Radnici u strahu: Milanoviću, ne riješite li struju za 'Aluminij', 5000 ljudi će izgubiti posao
Mostarski "Aluminij" od 17. lipnja pristupa gašenju svojih cjelokupnih postrojenja jer u uvjetima sadašnjih cijena električne energije i primarnog aluminija više ne može nastaviti s poslovanjem.
Jednoglasna je to odluka koju je učetvrtak, na prijedlog direktora Društva Ive Bradvice, donio Nadzorni odbor tvrtke, a o kojoj nas je priopćenjem izvijestio predstojnik Ureda za odnose s javnošću Aluminija Mostar, Darko Juka.
To će dovesti u pitanje opstanak, ne samo oko tisuću šibenskih, nego više od pet tisuća radnih mjesta na području Šibenika, Zadra i Omiša.
Aluminij: 17. lipnja gašenje svih postrojenja!
Odluci, koja će se dramatično odraziti na poslovanje i budućnost šibenskog TLM-a, vezanog za mostarski Aluminij, prethodilo je temeljito razmatranje poslovne bilance iz prva četiri mjeseca ove godine, koje je pokazalo da Tvornica u Mostaru svakog mjeseca stvara gubitak od oko 10 milijuna konvertibilnih maraka, počevši od 1. siječnja ove godine.
Automatski su suspendirane sve odredbe Pravilnika o radu tvrtke koje se odnose i na plaće te sva druga davanja, a pravnoj službi naloženo da izradi Program zbrinjavanja tehnološkog viška i za iduću sjednicu Nadzornog odbora, zakazanu za 20. lipnja, pripremi prijedlog novih plaća zaposlenika u tvornici.
Scenarij katastrofe
Takav katastrofičan scenarij za Dalmaciju iznio je u srijedu Zdravko Burazer, čelnik Hrvatskog sindikata metalaca, prozivajući izravno za nastalu kriznu situaciju Vladu RH, napose ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, zbog potpune nezainteresiranosti i "grijeha nečinjenja", unatoč stalnim obećanjima.
O problemu TLM-a i mostarskog "Aluminija" čelni ljudi tih tvrtki razgovarali su i s ministrom financija Slavkom Linićem, a neki dan primio ih je i predsjednik Ivo Josipović, ali sve je ostalo bez konkretnog učinka. Otkako je HEP prije tri godine jednostrano raskinuo ugovor o "povlaštenoj" cijeni struje za TLM i "Aluminij", novim ugovorom problem opskrbe električnom energijom nije riješen. I dok EU za jesen najavljuje cijeli niz mjera za zaštitu aluminijske industrije kao strateške, Hrvatska svoju prešutno, čini se, gasi.
HEP mostarskoj tvrtki naplaćuje, temeljem ugovora o osiguranju sirovine (aluminija) za šibenski TLM, 49 eura po megavatu, znatno iznad tržišne cijene struje koju imaju elektrolize u svijetu i Europi koja maksimalno iznosi 40 eura. Štoviše, hrvatski energetski monopolist "pere ruke" od obveza prema Mostaru, jer se, kažu, radi o tvrtki u drugoj državi, iako je RH njezin suvlasnik s 12 posto, a TLM apsolutno vezan za njihov aluminij.
S druge strane Elektroprivreda HZ HB "Aluminiju" naplaćuje 57 eura, a istodobno zeničkoj "Željezari" samo 40-ak eura po megavatu! Preskupa struja generira gubitke mostarske tvrtke (navodno su ukupni gubici TLM-a i "Aluminija" oko 130 milijuna kuna), a to dovodi u pitanje isporuku aluminija šibenskim Valjaonicama (60 tisuća tona godišnje), pa i njihov opstanak.
Sindikalac Burazer ističe da postaje dvojbena isplativost daljnjeg ulaganja u TLM-ove Valjaonice, odnosno interes vlasnika da ostane u toj tvrtki.
- Od Vlade RH tražimo da se aktivno uključi u rješavanje problema i hitno organizira sastanak s Vladom Federacije BiH kako bi se utvrdili i stvarni vlasnički odnosi u Mostaru, jer su oni generator problema svih proteklih godina - poručuje Burazer, te traži otvaranje transparentne privatizacije mostarskog "Aluminija" za koju su zainteresirani i vlasnici društava u šibenskom TLM-u.
Šibenska tvornica aluminija s tadašnjih 5500 radnika bila je jedan od najvećih hrvatskih, ali i ex-jugoslavenskih izvoznika. No, postala je žrtva političkih odluka.
Potpuna ovisnost
Politika predsjednika Franje Tuđmana odlučila je da se nakon ratnog razaranja, umjesto u TLM-ovu, investira u mostarsku elektrolizu. I Šibenik dovela u poziciju potpune ovisnosti o Mostaru.
Politika tadašnjeg premijera Ive Sanadera odlučila je da TLM preuzme tzv. Hrvatski konzorcij pet tvrtki: "Dalekovoda", "Konstruktor-inženjeringa", širokobriješkog "Feala", "Zagreb-Montaže" i "Aluflexpacka". Od pet, tri su "dale petama vjetra" - "Dalekovod", "Konstruktor" i "Feal" - nakon što su vjerojatno kapitalizirale svoju političku kooperativnost.
Preostali su domicilna "Zagreb-Montaža" s 10-ak posto i "Euris" Marka Pejčinovskog, koji je od Hypo banke kupio nekoć "Aluflexpackov" TVP, 90 posto TLM-a. Hoće li Vlada Zorana Milanovića, šutke promatrajući propast zadnjih ostataka naše aluminijske industrije, i njih nagnati na bijeg?
Vezani članci