Pfizer u Hrvatskoj otvara novi pogon u koji ulaže 100 milijuna eura

Biofarmaceutske kompanije Pfizer i Sobi danas su u Savskom Marofu svečano obilježile početak radova na novom visokotehnološkom proizvodnom pogonu, u što ulažu 100 milijuna eura, iz kojeg će od 2026. u 50 zemalja svijeta izvoziti inovativne biološke lijekove.

Sam pogon nalazi se u zoni Savskog Marofa gdje Pfizer, odnosno dio njegovog poslovanja, tvrtka Haspira, od 2015. ima jedan pogon. Novi će pogon, kada ga izgrade do 2024., imati oko 4000 metara četvornih i nalaziti se na zemljištu od 11 hektara, piše HINA.

Već imaju jedan pogon u Savskom Marofu

Njihov postojeći proizvodni pogon u Savskom Marofu profilirao se kao mjesto za proizvodnju bioloških supstanci za lijekove te finalnih lijekova za onkologiju i rijetke bolesti, a tu se proizvode i komponente za covid-19 cjepivo te je odlučeno da se pokraj njega gradi još jedan za proizvodnju lijekova za liječenje rijetkih bolesti.

“U nešto manje od deset godina od 30 zaposlenih ljudi u Savskom Marofu narasli smo na njih 500, a još oko sto ćemo zaposliti kada bude izgrađen novi pogon. Od postrojenja s jednim komercijalnim proizvodom postali smo pogon s puno proizvoda i to je jedina takva tvornica u Hrvatskoj, ali i šire, i ujedno i prva koju Pfizer gradi zajedno sa Sobijem”, naglasio je direktor te tvornice Domagoj Runac.

“Pfizer je tu da mijenja živote pacijenata na bolje”

Potpredsjednik američkog Pfizera Steven Stears istaknuo je kako će se tu vidjeti i provoditi visokoekološki standardi poslovanja i proizvodnja, čija je, kao i lijekova koje proizvode, glavna oznaka izvrsnost.

“Pfizer je tu da mijenja živote pacijenata na bolje, ali i da kreira nova radna mjesta. Fantastično je vidjeti što se radi u Savskom Marofu, odakle ćemo prve lijekove lansirati 2026.”, kazao je Stears.

Starija potpredsjednica švedske kompanije Sobi Christine Wesstrom kazala je da je Sobi trebao “snažno partnerstvo za visokokvalitetnu i održivu proizvodnju složenih lijekova”, i to su našli kod Pfizera. “Visokotehnološki-znanstveni timovi i menadžmenti u obje kompanije, i u Hrvatskoj, jamče uspjeh ove suradnje.”

Na svečanosti je bila i državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman, koja je poručila da je novi pogon i ulaganje Pfizera i Sobija iznimno važno za lokalnu ekonomiju, ali i promociju Hrvatske kao zemlje u kojoj se razvija i visokotehnološka industrija.

“U Hrvatskoj imamo veliki ljudski kapital i potencijal za razvoj biotehnološke proizvodnje, a ova će investicija pridonijeti i povećanju proizvodnih kapaciteta i daljnjoj diverzifikaciji hrvatske ekonomije. Važno je i što je to investicija u visoke tehnologije, čime se povećava i konkurentnost, kao i to što će to biti tvornica lijekova za izvoz i uz što će se umanjiti i rizici u opskrbnom lancu lijekova”, ocijenila je Mikuš Žigman.

Pfizer prvu podružnicu u Hrvatskoj otvorio 1996.

Pfizer je jedna od vodećih biofarmaceutskih kompanija u svijetu, koja otkriva, razvija i opskrbljuje tržište s više od 170 različitih lijekova, cjepiva i bezreceptnih lijekova. Posebno su fokusirani na područja onkologije, interne medicine, cjepiva, imunologije i upalnih procesa te rijetkih bolesti, a prvu podružnicu u Hrvatskoj otvorili su 1996.

Pfizer je poznat i po borbi protiv pandemije covida-19, za što je s partnerskom tvrtkom BioNTech razvio cjepivo, te su u 2022. isporučili više od 2-9 milijardi cjepiva u 170 zemalja. Samo u 2021. proizveli su 3 milijarde doza, a očekivanje za 2022. je proizvodnja još 4 milijarde doza, pri čemu su se obje kompanije obvezale osigurati 2 milijarde doza cjepiva protiv covida zemljama s niskim i srednjim dohotkom do kraja 2022., kazali su iz Pfizera.

Švedski Sobi je također biofarmaceutska kompanija posvećena razvijanju i provođenju inovativnih tretmana u područjima hematologije i imunologije te specijalističke skrbi za oboljele od rijetkih bolesti. Prisutni su u više od 70 zemalja, s misijom poboljšavanja života pacijenata s rijetkim bolestima, kojih je u svijetu oko 300 milijuna, a kako su rekli na svečanosti, za oko 95 posto od oko 6000 zabilježenih rijetkih bolesti ne postoji nikakav tretman ni liječenje, u čemu vide svoju priliku.