SCHENGEN U PRAKSI Hrvatska ukida 73 granična prijelaza, sklanjaju se rampe, ali bit će i više posla za policiju

Ulazak Hrvatske u Schengen donosi mnoge promjene, a među njima i ukidanje graničnih prijelaza. Šta se sve mijenja, za RTL je objasnio glavni direktor policije Nikola Milina.

Milina je za RTL rekao kako ulaskom Hrvatske u Schengen, RH preuzima kontrolu šengenske granice, a ne kao do sada vanjsku granicu EU. 

"Preuzimamo kontrolu za cijelu Europsku uniju, za prostor Schengena, na unutrašnjim granicama se ukidaju kontrole koje se provode", kaže. 

Ukidanje graničnih prijelaza

Kaže da neće biti kontrola kao do sada za Sloveniju i Mađarsku, a ukidaju se 73 granična prijelaza. Upitan oko unutrašnjih kontrola, govori kako postoje mogućnosti da zemlja u određenom razdoblju uspostavi unutrašnju kontrolu, to je za posebne uvjete, ugrožavanje sigurnosti.

"Povremene kontrole su kompenzacijske mjere koje ćemo i mi raditi u unutrašnjosti teritorija. Neće se raditi kako se radi sada", tvrdi.

"Što se tiče kućica, rampe neće biti, a uspostavit će se slobodan koridor za nesmetano kretanje", govori dalje.

Što se tiče onih koji se baš u vrijeme 1. siječnja vraćaju sa skijanja, Milina govori kako će granicu prolaziti kao i sada, i državljani EU-a i trećih zemalja.

Od 26. ožujka počinje primjena i u zračnim lucima, a šta to znači pojasnio je u Dnevniku Nove TV šef Uprave za granicu Zoran Ničeno.

Problem s migrantima

"Tada će ukinuti granične kontrole na letovima unutar Schengena. To je zato što je potrebna priprema infrastrukture. Znalo se, ali unaprijed su rezervirani slotovi za letove koji idu npr. iz Frankfurta prema Hrvatskoj. Oni su uglavnom na tim ekstraSchengen terminalima gdje se obavlja granična kontrola. Sad se sav taj promet mora preseliti na domaće terminale. Ne ovisi to o hrvatskoj infrastrukturi zračnih luka. Ovisi o polaznim letovima", rekao je Ničeno.

Istaknuo je i da će policajci nakon ukidanja graničnih prijelaza moći više ići u mobilne ophodnje i pokrivati veći dio teritorija. Ne misli da će biti veći pritisak migranata sad kad je Hrvatska dio Schengena.

"To direktno nije povezano. Mi smo povezani s puno drugih čimbenika koji našu rutu opterećuju. Već godinu je porast od 170 posto, 40 i nešto tisuća nezakonitih prelazaka u 11 mjeseci. Oni su generirani dijelom i zbog neviznog režima u Srbiji i BiH. Dobili smo neke državljane koje nikad prije nismo imali, u ogromnim brojevima. Burundi, Tunis, Indija", nabrojao je. Rekao je da u Hrvatskoj ima i ruskih tražitelja azila, ali da oni ne ulaze ilegalno u zemlju.