih koji svake godine napuštaju Hrvatsku zbog ekonomske krize i odlaze u razvijene zemlje. Službene brojke, koje u svome izvješću iznosi Komisija nešto su drukčije. U posljednje dvije godine iz Hrvatske je odlazilo po više od 12 tisuća ljudi, što je oko 0,3 posto njezine populacije. Manje su se u postotku iseljavali tek Bugari i Talijani, a otprilike isti postotak Nijemaca napustio je svoju državu. No, službeni podaci otkrivaju i to da je 37 posto građana Hrvatske koji su otišli preselilo u neku drugu članicu Unije. Najviše ih je odlazilo i to 31 posto u Srbiju, 25 posto u Bosnu i Hercegovinu, dok je među članicama EU najpoželjnija Njemačka u koju odlazi 15 posto hrvatskih službenih emigranata. Slijedi Austrija s četiri posto, te Italija u kojoj je završilo tri posto Hrvata koji su odselili u inozemstvo. Istovremeno se godišnje u Hrvatsku doseljavalo više od osam tisuća ljudi.

novilist.hr