Pljuska Hrvatima, Njemačka traži jeftinu radnu snagu izvan EU-a
I dok se gotovo sve europske zemlje bore s rastućom nezaposlenošću, Njemačka je početkom tjedna prvi put objavila popis poslova na kojima želi angažirati radnike, ali iz zemalja koje nisu članice Europske unije! Konkretno su naveli da traže medicinske sestre, njegovatelje za starije osobe, stručnjake iz područja robotike, električare i strojovođe. Kao razlog navode nedostatak radne snage zbog starenja populacije, a ministrica rada Ursula von der Leyen poručuje kako su im potrebni kvalificirani imigranti da bi se osigurala dugoročna dobrobit Njemačke.
Javni poziv nezaposlenima izvan Europske unije samo je još jedna u nizu pljuski najjačeg europskoga gospodarstva istočnim članicama Europske unije, čiji nezaposleni radnici, među kojima su i Hrvati, očajnički čekaju završetak ograničenja koje su razvijenije članice Unije uvele za radnu snagu iz siromašnjih članica, među kojima je opet Hrvatska. Zanimljivo, Njemačka je s Hrvatskom (i Filipinima) prije našeg ulaska u Europsku uniju imala bilateralni sporazum za privlačenje radnika, posebno medicinskih sestara, no najnoviji poziv radnicima za zaposlenje u Njemačkoj više se ne odnosi na Hrvate, jer smo punopravna članica EU. Ipak, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista dr. Ljubo Jurčić navodi da je riječ o deficitarnim zanimanjima u Njemačkoj u kojima su Hrvati nalazili posao i za koja se još uvijek mogu prijaviti, no pitanje je hoće li dobiti posao zbog velike konkurencije.
Radnici izvan Europske unije su jeftiniji od radne snage u EU, posebno radnici iz Indije, Pakistana, Bliskog istoka i Afrike koji će raditi za dvostruko nižu nadnicu od Hrvata i tu bi mogao nastati problem - pojašnjava Jurčić. Europska je unija prihvatila model slobodnog kretanja ljudi i kapitala, podsjeća Jurčić, a Njemačka ima višak kapitala, ali manjak ljudi, dok je u Hrvatskoj situacija obrnuta - nemamo kapitala, ali imamo jako puno nezaposlenih i takvu situaciju, koju susrećemo kod siromašnijih zemalja, Njemačka koristi, što baš nije u duhu europske suradnje, zaključuje Jurčić.
Direktora američkog Instituta za svjetske probleme u Hrvatskoj dr. Slavka Kulića takav stav Njemačke uopće ne čudi. Navodi da smo mi Hrvati prijateljstvo između Njemačke i Hrvatske shvatili na način da će nam Njemačka uvijek pomagati i otvarati tržište rada samo za nas, što je potpuno pogrešno razmišljanje.
Prema podacima portala MojPosao.net u prvih sedam mjeseci ove godine u Hrvatskoj su objavljena 334 oglasa za radnim mjestima u inozemstvu, a za rad u Njemačkoj bila su ukupno 64 oglasa ili 19 posto od ukupnog broja inozemnih oglasa. Najviše oglasa rad u Njemačkoj odnosilo se na građevinarstvo i geodeziju, zatim poslovi vezani uz održavanje, popravke i instalacije te IT stručnjaci i poslovi vezani uz telekomunikacije. Hrvati su se, pak, najviše javljali na oglase u kojima su se tražili programeri, voditelji gradilišta i građevnski radnici.
Da će Hrvati i radnici siromašnih članica EU zaista dobiti veliku konkurenciju pri zapošljavanju ne samo u Njemačkoj nego i cijeloj EU, govori i takozvani plavi karton, agenda koju je izdala Eurospka komisija, a koji svim visokookvalificiranim imigranitima izvan EU i njihovim obiteljima jamči sva socijalna prava koja uživaju državljani Europske unije.
dnevno.hr
Vezani članci