Pismo mrtvom ocu: Dragi tata Zrinjski je ponos Hrvata

Dragi moj tata nogomet me nije puno zanimao. Tu i tamo bih pogledala neku utakmicu reprezentacije, i bilo bi mi drago kada bi naši pobjedili na nekom velikom natjecanju jer je to značilo i slavlje za naš napaćeni narod. Ja osobno nikada nisam išla na utakmice, a domaći nogomet mi je bio stran koliko i pakistanska poljoprivreda.

Onda sam zahvaljujući ovom našem portalu počela pratiti tekstove o Zrinjskom. Nisu me fascinirali nogometna lopta i nogometaši, koliko navijači Zrinjskog popularni Ultrasi. Dragi moj tata gledajući fotografije i video priloge sa utakmica Zrinjskog sve više sam postajala ovisna o tome.

Nećeš mi vjerovati moj tata da sam te fotografije i videa sa utakmica čekala kao malo dijete svoj najdraži slatkiš ili obećanu igračku. Nezamislivo je sa koliko ljubavi i patriotizma ti momci bodre svoj klub, koji je zahvaljujući svom imenu, predznaku, grbu, ali i navijačima postao simbol svih Hrvata u BiH, ali i puno šire. Dragi tata kada bolje razmislim oni su i simbol otpora svima onima kojima su Hrvati trn u oku.

Nakon svega toga našla sam sama sebe u razmišljanju da odem u Mostar pogledati utakmicu Zrinjskog i Ultrase. Namjera mi je bila to učiniti kada su Ultrasi slavili 20. rođendan, ali pošto je bio radni dan nisam se mogla snaći za prijevoz, pa sam nakon toga bila jako tužna. Tada sam odlučila da ću ići na proslavu titule ukoliko Zrinjski bude prvak, te sam otišla na utakmicu Zrinjski-Mladost, i ne znajući što će se dogoditi na toj utakmici.

Htjela sam otići na tribinu gdje su Ultrasi, ali prijateljica sa kojom sam došla u Mostar bila je protiv toga, pa smo se smjestile na tribinu preko puta. Dragi tata malo sam gledala utakmicu, a puno više navijače. Prolazila me neka pozitivna jeza slušajući njihove pjesme uživo. Iste one pjesme koje sam skoro naučila gledajući video isječke postavljene na HERCEGOVINA.info.

Nakon utakmice usijedilo je slavlje jer je Zrinjski taj dan postao prvak države. Dragi tata to veselje navijača se ne može opisati riječima, a te emocije je teško doživjeti. Dragi moj tata da si živ znam di bi ti bio veliki navijač Zrinjskog jer su Zrinjski i njegovi navijači ponos svih Hrvata. I ja sam ponosna što sam navijač Zrinjskog i što sam imala sreću i čast biti na toj utakmicu i doživjeti radost osvajanja naslova prvaka.

Eto moj tata do idućeg puta voli te  tvoje jedino zlato.

HERCEGOVINA.info