RAZLIKE U CIJENAMA Hrvatski ministar probao objasniti zašto nisu iste cijene u hrvatskom i njemačkom LIDL-u

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio je u četvrtak da hrvatska porezna politika ne može biti izlika za više cijene u trgovačkim lancima, u odnosu na cijene u njihovim domicilnim zemljama.

Nakon što je jedna novinarka ministru financija Marku Primorcu rekla da dva njemačka trgovačka lanca - Lidl i Muller - u Njemačkoj imaju manje cijene za svoje proizvode nego u Hrvatskoj te da joj je Lidl rekao da je za to kriva porezna politika u Hrvatskoj, Primorac je na svom mobitelu pogledao usporedbe cijena na koje se novinarka referirala.

‘Tragično‘

"Ispada da su u Hrvatskoj ti proizvodi skuplji za pet do 70 posto, što je katastrofa. To je doista tragično. Neprimjereno je poreznu politiku stavljati u taj kontekst, kao čimbenik koji pridonosi tim razlikama. Vjerojatno se misli na porez na dodanu vrijednost. Od svih ovih proizvoda koje sam ovdje vidio na brzinu, u Hrvatskoj porez na dodanu vrijednost na suhe šljive, maslinovo ulje i dječju hranu iznosi pet posto. Porez na dodanu vrijednost u Njemačkoj na te proizvode iznosi sedam posto, a na neke čak 19 posto. Ako su ove informacije točne, govorim hipotetski... to da je cijena dječje hrane u Hrvatskoj veća za 37 posto, a stopa PDV-a je pet posto, doista je bespredmetno o tome razgovarati", rekao je ministar Primorac.

Dodao je da je u Hrvatskoj rad jeftiniji, a cijene energenata i ostalih ulaznih troškova niže. Hrvatska, istaknuo je, ima i povoljne stope poreza na dobit, prema općoj stopi PDV-a jest pri vrhu, ali tu je i niz sniženih stopa PDV-a na širok spektar proizvoda.

Neke od tih stopa su pet posto što je niže nego u zemlja s kojima se Hrvatsku uspoređuje, pa nema smisla okrivljavati poreznu politiku za više cijene, rekao je Primorac.

Niži PDV, ali ne i niže cijene

Podsjetio je i da snižavanje stopa PDV-a na niz proizvoda nije snizilo cijene.

Što se tiče proračunskog deficita koji bi za iduću godinu prema metodologiji ESA 2010 trebao prema projekcijama Vlade biti 2,3 posto BDP-a, rekao je da si država u novonastalim uvjetima snažnog gospodarskog rasta i dobrog kreditnog rejtinga deficit može priuštiti, kako bi financirala potrebe građana i gospodarstva.

Nismo u "ambiciji suficita", sada si to možemo priuštiti i zbog drukčije fiskalne pozicije nego prije, rekao je.