Pogledajte što Hrvati planiraju uraditi za Bosnu i Hercegovinu
Jačanje suradnje
U petak su, naime, u glavnom gradu Austrije on i šef austrijske diplomacije Sebastijan Kurc (Kurz) snažno podržali aplikaciju BiH za članstvo u EU, dajući do znanja da će se njihove države, kao punopravne članice Unije, u Europskom vijeću u narednom periodu pozitivno odrediti u vezi s odobravanjem kandidatskog statusa naše države.
Kovač, samo za naš list, otkriva da će Hrvatska ići i korak dalje te će našoj državi, putem sporazuma koji će uskoro biti potpisan, pružiti svu potrebnu pomoć do kandidatskog statusa, pa i samog članstva.
- Hrvatska je članica EU i kao potpisnica Daytonskog sporazuma ima posebnu odgovornost prema BiH. Aktivno smo podržali predaju vašeg zahtjeva za članstvo u EU. Kolega Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova BiH, i moja malenkost planiramo vrlo skoro potpisati taj sporazum o europskom partnerstvu koji će tvoriti platformu za pružanje stručne potpore procesu integracije BiH u EU - izjavio je Kovač za naš list.
Nedavno ste bili u posjeti našoj državi. Kakvim cijenite odnose između Hrvatske i BiH, odnosno što će biti u fokusu vanjske politike Hrvatske kada je riječ o našoj državi?
- Za svoje prvo inozemno odredište odabrao sam BiH, koju sam posjetio sedmi dan nakon što je formirana nova hrvatska vlada. Time smo pokazali da u odnosu na BiH postoji kontinuitet hrvatske državne politike. BiH i Hrvatska su prijatelji. Na kraju krajeva, Hrvati u BiH u ogromnoj su većini na referendumu 1992. godine glasovali za državnu neovisnost. Uvjereni smo da će put prema EU ojačati državu BiH u kojoj su Hrvati, zajedno s prijateljima Bošnjacima i Srbima, ustavotvorni i ravnopravni.
A kakvim cijenite opcije za zajedničke aktivnosti na regionalnim projektima?
- Hrvatskoj je Bosna i Hercegovina četvrti vanjskotrgovinski partner, s tim da ima dovoljno prostora za daljnje jačanje gospodarske suradnje.
Proces pomirenja
Kako komentirate oslobađajuću presudu Vojislavu Šešelju?
- Ponovimo što se dogodilo prije nekoliko dana. Svojom je presudom Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju oslobodio Vojislava Šešelja od krivnje za zločine protiv čovječnosti. To je za sve žrtve agresivne velikosrpske politike uvredljivo i šokantno, a za proces pomirenja među ljudima i susjednim državama razarajuće.
Nameće se zaključak da su svi oni u svijetu koji huškaju na rat, pozivaju na etničko čišćenje i provode politiku nasilnog mijenjanja međunarodno priznatih granica time dobili moralni bjanko ček. Očekujemo da će Tužiteljstvo u Haagu uložiti žalbu na nepravomoćnu presudu Sudskog vijeća.
Agresivna velikosrpska politika
Šta je s procesom pomirenja u regionu nakon presuda Radovanu Karadžiću i Šešelju? Kako može uopće doći do pomirenja?
- Do pomirenja među ljudima i državama ne može doći bez uviđavnosti i strukturiranog, na osnovnim moralnim vrijednostima utemeljenog suočavanja s prošlošću. Glavna pokretačica ratova u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i na Kosovu bila je agresivna velikosrpska politika. S time se treba suočiti i izvući odgovarajuće zaključke.
Drugog puta za zdrave odnose nema. Osobno želim da Hrvatska sa Srbijom izgradi partnerski i prijateljski odnos kao što ga imaju Francuska i Njemačka. A, BiH bi, na neki način, mogla biti kao Belgija, prosperitetna, napredna i stabilna.
U pozitivnom ozračju otklanjati nesporazume
Hrvatska i BiH imaju niz otvorenih pitanja. Kada će doći do rješavanja tih pitanja? Što nam Vi o tome možete reći?
- Otvorenih pitanja među susjedima, u ovom slučaju između Hrvatske i BiH, uvijek ima i uvijek će ih i biti. Međutim, cilj Hrvatske jest da u pozitivnom ozračju zajedno radimo na otklanjanju nesporazuma i da razvijamo dijalog. Načelno smo dogovorili da bismo skoro trebali održati zajedničku sjednicu Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. To će dodatno ojačati našu povezanost.
(Avaz)
Vezani članci