Predsjednik Ivo Josipović predstavio prijedlog ustavnih promjena

Josipović u svojim istupima naglašava da do gospodarskog oporavka teško može doći bez strukturnih reformi kroz reforme upravljanja državom, njenom administracijom i upravom, zalaže se za decentralizaciju zemlje te promovira novu energetsku ulogu i snažan potencijal Hrvatske. U okviru inicijative Brdo-Brijuni promovirao je infrastrukturne i energetske projekte poput LNG terminala, željeznica te Jadransko-Jonske autoceste.

Drži da su danas organizacija države i pravila društvenog upravljanja izopačena te služe dijelovima političkih elita, opisujući to "klijentelističkom Hrvatskom". Ističe da je borbu protiv takvog parasustava započeo već 2010. kada je u Ustav na njegov prijedlog uvedena odredba o nezastarijevanju ratnog profiterstva i pretvorbenog kriminala. Josipović smatra da Hrvatski sabor u idućih godinu dana taj proces promjena mora dovršiti definiranjem temelja novog društvenog ugovora - druge Republike.

Rođen je u Zagrebu 28. kolovoza 1957., gdje je završio osnovnu i srednju školu, Pravni fakultet (1980.) i položio pravosudni ispit. Magistrirao je na poslijediplomskome studiju kaznenopravnih znanosti (1985.), a doktorirao s temom "Pravo o uhićenju i pritvoru u kaznenome procesnome pravu" (1994.) na Sveučilištu u Zagrebu. Diplomirao je i kompoziciju na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Oženjen je i ima kćer. Njegova supruga Tatjana profesorica je na zagrebačkom Pravnom fakultetu, a kći Lana studentica je FER-a. Za predsjednika Republike izabran je na predsjedničkim izborima 10. siječnja 2010. Do tada je bio sveučilišni profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu i Muzičkoj akademiji te zastupnik u Saboru.

Prema političkom uvjerenju je socijaldemokrat koji promovira ljudska prava te ekološke vrijednosti i programe. Objavio je nekoliko knjiga i ukupno 85 znanstvenih i stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima te napisao 50-ak skladbi za različite sastave. Bio je glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja te direktor Muzičkog biennala. Dobitnik je nekoliko hrvatskih i međunarodnih umjetničkih nagrada i priznanja, među ostalim, Grand Prix-a Europske radijske unije te dvaju "Porina". Nagrađivan je i uglednim domaćim i međunarodnim priznanjima za svoj rad na području ljudskih prava i ekumenizma. Europsko vijeće za toleranciju i pomirenje iz Bruxellesa dodijelilo mu je Europsku medalju za toleranciju 2011., a "Fondacija Premio Galileo 2000" iz Firence Nagradu za mir. Regionalna neovisna agencija "Europsko udruženje menadžera Zagreb" dodijelila mu je priznanje za najosobu regije jugoistočne i srednje Europe za 2011. godinu, a Večernji list, izdanje za BiH, proglasilo ga je osobom godine u regiji za 2010. Srpsko narodno vijeće dodijelilo mu je nagradu "Svetozar Pribićević" za unaprjeđenje hrvatsko-srpskih odnosa, a Udruga za vjersku slobodu iz Zagreba dala Priznanje za izuzetno zalaganje u promicanju vjerskih sloboda i tolerancije u povodu Svjetskog dana vjerske slobode.

Europski pokret Hrvatska i Europski dom Zagreb dodijelili su mu priznanje za Europski govor godine za 2011. Autor je ili koautor većeg broja hrvatskih zakona, a zastupao je Hrvatsku pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju te Međunarodnim sudom pravde. Član je nekoliko domaćih i međunarodnih pravničkih i umjetničkih udruga, među ostalim, Svjetske akademije za umjetnost i znanost, Hrvatskoga pravnog centra, Hrvatskog društva za europsko pravo, Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu. Neki mediji i politički suparnici spočitavali su mu i u protekloj kampanji da je iz Komercijalne banke na nezakonit način povukao svoj i novac članova svoje obitelji u trenutku kad je ta banka imala blokiran račun. Josipović je to opovrgnuo tvrdeći u više navrata da zakonitost obavljenih poslova potvrđuju i sudske nagodbe koje su postignute u tom predmetu iz 1998. godine.

Hina