FOTO  Predivan prizor, par plamenaca uživao na ušću Neretve

Čelnik Ornitološkoga društva ‘Brkata sjenica’, Bariša Ilić jučer je na Ušću Neretve fotografirao dvije jedinke plamenca. Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.

"Tmurno kišno jutro nije obećavajuće za odlazak u ptice, ali kako je noću bilo nevrijeme uputih se na Ušće Neretve jer nakon olujnih noći gotovo uvijek bude nešto zanimljivo. Umorne ptice svrate na Ušće odmoriti i nahraniti se. Tako sam jutros odmah na dolasku u Damića blinji uočio dvije jedinke plamenca. Jedna je odrasla, a druga je mlada ptica. Nije najbolje vrijeme za fotografiranje, tmurno, napravio sam nekoliko fotografija da malo možete vidjeti da ptičji svijet „buja“. Ne treba ronit u šašu da bismo uživali u ptičjem svijetu. Neretva mi po tko zna koji put dokazuje da joj nema premca po ptičjem bogatstvu u blizini. Odmor za oči i dušu", napisao je Ilić.

Plamenci žive u Africi, Jugozapadnoj i Srednjoj Aziji, Južnoj Europi, Južnoj i Srednjoj Americi. Na jugu Španjolske i Francuske se gnijezde ružičasti plamenci (Phoenicopterus roseus), najveća i najraširenija vrsta. Ova vrsta je velika oko 130 cm i nastanjuje Afriku, Aziju i Južnu Europu.Plamenci žive u velikim skupinama u plićacima ili lagunama s bočatom vodom. Dobro podnose vrlo ekstremne uvjete okoliša u kojem može preživjeti vrlo malo drugih životinjskih vrsta. Tako ih se može naći na vrlo slanim kao i alkalnim jezerima. Osim toga, dobro podnose i velike temperaturne razlike.

Grupe koje se okupljaju na određenim mjestima koja nastanjuju mogu imati i do milijun jedinki. Krivolov kao i pljačka njihovih jaja doveli su do smanjenja brojnosti populacija svih vrsta na cijelom svijetu.Hrana im se sastoji od sićušnih račića, larvi insekata i algi. To znači, da su porodica čija je prehrana usko specijalizirana. Tome je prilagođen i njihov kljun, neobično savijen prema dole, što im omogućuje lakše uzimanje hrane.